BUDUĆNOST ZDRAVSTVA

HRVATSKOM ZDRAVSTVU PRIJETI EKSPLOZIJA TROŠKOVA Nedavne odluke HZZO-a negativno će utjecati na gotovo 300.000 osoba s dijagnosticiranim dijabetesom

AUTOR:
    • Suzana Ciboci

  • OBJAVLJENO:
  • 13.02.2018. u 20:00

  • Neja Markičević / CROPIX

    Sve analize jasno ukazuju - jedini mogući način ostvarivanja ušteda u liječenju dijabetesa jest postizanje bolje kontrole bolesti. 86 posto novca koji se sada u Hrvatskoj izdvaja za liječenje dijabetesa - a to je godišnje 2,5 milijardi kuna ili 11,5% proračuna HZZO-a - odnosi se na liječenje komplikacija

    Svojim nedavnim odlukama HZZO dovodi u opasnost cijelo hrvatsko zdravstvo jer nam prijeti eksplozija u troškovima liječenja komplikacija. Nakon smanjenja nabavne cijene trakica za mjerenje šećera u krvi, potom najave smanjenja broja trakica za pacijente dolazimo do najnovije odluke o nadoplati nekih antidijabetičkih lijekova za liječenje šećerne bolesti tipa 2.

    Sve analize jasno ukazuju - jedini mogući način ostvarivanja ušteda u liječenju dijabetesa jest postizanje bolje kontrole bolesti. Tako se izbjegavaju ili odgađaju dijabetičke komplikacije koje su najskuplji segment u liječenju dijabetesa.

    Skrb za dijabetičkog bolesnika je definirana Nacionalnim programom zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću i Saborskom rezolucijom o šećernoj bolesti,a vodi se registar i troškovna analiza koji jasno pokazuju kako i gdje se u liječenju šećerne bolesti najviše troši. Postoje dobre analize koje sugeriraju kako je moguće ostvariti uštede u području liječenja šećerne bolesti.

    Uz navedeno, kao i partnerstvo liječnika, dijabetologa, stručnih društava, zastupnika pacijenata, HZZO bi morao konzultirati sve dionike u donošenju krajnjih odluka, apelirali su predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnica Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, KB Merkur prof. dr. sc. Lea Smirčić-Duvnjak  i Tereza Šarić, farmakoekonomistica i autorica studije o troškovima šećerne bolesti u Hrvatskoj.

    Šećerna bolest je oboljenje koje ostavlja dramatične posljedice na svaki dio tijela, 86 posto novca koji se u Hrvatskoj izdvaja za liječenje dijabetesa (a to je godišnje 2,5 milijardi kuna ili 11,5% proračuna HZZO-a, odnosi se na liječenje komplikacija.

    U Hrvatskoj, uz udio neotkrivenih od oko 40%, procjenjuje se da je oboljelih više od 400.000. Zabrinjava porast dijabetesa tipa 2, kojise veže u prvom redu uz nezdrave životne navike, u sve mlađoj dobi i među djecom.

    Podaci HZJZ-a pokazuju da je posljednjih godina kod nas dijabetes na 7. mjestu vodećih uzroka smrti. Ima i razlika u prevalenciji dijagnosticirane šećerne bolesti u županijama. Najveća je u Sisačko-moslavačkoj (8,44%), Karlovačkoj (8,39%) i Bjelovarsko-bilogorskoj (8,26%), a najmanja u Zadarskoj (3,69%) i Šibensko-kninskoj županiji (4,93%). S obzirom na to da se navedeni podaci odnose na bolesnike s dijagnosticiranom šećernom bolesti, podaci osim o učestalosti obolijevanja u pojedinoj županiji ovise i o učinkovitosti ranog otkrivanja i evidentiranja bolesnika s dijagnosticiranom šećernom bolesti.

    CROPIX

    Dario Rahelić

     

    Doc. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KB Dubrava, naglašava što još možemo popraviti.

    * Osobama sa šećernom bolesti u Hrvatskoj su dostupne sve terapije koje postoje u svijetu i Europi, ali mogli bismo biti bolji u osiguravanju inzulinskih pumpi i uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze.

    * Do prije nekoliko godina svim osobama sa šećernom bolesti pristupalo se na jedinstven način i smatralo se kako za svakog pacijenta treba postići što bolju kontolu bolesti, i to što ranije, neovisno kojom metodom, na koji način ili kojom terapijom. Danas im pristupamo kao individuama, osobama sa šećernom bolesti kojima se najčešće pridružuje hipertenzija, povećane masnoće, vrlo često su preboljele infarkt ili moždani udar, a netko već ima razvijene i druge komplikacije šećerne bolesti. Prioritet nam je izbjegavati hipoglikemije, a postići dobru regulaciju šećera u krvi.

    * U Hrvatskoj ne postoji registar novooboljelih osoba od šećerne bolesti. Poznat je samo broj novih osoba s tom bolesti koje primaju neku terapiju. Treba formirati registar iz kojeg će se vidjeti ne samo koliko osoba ima bolest i prima terapiju nego i kakva je njihova regulacija šećerne bolesti, koje su im vrijednosti tlaka, kolesterola, triglicerida, koliko ih ima razvijene komplikacije, jer u ovom trenutku više od 50 posto osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj već ima razvijene komplikacije. To je porazno i to moramo promijeniti.

    * Šećerna bolest može se spriječiti redukcijom tjelesne mase, redovitom tjelovježbom, pravilnom prehranom i redovitom kontrolom glukoze u plazmi. Preventivnim sistematskim pregledima šećerna bolest može se otkriti u ranijoj fazi, kad nisu razvijene komplikacije, jer su tada mogućnosti liječenja veće, kao i postotak pacijenata koji mogu dočekati duboku starost bez njih.

    (Tekst je objavljen u Doktoru u kući br. 241, veljača 2018.)

    Izdvajamo