U Europskoj uniji iz dana uz dan množe se ideje o raznim novim oblicima državne potpore ekonomiji u krizi uzorkovanoj COVID-19 pandemijom. Jedna od novih ideja su udjeli države u malim firmama. Do ove krize u ekonomskoj teoriji prevladavalo je mišljenje kako bi država trebala spašavati one koji su toliko veliki da bi njihova propast mogla značiti ozbiljni sistemski rizik na nacionalnoj ili internacionalnoj razini. Od tuda kovanica Too Big to Fail (prevelik da propadne). No, s obzirom da se europski donosioci odluka sve više boje moguće kaskade bankrota upravo malih i srednjih poduzeća, ideja o javnim udjelima u srednjim i malim kompanijama sve više jača među dužnosnicima, ali i ekonomistima. O toj ideji već se raspravljalo u Europskoj komisiji, u Francuskoj upravo preispituju tu opciju, kao i u Njemačkoj. U ovoj krizi postaje jasno da mnogim malim i srednjim tvrtkama neće biti dovoljno osigurati jeftine zajmove zbog ionako visoke razine zaduženosti. Velikom broju europskih malih i srednjih kompanija treba kapitalno jačanje. S obzirom da male i srednje kompanije zapošljavaju najviše ljudi, u više europskih zemalja razmišljaju o novom obliku intervencije tj. kapitalnoj pomoći manjim kompanijama uz stjecanje vlasničkog udjela.
Problem tog pristupa jest daljnje produbljivanje uloge države u ekonomiji. Država bi se mogla pretvoriti u arbitra koji će odabrati pobjednike i gubitnike te dodatno distorzirati tržište koje je ionako pod snažnim utjecajem monetarnih i fiskalnih poticajnih mjera još od financijske krize 2008. godine.
Velike su šanse da će donosioci odluka zažmiriti na principijelno pitanje o prevelikom utjecaju države na tržište, jer se ne boje samo vala bankrota malih i srednjih kompanija nego i zamrzavanja investicija u razdoblju koje dolazi jer prezadužene tvrtke sigurno neće krenuti sa značajnim ulaganjima.
Ovaj tjedan Europska komisija identificirala je korporativnu solventnost kao ključni rizik koji bi mogao „pojačati i otežati pandemijski šok te podići razinu loših kredita“. Komisija procjenjuje da će samo ove godine trebati 720 milijardi eura pomoći kompanijama koje bi, da nije bilo krize izazvane pandemijom, imale održivo poslovanje. Dužnosnici Komisije stoga predlažu instrument „za potporu solventnosti“ kao dio fonda za oporavak. Ideja je uz javni budžet mobilizirati oko 300 milijuna eura kroz private equity investicije.
Glavni ekonomist OECD-a, Laurence Bone, upozorio je na saslušanju pred Europskim parlamentom da države redom prekidaju hitne mjere potpore kompanijama koje su odobrene po izbijanju pandemije, a ukidanje tih mjera bit će veliki izazov korporativne solventnosti. Tako gdje će vlade pomoći s injekcijama kapitala, kompanije će biti otpornije“, poručio je Boone.
Hoćemo li doista gledati kako vlade postaju dioničari desetaka tisuća malih poduzeća?
Preporuke za dnevno štivo:
Drugačije viđenje uloge T-stanice u imunološkoj obrani od Covid-19 zaraze