Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), preko 1,4 milijarde stranih turista godišnje potroši više od 1,7 bilijuna USD u internacionalnim odredištima. Uprosječeno i globalno gledajući, u desetogodišnjem razdoblju rast prihoda temeljen na potrošnji stranih turista (5,2%) raste brže od rasta globalnog BDP-a (3,6%). Unatoč povremenim gospodarstvenim i društveno-političkim šokovima, turizam u svim regijama svijeta generira rast prihoda, zarade i novih poslova. Cijeli je niz čimbenika koji omogućuju ovakve trendove: pad cijene svih vrsta prijevoza, posebno zračnog; proliferacija ponude smještaja koju omogućuju online turistički posrednici; smanjeni postotak populacije koji treba vizu. Europu godišnje posjećuje više od 700 milijuna stranih turista (52% ukupnih dolazaka stranih turista u svijetu) koji su prošle godine potrošili 600 milijardi USD (40% ukupnih globalnih prihoda). Druga najposjećenija regija je Azija, koja ostvaruje najbrži rast (7% u odnosu na europskih 5%). Svaki deseti stanovnik Kine odluči godišnje posjetiti neku drugu zemlju, promatrajući samo potencijal Azije, globalni trendovi u turizmu će se vrlo vjerojatno nastaviti i u idućim desetljećima.
Europa je globalna predvodnica prema broju dolazaka i ostvarenim prihodima. Od ukupnih brojki za Europu, jug Europe ostvaruje 50% svih dolazaka i 40% ukupnih prihoda iz potrošnje stranih turista, a i dalje ostvaruje brži rast u odnosu na sve ostale europske regije. Uzimajući globalne trendove u obzir i činjenicu da se Hrvatska nalazi u jednom od nekoliko glavnih centara turističke potražnje, a unatoč još uvijek relativno kratkoj sezoni, nije čudo da se kontinuirano poduzimaju sve aktivnosti potrebne za što bolju pripremu vrhunca poslovanja.
Jedan od izazova je nedostatak kvalificiranih zaposlenika za rad u hotelima, pogotovo onih visoke kategorizacije. Tako je primjerice Valamar na svojim službenim internetskim stranicama objavio poziv vlasnicima smještaja u okolici Poreča putem kojeg prikuplja ponude za smještaj svojih zaposlenika i po krevetu najavljuje plaćanje najmodavcima do 300 eura mjesečno tijekom 5 mjeseci sezone. Dani poslova u turizmu, koji se upravo održavaju u Osijeku, Zagrebu i Splitu, sve jasnije prikazuju različitosti pojedinih turističkih kompanija u procesu privlačenja kvalitetne radne snage, a time i različitosti u strategijama razvoja poslovanja.
Osim toga, država značajno povećava kvote shvaćajući ozbiljnost izazovnih situacija hotelijera. Primjerice, prema službenoj internetskoj stranici MUP RH-a, tijekom 2017. godine kvota za strane radnike u turizmu i ugostiteljstvu iznosila je ukupno 175 radnika i bila je podijeljena u samo 5 kategorija (turistički animator, turistički zastupnik, kuhar nacionalne kuhinje, maser i instruktor ronjenja). Tijekom 2019. godine, prema istom izvoru, kvota za turizam i ugostiteljstvo iznosila je ukupno 18.516 radnika, a bila je podijeljena u 18 kategorija (joga terapeut, liječnik tradicionalne kineske medicine, slastičar, spasilac, pekar, brijač i spa terapeut neke su od novih kategorija). Ovo jasno ukazuje na nedostatak radne snage, ali i na potrebu za pružanjem nekih usluga koje donedavno nisu bile dio klasične turističke ponude.
Nadalje, u smislu priprema budućih sezona i dodatnih investicija, Ministarstvo turizma dugo i zasad ne previše uspješno “lobira” da se ubrza proces donošenja novog tzv. zakona o turističkom zemljištu, a odlaskom bivšeg ministra državne imovine kao da se izgubio momentum. Postotak kreveta u hotelskom smještaju u odnosu na ukupan broj iznosi svega 11,5%, a kvalitetnim zakonom ubrzala bi se dinamika investiranja i vjerojatno je da bi se u idućim godinama ovaj postotak uz kvalitetu smještaja i popratnu ponudu povećao, što bi se pozitivno odrazilo na turizam i proračunske prihode, s obzirom na to da hotelski smještaj prema prosječnom broju dana popunjenosti (161 dan) znatno nadmašuje privatni smještaj, koji ostvaruje otprilike 80 dana popunjenosti na temelju noćenja i broja kreveta.
Bez obzira na to hoće li konačni prijedlog navedenog zakona predlagatelj podnijeti ove godine ili tek za nekoliko godina, makro trendovi, kao i trenutan, ali i očekivani povrat na investiciju, opravdavaju daljnja ulaganja u turizam, a posebice u podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta (sobe u hotelima, smještaj u resortima i kampovima posebno). Jedan od glavnih razloga zašto u RH Istra i dalje prednjači po dolascima (4,3 milijuna) i broju ostvarenih noćenja (26 milijuna) je broj visoko kategoriziranih hotelskih smještajnih kapaciteta, zbog kojih se i uvode novi nazivi poslova za radne vize (drugim riječima raznovrsnija ponuda), a koji produljuju sezonu u odnosu na privatni smještaj.
Turističke kompanije u RH imaju izvrstan temelj za generiranje novčanog tijeka koji im omogućuje daljnju diversifikaciju u smislu obogaćivanja portfelja koji obuhvaća obližnje zimske resorte (primjerice Valamar Obertauern). S obzirom na povrat na nove investicije u nove i postojeće ljetne RH destinacije, kao i globalne trendove, diversifikacija ovog tipa izgleda još uvijek nije prioritet, iako omogućuje bolju iskoristivost radne snage u zimskim mjesecima.
Izražena mišljenja i stavovi autora teksta ne moraju nužno odgovarati mišljenjima i stavovima pravnih osoba s kojima je autor na bilo koji način povezan.