BUDUĆNOST ZDRAVSTVA

DOKTOR BRANIMIR ČATIPOVIĆ DUGI NIZ GODINA RADI U AMERIČKIM BOLNICAMA: SHVATIO JE DA SU RAZLIKE U SUSTAVU OGROMNE 'Radilo se doslovno dan i noć...'

AUTOR:
    • Branimir Čatipović

  • OBJAVLJENO:
  • 26.01.2018. u 11:36

  • Profimedia, privatna arhiva

    BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i rade

    Dr. Branimir Čatipović (48) rođen je u Osijeku. Diplomirao je (1989.) i doktorirao (1999.) na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. do 1994. bio je na specijalizaciji na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu, a od 1994. do 1996. godine na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu te ponovno na Sveučilištu Johns Hopkins. Specijalizirao je internu medicinu, a ima i subspecijalizaciju iz alergologije i kliničke imunologije.

    Iako je primarno kliničar, objavio je 26 znanstvenih radova koji su citirani oko 400 puta. Branimir Čatipović ima dugogodišnje iskustvo rada u američkim bolnicama. Radio je u Sveučilišnoj bolnici Johns Hopkins, Sveučilišnoj bolnici Vanderbilt, Medicinskom Centru Beth Israel Deaconess koji je dio Harvarda te Veterans Administration (VA) healthcare. Prema studijama objavljenim u New England Journal of Medicine zdravstveni sustav Veterans Administration proglašen je najboljim u SAD-u.

    Tekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u siječnju 2014. godine.

     

    Kada sam počeo raditi u američkoj bolnici, najveća mi je razlika u odnosu na Hrvatsku bilo to što sam se kao specijalizant morao priviknuti sistemu vođenja dokumentacije o pacijentu, njegovoj bolesti i terapiji. To je potpuno drugačiji sistem nego u Hrvatskoj. Odnos s osobljem puno je profesionalniji.

    Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

    Kao specijalizant prve godine bio sam dio tima koji se na Sveučilištu Vanderbilt sastoji od studenta treće godine, studenta četvrte godine, specijalizanta prve godine, specijalizanta druge ili treće godine te liječnika specijalista. Čak 90 posto posla oko pacijenta odradio je specijalizant prve godine, stariji specijalizant bi primio izvješće te dodao i oduzeo ako nešto treba, a liječnik specijalist došao bi ujutro, obišli bismo pacijente koje smo primili i obično bi se složio sa 95 posto onog što je već napravljeno.

    Nakon prve godine specijalizacije bio sam u stanju rješavati vrlo komplicirane slučajeve.

     

    Moja prilagodba promjenama značila je intenzivan fokus na studiranje i posao. Radilo se doslovno dan-noć. Bilo je jako važno slušati i promatrati sve što drugi kolege rade, tako da ih možete oponašati. Kad radi te svako jutro s vrhunskim profesionalcem, onda je najbolje slušati i pokušati slijediti njegov način razmišljanja u rješavanju problema te učiti njegov pristup i pacijentu i osoblju.

    Druga važna razlika između hrvatskih i američkih bolnica je u izboru ljudi koji ih vode. U američkim bolnicama dvije najvažnije funkcije su CEO i chief of staff. Dakle, postoji dihotomija. CEO je ili menadžer ili liječnik. Na Hopkinsu je liječnik, na Beth Israel je menadžer. Chief of staff je uvijek liječnik. Bira ih upravno vijeće, tzv. Board of Directors, a to su ugledni ljudi koji dolaze iz različitih sfera aktivnosti.

    Cijena jednog dana bolničkog liječenja (u prosjeku):

    ● državne bolnice - $1625

    ● non-profit bolnice - $2025

    ● for-profit bolnice - $1629

     

    Ovdje politika nema nikakve veze s vođenjem bolnice. Pa ne ovisi liječenje ljudi o tome jesu li na vlasti demokrati ili republikanci!

    No, najveća je razlika između američkog i hrvatskog zdravstva u tome što u Americi netko tko je osuđen na zatvor zbog zloupotrebe droga prije šest godina nikako ne može voditi bolnicu. To je u Americi nečuveno. U Hrvatskoj je potpuno normalno da osoba osuđena na zatvor zbog zloupotrebe droga vodi jedan od najvećih KBC-ova u zemlji. U tome je fundamentalna razlika između američkog i hrvatskog zdravstva, ali mislim i društva u cjelini.

    Velike su razlike i u načinu smještaja pacijenata u bolnice, trajanju njihova boravka i slično. Pacijent se u Americi otpušta čim može ići kući. Svako jutro na viziti se pitam za svakog pacijenta: što mi radimo u bolnici što se ne može raditi kod kuće?

    Također, pacijent ne leži na odjelu deset dana prije operacije kako bi ga obradili da donese mito za operaciju, kao što je običaj u Hrvatskoj. Jednostavno, što prije pacijent ode kući, manja je vjerojatnost da se razviju nozokomijalne, bolničke infekcije. Uz to, pacijenta vodi jedan liječnik, a konzilije zove po potrebi.

    Koliko prosječni Amerikanac to plaća

    ● Prosječna cijena osiguranja za prosječnu obitelj je oko 1300$

    ● Prosječan radnik plati 30% te cijene, ostalo plati poslodavac

    ● Individualno osiguranje je oko 500 $ mjesečno. Radnik plati oko 18% premije, a ostalo plati poslodavac

    ● Jedna trećina radnika prvih 1000 $ troška pokriva iz svog džepa

    ● 57% poslodavaca nudi zdravstveno osiguranje

    ● Što je poslodavac manji, to je manja vjerojatnost da nudi zdravstveno osiguranje

    ● Znači 33 % poslodavaca uopće ne nudi osiguranje i radnik mora kupiti osiguranje na tržištu po punoj cijeni

    ● Od 1999. do danas cijena osiguranja se učetverostručila, a primanja su porasla 50%

     

    Sestre ovdje imaju vrlo zahtjevan posao, rekao bih slično kao i u Hrvatskoj. One se i ovdje brinu o lijekovima koje pacijent uzima.

    Što se prehrane bolničkih pacijenata tiče, postoje dva modela - i bolničke kuhinje i outsourcing, vanjski dobavljači. No, većina bolnica ima vlastitu kuhinju. Samo teži bolesnici dobivaju hranu u sobu, ostali idu u menzu.

    Pranje rublja i posteljine slično je riješeno: postoji i model bolničke praonice i outsourcinga, ali prvi model je češći. Naime, outsourcing je tradicionalno u prošlosti bio povezan s korupcijom.

    U Hrvatskoj je nedavno bio aktualan štrajk liječnika, u SAD-u to ne postoji jer je sindikat liječnika zabranjen. Naravno, u Hrvatskoj sustav funkcionira (odnosno ne funkcionira) drugačije. No, ne želim da se iz ovoga izvuče zaključak kako treba zabraniti sindikat liječnika u Hrvatskoj ili zabraniti štrajkove liječnicima.

    Branimir Čatipović

    Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

    Izdvajamo