Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar, koje ističe da će broj osoba koje će pogoditi moždani udar biti jednak broju stanovnika grada veličine Zagreba, odnosno njih 819.771 u 2035. godini. Sada već više od 600 tisuća Europljana svake godine doživi moždani udar, mnogi ga ne prežive. Oni pak koji prežive žive s velikim i dugotrajnim posljedicama uključujući i nepokretnost. Doći će i do 25-postotnog porasta broja ljudi koji žive s posljedicama moždanog udara kao kroničnim stanjem i predviđanja govore da će ih u Europi biti 4,6 milijuna, što će zahtijevati mnogo više od sadašnjih 45 milijardi eura, koliko se troši na liječenje posljedica moždanog udara.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Poboljšanja u akutnoj njezi i praćenje rizičnih faktora pokazuju da se moždani udar može i treba liječiti. Starenje populacije glavni je razlog zbog kojeg se očekuje tako dramatičan porast broja moždanih udara, upozoravaju iz Stroke Alliance For Europe (SAFE), najveće europske organizacije koja okuplja udruge koje se bave moždanim udarima i udruge bolesnika oboljelih od moždanog udara.
Nedavno je u Europskom parlamentu prezentirano istraživanje "Teret moždanog udara" pod vodstvom liječnika i znanstvenika s King's Collegea u Londonu o prevenciji, akutnoj njezi, liječenju, rehabilitaciji i kvaliteti života u 35 zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku. Uočena je šokantna nejednakost u liječenju i oporavku od moždanog udara između zemalja, ali i unutar zemalja. Njega i rehabilitacija nakon moždanog udara zanemarene su u svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju.
- Zastrašujuća je pomisao da životi milijuna ljudi koji svakodnevno putuju po Europi ovise o tome gdje će se zateći ako dožive moždani udar, jer dok u jednoj zemlji mogu dobiti odličnu njegu, u drugoj mogu umrijeti ili ostati invalidi zbog nedostatka standardizirane njege - upozorili su Jon Barrick, predsjednik SAFE-a, i Valeria Caso, predsjednica Europske organizacije za moždani udar (European Stroke Organisation), predstavljajući dokument o skrbi o moždanom udaru u svibnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Naglašeno je da svaka zemlja treba imati nacionalnu strategiju borbe protiv moždanog udara, koja mora obuhvatiti djelovanje u svim područjima - u podizanju svijesti o prepoznavanju rizičnih faktora, prevenciji, dijagnostici, liječenju, njezi, rehabilitaciji, podršci i povratku u društvo te da treba ujednačiti, odnosno maksimalno poboljšati standarde liječenja i rehabilitacije u Europi.
U Hrvatskoj je moždani udar prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti. Svake godine kod nas od 8000 do 12.000 osoba doživi moždani udar, a računa se da u Hrvatskoj oko 80.000 osoba živi s posljedicama moždanog udara.
- Svake dvije sekunde netko u svijetu doživi moždani udar, a svakih šest sekundi netko od njega umre. U 85 posto slučajeva razlog moždanog udara je krvni ugrušak (ishemijski moždani udar), a 15 posto ih je uzrokovano prsnućem moždane krvne žile - kaže neurolog dr. Hrvoje Budinčević iz Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara i v. d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Klinike za neurologiju KB "Sveti Duh" u Zagrebu. Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su poremećaji govora, slabost i/ili utrnutost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže. Moždani udar može se manifestirati i poremećajem stanja svijesti, bilo dezorijentiranošću ili pak pretjeranom pospanošću (somnolencijom).
