Novi američki predsjednik Joe Biden najavio je da će se Sjedinjene Američke Države vratiti u okrilje Pariškog sporazuma, iz kojeg je zemlju, unatoč globalnom zgražanju (među ostalim Europske unije), izvukao njegov prethodnik Donald Trump. No, kako piše ugledni američki list New York Times, to nije jednostavan posao. SAD mora mnogo toga nadoknaditi.
Joe Biden je povratak Pariškom sporazumu najavio još u predizbornoj kampanji. Ovih je dana, s tim ciljem, i službeno uputio pismo Ujedinjenim narodima, čime je započeo 30-dnevni proces ponovnog pristupa. Budući da Pariški sporazum nije jednostavna tema, New York Times je objavio sažeti vodič na tu temu. Prenosimo najbitnije detalje iz njegova pregleda.
1. Što je Pariški sporazum?
U prosincu 2015. godine čak 195 zemalja svijeta sklopilo je globalni pakt usmjeren na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Bilo je to ne samo veliko diplomatsko postignuće nego i potencijalno svjetlo na kraju tunela. Naime, znanstvena su istraživanja pokazala da će, ostane li sve kao prije, doći do neizbježnog povećanja temperature, što pak povlači dizanje razine mora i ozbiljne elementarne nepogode, kao što su sve intenzivnije oluje ili suše, a posljedica će biti i nestašice hrane. Prema postignutom sporazumu, svaka zemlja na svijetu, bila siromašna ili imućna, trebala je postaviti ciljeve vezane uz smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi se u budućnosti izbjeglo najgore. Naime, statistika pokazuje da je 2020. bila najtoplija godina od početka mjerenja, a šest prethodnih također je u samom vrhu.
2. Pojavio se Donald Trump
Malo je reći da bivši predsjednik SAD-a Donald Trump nije vjerovao u klimatske promjene. Nazivao ih je izmišljotinom, a u skladu sa svojom mantrom "Amerika prva" još je u predizbornoj kampanji najavio da će zemlju isključiti iz Sporazuma, za koji je vjerovao da šteti američkom gospodarstvu. Što je obećao to je i izvršio te je 1. lipnja 2017. objavio da se SAD povlači iz Sporazuma. Prema ugovornim obvezama, SAD ga je mogao formalno napustiti tek 4. studenoga 2020. godine, dakle dan nakon održavanja posljednjih američkih izbora. Upravo je zato tema Sporazuma bila jedno od ključnih pitanja predizborne kampanje.
3. Povratak zagađivača
Mnogi rado ističu da je SAD, iako čini nešto više od četiri posto svjetske populacije, odgovoran za ispuštanje gotovo trećine ukupne količine ugljičnog dioksida u atmosferu. Kina ga je, doduše, pretekla ukupnom količinom emisija, no mnogi smatraju da SAD, s obzirom na to da već dugo igra igru eksploatacije fosilnih goriva, ima moralnu obvezu biti dio Pariškog sporazuma. Biden se, očito, s time slaže. Naime, 5. studenoga prošle godine objavio je da je "SAD danas i službeno izašao iz Pariškog sporazuma, ali da će mu se priključiti nakon točno 77 dana". Jednako tako, New York Times navodi da je novi američki predsjednik "sa sobom doveo najveći tim stručnjaka za klimatske promjene koji je ikada zabilježen u Bijeloj kući". Proces ponovnog priključenja Biden je pokrenuo 20. siječnja ove godine.
4. Koji su izazovi pred SAD-om?
Stručnjaci navode da je pred SAD-om, u kontekstu njegova priključenja, mnogo posla. Naime, mnogo se toga promijenilo u posljednje četiri godine. Investitori i banke u sve većoj mjeri bježe od fosilnih goriva, obnovljivi izvori energije i zelena rješenja kotiraju bolje nego ikada, a mnoge su si države (čak i Kina) postavile ambiciozne ciljeve u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Jedan od najvećih izazova za SAD bit će kako iznova zadobiti izgubljeno povjerenje. Ono bi podrazumijevalo ne samo diplomatske napore SAD-a nego i agresivne akcije po pitanju klimatskih promjena u Sjedinjenim Državama umjesto ispraznih obećanja. Biden je, naime, najavio da će "predvoditi napore da svaka velika država poveća svoje ambicije po pitanju domaćih klimatskih ciljeva" te da će "spriječiti države da varaju". No, treba krenuti od sebe. SAD je trenutno, piše New York Times, na pola puta ispunjenja svojeg cilja iz Pariškog sporazuma koji je postavio Trumpov prethodnik Barack Obama.
