"Sastanak je bio sjajan. Postigli smo jednoglasne zaključke oko svih stvari", kazao je premijer Andrej Plenković nakon tri i pol satnog sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u Banskim dvorima uz otvorene prozore. Premijer je posebno naglasio činjenicu da su se svi, pa i predsjednik Milanović, složili da je nedavni napad na Vladu kazneno djelo s elementima terorizma te su usvojene mjere koje treba provesti u sprječavanju radikalizacije u društvu.
Riječi premijera nam je potvrdio jedan od sudionika koji je tijek sastanka opisao kao "miran i konstruktivan".
Uz dva predsjednika, na sjednici su bili ministri unutarnjih i vanjskih poslova te obrane, predsjednik Sabora, potpredsjednik Vlade za nacionalnu sigurnost, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera te ravnatelji SOA-e, VSOA-e i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Poziv na sjednicu
U priopćenju nakon sastanka ističe se da su članovi Vijeće istakli daljnju potrebu zalaganja za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini na temelju Daytona. Raspravljalo se i o položaju Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori te su se članovi založili za osiguravanje reciprociteta u međusobnim odnosima. Članovi Vijeća primili su na znanje informaciju o aktualnom stanju u vezi s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.
Plenković je nakon sastanka kazao kako predsjednik Milanović nije kritizirao uvedene mjere protiv koronavirusa niti je tražio aktiviranje članka 17. Ustava, o čemu se špekuliralo. Raspravljalo se i o stanju u pravosuđu, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Usvojene su i Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija sa stranim službama, sukladno iskazanim potrebama.
Bio je to prvi susret predsjednika Vlade i države nakon što su tjednima razmjenjivali optužbe i međusobno se "častili" tvrdnjama "lažeš", "šmrkavac" i "plameni jazavac". "Nisam se rukovao s predsjednikom", kazao je premijer, pojasnivši to mjerama protiv korone.
Deset mjeseci nakon što je položio prisegu, predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je prvi put stigao u Banske dvore. Ovo je bila najnajavljivanija i najiščekivanija sjednica VNS-a još od 90-ih godina i Tuđmanovih sjednica VONS-a. Razlog je jednomjesečno prepucavanje na relaciji Banski dvori - Ured predsjednika oko datuma sastanka, dnevnog reda, lokacije sastanka, pa na kraju i oko prozračivanja prostorija.
Javno prepucavanje dvojice predsjednika počelo je još 20. listopada kada je Milanović predložio sazivanje VNS-a, a povod je bio teroristički napad na zgradu Vlade i ranjavanje jednog policajca. Plenković mu je brzinski odgovorio odbivši "ad hoc nepripremljeni sastanak koji bi trebao trajati satima".
"Kada budemo imali konkretnu sadržajnu podlogu s pogledom na svojevrsni akcijski plan za budućnost, onda ćemo moći razmišljati o tome da razgovaramo i u sklopu VNS-a", poručio mu je tada Plenković.
Nekoliko dana poslije dodao je da Milanovićevo traženje sjednice VNS-a zbog napada na Banske dvore, "nakon što je relativizirao taj napad", njemu izgleda "kao da se piroman nastoji prerušiti u vatrogasca". Kako bi imali "konkretnu sadržajnu podlogu, Vlada je zadužila Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti da predloži mjere za sveobuhvatan, sustavan i učinkovit pristup sprečavanju radikalizacije u hrvatskom društvu, što bi potom bio temelj za raspravu o toj temi na sjednici VNS-a".
Tome se Milanović oštro suprotstavio, tvrdeći kako prema Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti Vlada "nema zakonsko uporište zadužiti Koordinaciju za donošenje bilo kakvih mjera".
Daytonski sporazum
"Središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost koje jedino odobrava planove rada Koordinacije. Na taj način nastavljeno je nezakonito i nepropisno ponašanje Vlade i Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti", zaključio je predsjednik.
Potom smo bili svjedoci skoro svakodnevnih prepucavanja oko toga je li u predsjednikov Ured iz Vlade stigao poziv za sjednicu ili nije, ima li predstojnik Ureda pravo sazivati sjednicu ili to čine premijer i predsjednik, što će biti na dnevnom redu te gdje će se sjednica uopće održati.
Tako Orsat Miljenić, šef Milanovićeva ureda, piše šefu Plenkovićeva ureda kako predsjednik smatra da bi sustavno kršenje Daytonskog sporazuma na štetu hrvatskog naroda u Federaciji BiH trebalo biti posebna točka dnevnog reda. U tom dopisu iz sredine studenoga Miljenić piše da se sjednica treba održati u Vili Prekrižje, kao što je i uobičajeno.
Na to Plenković poručuje Milanoviću da ne želi u Vilu Prekrižje zato što "smatra da je red" da on bude domaćin sjednice. Milanović mu odgovora da iako "sazivanje sjednice VNS-a od početka vidi kao državni posao, a ne transakcijski odnos", sa zadovoljstvom prihvaća želju predsjednika Vlade da bude "dobar domaćin" i da će doći na sjednicu VNS-a u Vladu.
Milanović pritom izražava nadu "kako su u Vladi RH osigurani i epidemiološki uvjeti za održavanje sjednice VNS-a". Nakon toga slijedi informacija iz Vlade da je sjednica dogovorena za 23. listopada u zgradi Vlade, uz napomenu da se "prostorije redovito luftaju".
Novi sudionici
Današnja sjednica VNS-a bila je druga sjednica tog tijela u mandatu Zorana Milanovića. Prva je održana u Uredu predsjednika, u Vili Prekrižje, u ožujku ove godine. Tada su na sjednici bile i osobe koje nisu članovi VNS-a, primjerice ministar zdravstva Vili Beroš i predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić.
No, Milanović se tada bez galame prethodno složio s njihovim sudjelovanjem na sjednici i sve je prošlo bez trzavica. Sada je okrenuo ploču pa je inzistirao da na sjednici nemaju što raditi oni koji nisu članovi VNS-a. U jednom od brojnih priopćenja u Uredu predsjednika su priznali da je i Milanović tada postupio protuzakonito te da će se "sada predsjednik Republike još strože držati zakona, što mu je i ustavna obveza".
Tako na današnju sjednicu VNS-a nije mogao nitko tko nije njegov član.