Vodeće tehnološke tvrtke, zajedno s perjanicama autoindustrije i taksi tvrtkama poput Ubera i Lyfta, već desetak godina rade na razvoju autonomnih vozila čiji je cilj iz stuboka promijeniti promet u budućnosti.
Ovaj je tjedan GM-ova podružnica Cruise, u kojoj je i Honda veliki investitor, ceremonijalno predstavila svoje “vozilo budućnosti”, Origin Shuttle.
Riječ je o vozilu bez volana, bez pedala, bez retrovizora, samo sa sjedalima i monitorom s putnim informacijama.
U njega se može udobno smjestiti šestero ljudi, u interijeru koji podsjeća na separee u vlakovima - tri prostrana sjedala jedna nasuprot drugima.
Vozila poput Cruisea jednoga će dana, vjeruju Honda i GM, prevoziti milijune putnika diljem svijeta, znatno smanjiti zagađenje, sniziti troškove osobnog prijevoza, smanjiti gužve na cestama i broj stradalih u nesrećama, no taj dan ipak još nije tako blizu.
Cruise Origin Shuttle
Po čemu je Cruise Origin poseban?
Ako je vjerovati GM-u, nije riječ o prototipu, nego o vozilu spremnom za proizvodnju. Automobilski portal Jalopnik poziva se na izvore iz tvrtke kako je u planu proizvodnja između 50.000 i 100.000 primjeraka.
Tvrtkin je plan osigurati posljednju, petu razinu automatizacije vožnje prema SAE standardima i omogućiti putnicima da se u vožnji bave čim god žele, bez da moraju obraćati pozornost na cestu. Dizajneri tvrde kako su u izravnom kontaktu s tvrtkom Lyft (u kojoj GM ima dionički udio) i Uberom, da su detaljno ispitali koje su želje i očekivanja njihovih putnika po pitanju gradskih vožnji te da Origin predstavlja ispunjenje tih želja.
Je li Cruise jedino takvo vozilo?
Sa sličnim vozilom već eksperimentira i Toyota koja planira svoje multifunkcionalne e-palette kombije koristiti za prijevoz sportaša u Olimpijskom selu tijekom Ljetnih olimpijskih igara ove godine. Toyotino rješenje također se zasniva na električnom vozilu bez vozača, upravljača i bilo kakvih komandi, no Toyotina očekivanja su zasad znatno realnija - tvrtka očekuje da će njezino vozilo funkcionirati unutar zatvorenog i iznimno dobro mapiranog područja Olimpijskog sela, a ne na otvorenoj cesti ili u kaotičnom gradskom prometu, što je još uvijek ozbiljna prepreka autonomnim vozilima.
Cruise Origin Shuttle
Koliko smo daleko od potpune autonomije?
Vožnja automobila, ispostavilo se, znatno je veći problem za umjetnu inteligenciju nego što su entuzijasti prije deset godina očekivali. Ljudski je mozak, koliko god bio nesavršen, ograničenog raspona pažnje i sklon pogreškama, ipak evoluirao za snalaženje u neočekivanim i novim situacijama.
Autonomna vozila još uvijek imaju problema s drugim vozilima koja se ne pridržavaju propisa, s izmijenjenim, uklonjenim ili privremenim znakovima, s neočekivanim promjenama na putu, a i njihova slika okoline vozila, bez obzira na velik broj kvalitetnih senzora, još uvijek ovisi o sposobnosti prepoznavanja predmeta, u čemu ljudi i dalje prednjače.
Stručnjaci sada predviđaju da su potpuno autonomna vozila još uvijek barem deset godina daleko od serijske proizvodnje i široke primjene. Cruise Origin, primjerice, ima doslovno sve što mu treba za autonomnu vožnju - upravljačku mehaniku, elektroničke senzore i slično, no još uvijek nema umjetnu inteligenciju koja bi se njima mogla služiti kako bi bez problema vozila kroz grad.
Voze li već negdje autonomna vozila?
Googleova podružnica Waymo posjeduje cijelu flotu autonomnih vozila, koja se temelje na adaptiranoj verziji Chrysler Pacific karavana, s dodatnim paketom senzora i sustavom za automatsku vožnju.
Waymo je krajem pretprošle godine pokrenuo probnu taksi uslugu u Phoenixu u američkoj saveznoj državi Arizoni. Uberov konkurent Lyft pokrenuo je u suradnji s Aptivom još početkom 2018. testnu uslugu u Las Vegasu, no iza volana Lyftovih vozila još uvijek sjede ljudi i preuzimaju kontrolu kad se modificirani BMW-i zbune zbog radova na cesti ili kad voze preko privatnog vlasništva gdje nemaju dozvolu grada.
