Smanjenje broja životinja koje raspršuju sjemenke šteti sposobnosti biljaka da se prilagode klimatskim promjenama, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Science.
Gotovo polovica svih biljnih vrsta ovisi o životinjama koje šire svoje sjeme, ali znanstvenici se boje da bi ove biljke mogle biti u opasnosti od izumiranja jer sve više i češće životinje migriraju u hladnija područja.
Istraživači su koristili strojno učenje iz više od 400 mreža za raspršivanje sjemena diljem svijeta kako bi ispitali što će se dogoditi kada životinje napuste područja pogođena globalnim zagrijavanjem. Otkrili su da je kapacitet biljaka da se prilagodi klimatskim promjenama već, na globalnoj razini, pao za 60%. Istraživači upozoravaju da bi to moglo dovesti do trajnog gubitka nekih biljnih vrsta.
"Cilj ovog projekta je razumjeti što gubimo kada se vrste presele iz njihovih primarnih ekosustava i kada u sustavu nestanu uloge koje te vrste igraju u sustavu. Željeli smo razumjeti što opadanje broja ptica i sisavaca znači za sposobnost biljaka da drže korak s klimatskim promjenama. Zaključili smo da su klimatske promjene i globalni pad biološke raznolikosti ptica i sisavaca usko povezani. Raspršivači sjemena pomažu biljkama da se prilagode klimatskim promjene. Studija pokazuje da opadanje ove biološke raznolikosti, na globalnoj razini, dovodi u opasnost globalnu otpornost šuma i drugih biljnih zajednica da se nose s klimatskim promjenama -izjavio je dr. Evan C Fricke, ekolog sa Sveučilišta Rice u Texas i glavni autor rada.
U sklopu istraživanja također su ponuđena rješenja. Primjerice, predlaže se stvaranje i osiguravanje puno više prostora za staništa koja su poticajna za razvoj biljaka i biološke raznolikosti.
Zanimljivo je kako su zastupnici Europskog parlamenta 2019. izglasali rezoluciju u kojoj stoji da se za biljke dobivene konvencionalnim uzgojem, kao što je križanje i selekcija, ne smije dati patent. Bojali su se da će se, ako se omogući patentiranje prirodnih sorti biljaka, materijal za uzgoj koncentrirati u rukama nekoliko moćnih međunarodnih kompanija. A gubitak genetske raznolikosti, smatraju, mogao bi ugroziti sigurnost hrane i dovesti do povećanja cijena. Raspravu su pokrenula dva slučaja u kojima je Europski patentni ured (EPO) odobrio patent za sortu naborane rajčice i sortu antikancerogene brokule koje su dobivene križanjem i selekcijom bez genetske manipulacije.
