Središnja Istra. Već sam spomen tog dijela Hrvatske asocira na zelene brežuljke, mjestašca na brdu, dobre konobe i izvrsne vinske podrume. Asocira na izlet, na opuštanje, čak s primjesom hedonizma. Pravo je vrijeme da sjednete u auto i zaputite se u Istru te doživite sve to iz prve ruke. Konobe su još otvorene, a i atrakcije su na raspolaganju. Gužve nisu velike pa bi bilo dobro ipak se najprije najaviti.
A što preporučujem? Ovaj put Pazin i okolicu koju krase kako prirodni fenomeni, tako i zanimljiva urbana i ruralna arhitektura, ali i aktivnosti u prirodi - od pješačenja, biciklizma pa do ponude adrenalinskih sadržaja. Što Pazinština nudi? Možda da krenemo od početka. Ako stižete Istarskim ipsilonom iz smjera Učke, najbolje se prije dolaska u sam Pazin spustiti do Zarečkog krova. Riječ je o predivnom slapu tri kilometra od centra Pazina, čim se izađe s Ipsilona. Ovo je ujedno omiljeno kupalište Pazinjana, njihov skriveni biser. Možda nećete vidjeti veliku oznaku koja će vas uputiti do Zarečkog krova, ali lokaciju lako pronađete na sveznajućem Googleu.
Pokraj slapa ima dovoljno mjesta za parkiranje, a ovdje slobodno možete užinati i napraviti piknik. Zarečki krov, naime, prostrana je pećina koja podsjeća na krov iznad kojeg rječica Pazinčica u svom toku stvara desetak metara visok vodopad i jezero dubine gotovo deset metara. Predivno je mjesto za meditaciju, uživanje s djecom, kupanje, izlet i fotografiranje.
Pazinčica dalje nastavlja svoj put prema glavnom gradu Istre pa preporučujem da je slijedite. Najbolje automobilom nastaviti dalje do centra Pazina i spustiti se sve do poznate Pazinske jame koja je oduševila i poznatog pisca Julesa Vernea koji ju je iskoristio za pozadinu dijela svog romana “Mathias Sandorf”. Zelenilo sa Zarečkog krova i ovdje će vas dočekati. Ponad tajnovite i uvijek intrigantne jame smješten je pazinski kaštel u kojem je Muzej grada Pazina te Etnografski muzej Istre pa onaj tko nešto više želi znati o Istri, slobodno se može uputiti u unutrašnjost kaštela koji predstavlja najbolje očuvanu srednjovjekovnu utvrdu u Istri. Sagrađen je na litici ponad ponora Pazinčice, a prvi put se spominje daleke 983. godine.
Tko ne želi u muzej, može se uz vijugavu pješačko-poučnu stazu spustiti sve do dna jame. Ako biste željeli ući u jamu i vidjeti kako izgleda istarsko podzemlje, najbolje je da se javite Speleološkom društvu Istra iz Pazina koje organizira atraktivno spuštanje u grotlo jame. Ne brinite oko opreme, jer oni sve imaju spremno, kao i iskusnog vodiča. Duž staze pripovijedaju vam kako je jama nastala, koje su specifičnosti i legende vezane uz taj fenomen, odakle voda završava u Raši, a ne u Limskom kanalu, kako se često znalo misliti.
Kratkim ziplineom spustit ćete se u jamu i nakon 200-tinjak metara doći do podzemnog jezera i završne dvorane. To je jezero prava atrakcija iako nije posebno uređeno. Široko je 80 metara, a duboko 30 metara. Preronili su ga 1975. godine. U zimskom razdoblju cijela jama je potpuno pod vodom. Zaista nema onoga koga će pazinska atrakcija ostaviti ravnodušnim. Inače, pazinski je ponor zakonom zaštićen kao značajni krajobraz koji obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice te Pazinsku jamu. Ova avantura može trajati i do tri sata i, iako zahtijeva spretnost, nije fizički prenaporna. Ipak, nakon povratka na vrh, nema onoga koga neće obuzeti zdrav umor, ali i oduševljenje viđenim.