Dozvole i certifikati su još uvijek najveći problem za tvrtke koje planiraju razvijati autonomna vozila jer ne postoje jedinstveni standardi ni regulativa. Sva dosadašnja javna testiranja provedena su u dogovoru s lokalnim vlastima, prema uvjetima koje oni postavljaju.
Googleova podružnica Waymo posjeduje cijelu flotu autonomnih vozila
Tko sve razvija autonomna vozila?
Osim Googlea, koji svoje sustave razvija samostalno na modelima drugih proizvođača, velik broj ostalih tvrtki ušao je u međusobne suradnje, u kojima su najčešće tehnološke kompanije u partnerstvu s proizvođačima automobila ili globalnom taksi tvrtkom.
Tesla planira dugoročno učiniti sva svoja prodana vozila autonomnima i dizajnira ih s tim u vidu - sva su opremljena senzorima i mehanikom za autonomnu vožnju, no sami kontrolni sustavi su još uvijek samo na razini autopilota.
Svoj su novac u autonomna vozila ili sustave za vožnju uložili i BMW, Nissan, Ford, GM, Aptiva, Mercedes-Benz, Volkswagen, Uber, Bosch, pa i kineski Baidu.
Koliko su ona sigurna?
Waymo, koji autonomna vozila razvija već dulje od deset godina, ima najbolje rezultate što se tiče samostalnosti. Njihovi automobili u prosjeku prolaze oko 18.000 kilometara prije nego što im treba ljudska pomoć. Iako su sudjelovali u desetak prometnih nesreća, za sve osim jedne bili su krivi drugi vozači - uglavnom bi se u njih zabila vozila koja nisu primijetila crveno ili znak “Stop”. U jednom takvom sudaru lakše je ozlijeđeno troje Googleovih djelatnika, što je bio njihov jedini incident s ozljedama.
Waymo
Tesla se, iako formalno još ne nudi potpunu autonomiju, našla na udaru kritika nakon dva smrtna slučaja koji su najvjerojatnije izazvani vožnjom na autopilotu. U svibnju 2016. Tesla Model S na autopilotu zavukla se pod prikolicu šlepera i zabila u kamion s unutarnje strane.
Najgori je incident imao Uber čije je testno vozilo pokosilo i ubilo pješakinju koja je prelazila cestu na neoznačenom prijelazu. Iako je tehnički bio odgovoran ljudski vozač koji je trebao nadzirati vožnju, no nije obraćao pozornost, radilo se o prvom slučaju u kojem je vozilo u punom autonomnom modu usmrtilo čovjeka.
Radi se o zabrinjavajućem incidentu, no čak i u sadašnjoj, ranoj fazi razvoja autonomna vozila završavaju u nebrojeno manje prometnih nesreća s ozljedama ili smrtnim slučajevima po prijeđenom kilometru od ljudskog prosjeka.
Čemu toliki interes za autonomnim vozilima?
Postoji nebrojeno mnogo potencijalnih primjena za vozila koja bi uštedjela novac tvrtkama i ustanovama kada ne bi morali plaćati vozače - taksiji, dostavna vozila, autobusi, kamioni, kola hitne pomoći...
Procjenjuje se kako će dolazak pouzdanih autonomnih vozila imati značajan utjecaj ne samo na promet, nego i na brojne druge infrastrukturne i gospodarske grane. Manji broj sudara smanjit će potrebu za traumatolozima i znatno srezati troškove liječenja koji bi se mogli usmjeriti na druge bolesti i zdravstvene probleme. Manji broj sudara sigurno će utjecati i na osiguravajuću industriju, ali i na servisere i proizvođače dijelova.
Aptiv, autonomni automobil
Vozila koja međusobno komuniciraju i koordiniraju svoje kretanje mogla bi u potpunosti iskorijeniti gužvu iz prenapučenih centara velikih gradova i učiniti gradski prijevoz brzim, učinkovitim i jeftinim. Autonomna vozila mogle bi koristiti i skupine koje su dosad ovisile o drugima za pomoć - djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom, kojima bi znatno narasla kvaliteta života.
Trebaju li društvu autonomna vozila, uopće nije upitno. Pitanje je samo kada će im dovoljno ljudi dovoljno vjerovati da im povjeri svoje živote.