Digitalna transformacija i digitalizacija postali su neizostavni pojmovi u bilo kojoj komunikaciji, kao i u svim inicijativama koje bi trebale donijeti promjenu. Digitalna transformacija, pogotovo u ovo vrijeme pandemije, većinom je okrenuta na digitalnu spremnost poduzeća dok se državna uprava i procesi vezani uz funkcioniranje države marginaliziraju.
Uzmimo za primjer javnu nabavu - u svojoj osnovi, trošenje javnog novca ne samo da mora imati za svrhu razvoj pojedine države nego i mora osigurati učinkovito funkcioniranje tržišta. U Hrvatskoj je javna nabava određenim dijelom prošla kroz digitalnu transformaciju te je sustav predaje elektroničkih ponuda funkcionalan već niz godina. Međutim, i dalje postoji niz segmenata procesa javne nabave koji su daleko od moderniziranih te koji se nužno moraju digitalno transformirati - kao, primjerice, povezivanje podataka i primjena analitičkih alata na sve segmente postupka javne nabave kako bi se otkrile nepravilnosti.
Drži li Hrvatska korak s ostalim zemljama članicama EU?
Modernizacija portala za javnu nabavu također je neophodna - u trenutnom obliku, podaci su teško pretraživi te njegovi korisnici teško mogu pronaći primjere dobre prakse, a kamoli dobiti informacije o, npr., zelenim ili rodno odgovornim nabavama, koje sve više dolaze u fokus.
Ako Hrvatska želi držati korak s ostalim članicama EU, ovo je trenutak u kojem mora razmišljati o budućim trendovima i uložiti više napora u razvoj cijelog procesa javne nabave - od obuke stručnjaka za javnu nabavu do primjene napredne analitike u svrhu učinkovitog trošenja javnog novca. Može li se javnu nabavu pretvoriti u kompletno digitalni proces i time pridonijeti njezinoj transparentnosti, saznajte na trećoj Međunarodnoj konferenciji o javnoj nabavi koja će se održati u svibnju u Opatiji.
U odnosu na specijalizaciju stručnjaka za javnu nabavu, Republika Hrvatska je još 2012. godine propisala da javnu nabavu moraju provoditi osobe koje su putem propisane izobrazbe stekle znanja, vještine i sposobnosti za učinkovitu provedbu postupaka javne nabave na svim razinama, čime je bila jedna od rijetkih zemalja koja je formalizirala sustav kompetencija stručnjaka u javnoj nabavi. Istim tragom, Europska komisija je u lipnju 2020. godine dovršila Europski okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu (ProcurCompEU), čime se je približila profesionalizaciji posla stručnjaka za javnu nabavu. Svrha okvira kompetencija za stručnjake za javnu nabavu jest vrednovati profesiju nabave kao stratešku funkciju kroz skup znanja i vještina koje pojedinci trebaju posjedovati kako bi djelotvorno i učinkovito provodili javnu nabavu.
Možda će navedena profesionalizacija posla s razine Europske unije doprinijeti osnaživanju i hrvatskih stručnjaka za javnu nabavu te će se isti osjetiti kompetentnima provoditi i "rijetke", a u pojedinim situacijama iznimno prikladne, postupke poput natjecateljskih dijaloga ili natjecateljskih postupaka uz pregovore koji omogućavaju naručiteljima i ponuditeljima definiranje zajedničkog rješenja. U Hrvatskoj je u periodu od 2017. do 2019. natjecateljski dijalog korišten samo jednom, a natjecateljski postupak uz pregovore koristio se u samo deset postupaka. Budući da ti postupci traju dulje, to ujedno govori i o lošem planiranju u javnom sektoru.
Autorica je predsjednica HUP – Udruge profesionalaca u fondovima EU