Želite li nastaviti adrenalinskim tempom, morate s druge strane jame kraj motela Lovac, gdje se možete zaustaviti na okrepi i kavi. Tu je ispod velikog parkirališta stanica za zipline koja vas zračno vodi na drugu stranu jame. To je čisti adrenalin - u jednom trenu krećete se i brzinom od 50 kilometara na sat. Lebdite do 100 metara iznad jame. Pazinski zipline ima dvije linije - jedna je dugačka 220, a druga 280 metara. Obje pružaju nezaboravan vidik na jamu i kaštel. Stručna ekipa pomoći će vam sa savjetima i opremom. Na vama je samo da uživate.
Ako vas pak adrenalin ne zanima previše nego biste radije razgledavali kulturne i druge znamenitosti i doznali poneku zanimljivost o Pazinu, jedan od prijedloga je da se uputite do željezničkog kolodvora, gdje je mala zbirka predmeta o istarskoj željeznici koju je osnovao bivši željezničar Jovo Ačimović. Radeći duž čitave istarske pruge godinama je skupljao predmete koji su polako izlazili iz upotrebe. Danas se dio te zbirke može vidjeti u jednoj prostoriji u sklopu kolodvora, s najavom i besplatno. Tu su izložene signalne lampe, kolosiječni pribor, signali, dnevnici, ternioni i komposteri za prodaju željezničkih karata, dnevnici, pravilnici, pisaći pribor, telefon, kape, stare slike koje prikazuju ne samo djelatnike ove pruge, nego i kako se ona gradila. Predmeti su iz doba Austro-Ugarske, Italije i bivše Jugoslavije. U svojoj zbirci Jovo ima stare originalne slike koje prikazuju gradnju pruge od Divače do Pule, od Kanfanara do Rovinja te sliku željezničkog kolodvora u Pazinu iz 1910. godine.
Osim Pazina, i njegova okolica ima zanimljivih atrakcija koje se mogu uklopiti u izlet. Vrlo blizu je mali gradić Beram na brdašcu kraj Pazina u smjeru Poreča. Do Berma možete i pješice srednje teškom kružnom stazom broj 711 koja ima nešto manje od 12 kilometara. Na toj ruti doći ćete do poznate crkvice sv. Marije na Škriljinah, na čijem su zapadnom zidu najpoznatije freske u državi, “Ples mrtvaca”, djelo radionice Vincenta iz Kastva iz 1474. Uz pulsku Arenu i Eufrazijevu baziliku upravo su freske najprepoznatljiviji istarski kulturni spomenik. Nastale su nakon epidemije bubonske kuge.
Beramska freska prikazuje desetero ljudi, i to predstavnike svećenstva, od pape do kardinala i biskupa, zatim plemstva, odnosno kralja, kraljicu i viteza te na kraju obične ljude - gostioničara, trgovca, invalida i dijete. Ritam rasplesanim kosturima daje smrt koja svira gajde. U Bermu je kraj bočnih vrata kapele i freska sv. Sebastijana koji je uz svetog Roka i svetog Fabijana zaštitnik od kuge. Zato je u 15. i 16. stoljeću sagrađeno puno crkvica koje nose njihove nazive, prije svega na ulasku u mjesto. Ovdje se možete okrijepiti u poznatoj konobi Vela vrata.
Ako ste pak željni gastronomskog uživanja u istarskim konobama, a želite i naučiti poneku kulinarsku tajnu i istarski recept, najbolje je da krenete u smjeru agroturizma Ograde u Katunu Lindarskom, na pola puta između Žminja i Pazina, zavučenom u rukavcima unutrašnjosti Istre. Vodi ga ugodna, radišna, vesela, tiha, mirna i povučena Davorka Šajina koju će mnogi znati i po jednoj televizijskoj kulinarskoj emisiji na kojoj je pobijedila, ali i iz medija jer je jedne godine proglašena najuzornijom hrvatskom seoskom ženom. Upravo je ona zaslužna za to što se kolačić pazinski cukerančić našao na listi zaštićene nematerijalne baštine države. Ministarstvo kulture uvrstilo je “Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić” na nacionalnu listu od 160 nematerijalnih kulturnih dobara. Šajina će vas ponuditi ne samo ukusnim kolačićima, nego i mnogim jelima istarske kuhinje, a na zahtjev organizira i razne kulinarske radionice. Ima li boljeg načina nego uz ognjište i čašu dobre malvazije s cukerančićem završiti uzbudljivi dan? Teško.