- Hrvatska je u liječenju moždanog udara negdje u sredini. U ovom dijelu regije zapravo imamo jedan od bolje organiziranih sustava akutnog liječenja. Ruralni predjeli u Slavoniji dobro su pokriveni bolnicama u kojima postoje jedinice za liječenje moždanog udara. S druge strane, u nekim dijelovima Istre, Like i Dalmacije može se izgubiti puno vremena na transport do najbliže bolnice, što nipošto ne pridonosi dobrom ishodu za bolesnika s moždanim udarom. Slična je situacija s otocima. Telemedicina u ovim područjima trebala bi imati važnu ulogu, kao što je na sjevernom Jadranu. Jako je važno da se liječenje moždanog udara provodi u jedinicama za liječenje moždanog udara, u kojima je educirano osoblje koje primjenjuje specifičnu terapiju za liječenje (intravensku trombolizu) i drugu simptomatsku terapiju (korekcija krvnog tlaka, šećera u krvi, adekvatna hidracija i prehrana). Na temelju novih spoznaja, u određenim slučajevima ovaj način liječenja nije dovoljan te je potrebno endovaskularno liječenje, odnosno mehanička trombektomija i eventualno dekompresijska kraniotomija (neurokirurško liječenje), što se provodi u nekim centrima - kaže dr. Budinčević. Ističe dvije nove metode liječenja moždanog udara.
Hrvoje Budinčević
- Najnovija metoda liječenja akutnog moždanog udara je mehanička trombektomija, koja se primjenjuje posljednjih nekoliko godina. Ugrušak se endovaskularno uklanja iz začepljene žile koja opskrbljuje mozak kisikom i hranjivim tvarima te se tako ponovno uspostavlja cirkulacija i smanjuje oštećenje. Druga metoda, jest sistemska tromboliza, koja se primjenjuje posljednjih desetak godina i kojom se pomoću intravenske infuzije otapa ugrušak u zahvaćenoj krvnoj žili koja opskrbljuje mozak.Mehanička trombektomija je endovaskularni postupak kojim se mehaničkim putem uklanja ugrušak. Postupak je sličan koronarografiji, samo što se umjesto u srce, endovaskularnim kateterom ulazi u krvne žile koje opskrbljuju mozak. Ovaj postupak je - objašnjava dr. Budinčević - prikladan za bolesnike koji imaju začepljenje jedne od velikih krvnih žila mozga. Ovi bolesnici najčešće imaju teška neurološka oštećenja.
Sistemska tromboliza najučinkovitija je u bolesnika sa začepljenjem ostalih, manjih krvnih žila mozga, ali može se primjenjivati i u bolesnika s okluzijom velikih krvnih žila mozga. Ako je moguće učiniti mehaničku trombektomiju u centru u koji je bolesnik dovezen, sistemska tromboliza trebala bi se primijeniti prije ili za vrijeme transporta u centar u kojem bi se izvela mehanička trombektomija.
- Za oba postupka postoje vremenska ograničenja; sukladno aktualnim smjernicama za liječenje moždanog udara, sistemska tromboliza može se primijeniti četiri i pol sata od pojave simptoma u bolesnika mlađih od 80 godina, a u bolesnika starijih od 80 godina unutar tri sata. Mehanička trombektomija trebala bi se pak započeti unutar šest sati od pojave simptoma, a prema najnovijim podacima iz literature, ova metoda mogla bi biti učinkovita čak i unutar 24 sata od pojave simptoma. Međutim, ključno je da aktivno liječenje ishemijskog moždanog udara počne što prije kako bi se smanjilo oštećenje mozga. Naime, svake minute u moždanom udaru propadaju dva milijuna neurona. Liječenje moždanog udara ne sastoji se samo od ovih modernih metoda liječenja, za uspjeh je potrebno i zbrinjavanje bolesnika, educirano osoblje, odnosno tim u specijaliziranim jedinicama gdje se, osim navedenih postupaka, provodi i simptomatsko liječenje i korekcija krvnog tlaka, šećera u krvi, procjena gutanja i kontrole sfinktera, prevencija komplikacija te rana rehabilitacija i njega - kaže dr. Budinčević.
Trenutno se mehanička trombektomija radi samo u KBC-u Zagreb i KBC-u "Sestre milosrdnice“, dok se sistemska tromboliza provodi u svim "akutnim" bolnicama u Hrvatskoj koje imaju odjel neurologije. U svibnju prošle godine na 3. kongresu Europske organizacije za moždani udar u Pragu te na posljednjoj 28. Ljetnoj školi moždanog udara u Dubrovniku prikazani su rezultati kliničkog ispitivanja DAWN, koje je pokazalo da mehanička trombektomija može biti učinkovita i između šest i 24 sata od nastupa simptoma, što će, vjeruje dr. Budinčević, zasigurno u budućnosti dovesti do porasta broja ovih zahvata.
