Iako mi i nakon 11 godina rada u Sjedinjenim Američkim Državama još nedostaje Hrvatska, moje dosadašnje iskustvo na newyorškim klinikama bilo je izrazito pozitivno. Godine 2007. dobio sam priliku odraditi praktični dio svog doktorata u Laboratoriju za eksperimentalne terapeutike u Memorijalnom centru za rak Sloan Kettering te Sveučilištu Columbia u New Yorku. Bilo je to nekoliko mjeseci nakon što sam konačno počeo specijalizaciju iz interne medicine u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu, koju sam čekao tri godine kao znanstveni novak. Zamrznuvši svoju specijalizaciju u Hrvatskoj, odlučio sam prihvatiti ovu ponudu iz Amerike jer mi je omogućavala iskustvo rada u laboratoriju s vrhunskom razinom istraživanja (i financijskim mogućnostima za njih), koju je bilo vrlo teško ostvariti kod nas. Iako sam se namjeravao vratiti u Hrvatsku kad završim doktorat, sklop profesionalnih i osobnih okolnosti nagnao me da specijalističko i subspecijalističko obrazovanje završim u SAD-u.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ta je odluka bila iznimno važna jer je edukacija koju sam prošao na ovdašnjim klinikama jedinstvena. Specijalizacija i subspecijalizacija u New Yorku omogućile su mi dotad neviđenu autonomiju u liječenju pacijenata. Također, vrhunsko mentorstvo u istraživačkom i kliničkom radu te nevjerojatna različitost kliničkih slučajeva u smislu socijalno-ekonomskih i etničkih karakteristika bolesnika potvrdili su da je moja odluka bila ispravna. Najbolji primjeri za to su specijalizacija na Sveučilištu New York, gdje je jedna od tri bolnice na kojima sam specijalizirao bila gradska bolnica Bellevue.
Dragocjena iskustva
Kao najstarija javna bolnica u SAD-u ponosi se time što se skrbi za bolesnike koji si ne mogu priuštiti zdravstveno osiguranje, što uključuje veliku populaciju ilegalnih imigranata te bolesnike iz svih krajeva svijeta. Nerijetko se događalo da su teško bolesni pacijenti bez zdravstvenog osiguranja, koje bismo mi specijalizanti primili na odjel preko hitne službe samo nekoliko sati ramije bili u avionu, a jedini razlog njihova dugog leta bilo je liječenje u New Yorku. Subspecijalizacija na Columbiji također je bila dragocjeno iskustvo. Tamošnji medicinski centar poznat je po svojoj velikoj transplantacijskoj službi solidnih organa, a prate i iznimno rijetke benigne i maligne hematološke bolesti.
Znanstveni rad
Trenutno sam zaposlen na Institutu za rak Medicinskog fakulteta Icahn Mount Sinai u New Yorku, gdje se bavim limfomima. Moje vrijeme je raspoređeno između kliničkog i istraživačkog rada u omjeru 50:50. Od većine fakultetski zaposlenih liječnika očekuje se aktivno sudjelovanje u pretkliničkim ili kliničkim istraživanjima, na temelju čega se ocjenjuje njihovo napredovanje prema višim akademskim titulama. Znanstveni rad koji mene zanima je tzv. translacijsko istraživanje - razvoj novih lijekova za bolesnike koji ne odgovaraju na standardnu terapiju ili imaju relaps bolesti. To uključuje istraživački rad na svim razinama razvoja novog lijeka - od pretkliničkog laboratorija, preko in vivo istraživanja na laboratorijskim životinjama sve do kliničkog istraživanja. Klinička istraživanja su iznimno važan način pružanja opcija liječenja onkološkim bolesnicima koji su iscrpili standardne metode. Dostupnost kliničkih istraživanja jedan je od važnijih načina evaluacije kvalitete američkih onkoloških centara, ali ujedno i važan izvor financija.
Klinički je rad raspodijeljen između onkološke ambulante s infuzijskim centrom, gdje se provodi većina liječenja, te bolničkog odjela. Boravak u bolnici u osnovi je namijenjen samo za bolesnike čiji se medicinski problem ne može riješiti ambulantno. Ovo pravilo često se krši jer je američki zdravstveni sustav jako podložan sudskim tužbama sa zastrašujuće visokim novčanim iznosima pa se liječnici pokrivaju nepotrebnim dijagnostičkim i terapeutskim zahvatima. Boravak bolesnika u bolnici trebao bi biti što kraći, dakle trebali bi se otpustiti čim se riješi akutni problem zbog kojeg su i došli u bolnicu. Velike razlike u ekonomskom statusu populacije koja gravitira bolnici Mount Sinai (i drugim bolnicama u New Yorku), a time i u njihovu zdravstvenom osiguranju, znači i da raznovrsni socijalni razlozi dovode do produljenog boravka u bolnici, a time i do troškova. Mount Sinai je na granici Upper East Sidea (jedne od najbogatijih četvrti u SAD-u s najvećom koncentracijom bogatstva na Manhattanu) i Istočnog Harlema (jedna od najsiromašnijih četvrti u New Yorku). Bogatiji bolesnici imaju i bolje zdravstveno osiguranje te im je osiguran pristup uslugama i lijekovima koji omogućuju liječenje izvan bolnice. Siromašni ili nemaju zdravstveno osiguranje pa sve troškove koji nastanu tijekom njihova liječenja kolektivno plaćaju svi drugi osiguranici (uz to zdravstvene ustanove prenose račune pacijenata bez osiguranja privatnim kompanijama koje su vrlo agresivne u prikupljanju novca); ili imaju zdravstveno osiguranje koje ne pokriva sve lijekove ili ne omogućuje smještaj u domovima specijaliziranim za kronično liječenje.
Zdravstveno osiguranje
Sve usluge koje se pružaju u medicinskim centrima u SAD-u u osnovi ovise o spomenutoj razlici. Ako imate dobro zdravstveno osiguranje, sve usluge koje trebate dobit ćete u vrlo kratkom roku - u nekoliko tjedana ili manje. I ja sam kao pacijent to iskusio - bez ikakvih veza došao sam na red za proceduru unutar dva tjedna i nisam doplatio ni jedan dolar za vrlo skupu uslugu. Nevjerojatan razvoj (i pripadajuća cijena) lijekova i zdravstvenih usluga u SAD-u znači da prosječan bolnički dan u državi New York stoji više od 2000 dolara. U toj cijeni velik udio imaju onkološki lijekovi jer se cijena najnovijih T-staničnih pristupa liječenju primjerice raka prostate ili akutne limfoblastične leukemije bilježi šestoznamenkastim dolarskim iznosima. Zbog te vrtoglave cifre u znatnom su porastu i cijene privatnog zdravstvenog osiguranja koje su velikom dijelu stanovnika nepremostiva financijska zapreka. Ovo i jest navodni razlog nedavnih pokušaja ukidanja tzv. Obamacarea, čime bi više od 20 milijuna Amerikanaca izgubilo zdravstveno osiguranje. Šokantno, SAD je i dalje jedina razvijena zemlja bez državnog zdravstvenog osiguranja (iznimka su vojni veterani). Uz činjenicu da puno stanovnika i političara smatra da je zdravstveno osiguranje privilegij, a ne ljudsko pravo te da je zdravstveni sustav posao, malo je vjerojatno da će se ovo stanje uskoro promijeniti.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.