- Još je otvoreno pitanje treba li bolesnika transportirati direktno u centar koji provodi mehaničku trombektomiju i na koji način (cestom kolima hitne pomoći ili zrakom pomoću helikoptera) ili primijeniti sistemsku trombolizu u najbližoj jedinici za liječenje moždanog udara pa ga potom u slučaju potrebe transportirati u centar koji provodi mehaničku trombektomiju. Pojedini gradovi u Europi imaju i tzv. mobilne stroke jedinice gdje se u kolima hitne pomoći nalazi kompjuterizirana tomografija, a educirano osoblje tijekom transporta može primijeniti sistemsku trombolizu - kaže dr. Budinčević.
Iako je evidentna razlika u kvaliteti liječenja u europskim zemljama, postoje zemlje u kojima se sistemska tromboliza tek počela primjenjivati, a ima i zemalja u kojima mreža jedinica za liječenje moždanog udara nije niti oformljena ili je neadekvatna pa se razmatra sklapanje sporazuma o prekograničnoj suradnji u zbrinjavanju bolesnika s akutnim moždanim udarom. Zemlje koje imaju jako dobro razvijene centre i educirane timove za interventnu neurologiju prezentiraju svoja dobra iskustva pa tako znamo za vozila hitne pomoći koja su opremljena uređajem za kompjutoriziranu tomografiju mozga. Tako se još u vozilu hitne pomoći može primijeniti sistemska tromboliza - objašnjava dr. Budinčević.
Što ne radimo: Otkriti na vrijeme fibrilaciju atrija i spriječiti moždani udar
Rizik za moždani udar može se smanjiti endovaskularnim liječenjem "rupe u srcu" (otvorenog foramena ovale), koja je važan uzrok kriptogenog moždanog udara, odnosno udara nepoznata uzroka.
- Razvijeni su bolji zatvarači (okludera) te se u određenih bolesnika može postići znatno manja učestalost moždanog udara. U području kriptogenog moždanog udara,naime, i dalje je neadekvatna uporaba produljenog praćenja srčanog ritma holterom EKG-a ili potkožnom implantacijom uređaja za praćenje srčanog ritma, tzv. loop-rekordera, kojima se može otkriti paroksizmalna fibrilacija atrija, koja je uzrok i do 50 posto kriptogenih moždanih udara - kaže dr. Budinčević.
Procjena čimbenika rizika na koje možemo utjecati, poput arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, šećerne bolesti, srčane aritmije (fibrilacija atrija), pušenja, konzumacije alkohola, pretilosti, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, znatno pomaže u predviđanju nastanka moždanog udara. Od dijagnostičkih pretraga, osim laboratorijske obrade krvi i elektrokardiograma (EKG), u slučaju sumnje na srčanu aritmiju važna je i ultrazvučna dijagnostika arterija vrata i/ili mozga. Ultrazvučna obrada karotidnih i vertebralnih arterija ima važnu ulogu u detekciji stenoze karotidne arterije, koja se uspješno može liječiti kirurški ili pak endovaskularno, postavljanjem stenta.
- Tzv. neuroimaging može nam pomoći da otkrijemo bolesnike koji su prehodali moždani udar, koji imaju veći rizik za ponovni moždani udar te vaskularnu demenciju. Neuroimaging veću ulogu može imati u procjeni nastanka hemoragijskog moždanog udara. Naime, ovi bolesnici često se žale na glavobolju prije moždanog udara, a kod njih se mogu naći arteriovenske malformacije i aneurizme - tumači dr. Budinčević.
- Za dijagnostiku akutnog moždanog udara inicijalno je dovoljno učiniti kompjutoriziranu tomografiju (CT) mozga, koja se može dopuniti CT angiografijom. Magnetska rezonancija mozga također se može učiniti u bolesnika s akutnim moždanim udarom, a ona bi prema sadašnjim smjernicama mogla biti korisna u bolesnika kod kojih nije poznato vrijeme nastupa simptoma moždanog udara, npr. kod bolesnika koji su se probudili s moždanim udarom, ali prema sadašnjim smjernicama takve bolesnike treba tretirati konzervativnom terapijom primjenom acetilsalicilne kiseline.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..