Bolnica u Novoj Bili dar je Republike Hrvatske Hrvatima Središnje Bosne, danas je otvorena za sve pacijente Županije Središnja Bosna i cijele BiH. Upravo zbog svog otvorenog pristupa i visokog standarda u primjeni najsuvremenijih metoda liječenja, bolnici je dodijeljena Zlatna povelja humanizma Internacionalne lige humanista.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Danas smo, s bolnicom u Travniku, jedna županijska bolnica na dvije lokacije. Naša bolnica je razina manje, opće bolnice sa svim suvremenim normama, prema akreditaciji internacionalne agencije (AKAZ) jedina koja zadovoljava sve standarde. Raspolaže sa 150 kreveta, a po potrebi može imati i 180. Bolnica ima četiri klasična, osnovna odjela: internu medicinu, kirurgiju, ginekologiju, pedijatriju s jedinicom intenzivne skrbi, uz manji odjel neurologije te suvremenu ORL i radiološku kliničku službu i ostale prateće službe - oftalmološku ambulantu, citopatologiju, klasičnu i specijaliziranu laboratorijsku službu, transfuziju, manju fi zijatrijsku sužbu, uz logistički suport moderne sterilizacije i praonice rublja, bolničke kuhinje i bolničkog saniteta. Svi odjeli i službe će, osim odjelne kompjutorizacije, uskoro biti povezani tzv. LAM mrežom. Među prvim bolnicama u BiH počeli smo laparoskopske operacije te smo jedini i prvi u BiH, neposredno nakon završetka rata, 1998/99. razvili projekt telemedicine. Dvije godine bili smo tzv. linkom povezani s KBC-om Zagreb, odnosno s Rebrom, i bolnicom u Bremenu u Njemačkoj, no projekt se ipak pokazao preskupim, posebno u razdoblju ‘stand-by’ pa smo odustali od njega. Danas bolnica ima 272 djelatnika (195 medicinara i 77 nemedicinskih djelatnika). Ravnatelja bolnice i šefove odjela na prijedlog Upravnog vijeća, a nakon javnog natječaja, imenuje Županijsko ministarstvo zdravstva.
Potplaćeni liječnici
Prosjecna plaća liječnika u bolnici je od 1000 do 2000 konvertibilnih maraka (KM), oni koji dežuraju dobivaju više, a liječnik u domu zdravlja ima plaću između 900 i 1300 KM.
Prema podacima neovisnog sindikata zdravstva BiH, potplaćenost liječnika natjerala ih je da u velikom broju napuštaju zemlju.
Među najprivlačnijima je Slovenija, koja je promijenila propise i omogućila lakše zapošljavanje ljudima iz regije.
Naša bolnica kronično vapi za liječničkim kadrom, mogućnosti napredovanja su dobre, specijalizacija se dobije relativno brzo, a odlasci na kongrese, edukacija i usavršavanje su obavezni. Prošle godine u bolnici su obavljena 93.922 specijalistička pregleda, od toga je prvih pregleda bilo 72.146, pružene su 38.764 usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, 87.661 usluga bolničke dijagnostike. U operativnom programu obavljeno je oko 725 velikih kirurških operacija, 168 ORL operacija, 251 ginekološka operacija i 1485 takozvanih malih kirurških zahvata, ukupno 2629 operacija. Pacijent u bolnici leži u prosjeku 6,1 dan.
Na odjelu radiologije radim od završetka specijalizacije 1998. godine. To je manji odjel po broju kadra i medicinske opreme, ali radimo sve radiološke pretrage za razinu opće bolnice. Trenutačno na radiologiji rade dva liječnika radiologa (dr. Danijela Jurčević, spec. radiolog, i ja) te pet inženjera medicinske radiologije, ali po opsegu posla trebala bi biti najmanje četiri radiologa. Od medicinske opreme na odjelu je CT aparat Siemens “Somathom-BALANCE” još od 1999. godine, izvrstan spiralni CT aparat, ali je već u tri navrata remontiran. Dao je sve od sebe. U idućem razdoblju očekujemo obnavljanje opreme, trebao bi stići i novi 32-slojni CT aparat s dinamičkim injektorom.
Zdravstveni sustav je rascjepkan i podijeljen
Zdravstveni sustav BiH još je uvijek “daytonski”, rascjepkan, podijeljen, ne funkcionira na razini države, cak u Vijeću ministara BiH ne postoji ministarstvo zdravstva.
Ministarstva zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske odvojena su i organizacijski i financijski, neovisna te različitih modela financiranja. U Federaciji postoje federalno ministarstvo i zavod za javno zdravstvo, kao samostalna djeluju županijska-kantonalna ministarstva i zavodi za javno zdravstvo. Svatko za sebe se financira iz svojih fondova zdravstvenog osiguranja koji se krajnje neefikasno pune sredstvima koja uplacuju javna i privatna poduzeća za svoje zaposlenike. Nadziru ih inspekcije zdravstvenog osiguranja te inspekcije rada.
Najveći problem je, iz jasnih razloga, siva ekonomija.
Radimo kompletnu klasičnu RTG obradu svih sustava, sve kontrastne obrade. Radiologija je prošle godine odradila 17.272 radiološke obrade. Za sve intrahospitalne, tj. ležeće pacijente sve naše pretrage naprave se u roku od jednog do tri dana, odmah se rade traume, srčani i moždani inzulti, a tzv. vanjski pacijenti primjerice UZV obradu čekaju od mjesec do dva, a CT tri do četiri mjeseca.
Nadalje, teško se pacijentu liječiti ako stanuje u jednoj, a slučajno se treba liječiti u drugoj federalnoj jedinici. Uz jako puno papirologije i odobrenja koja rješavaju dvije-tri razine komisija. Naime, da bi pacijent otišao na liječenje izvan svog kantona, treba mu odobrenje posebne komisije koje formiraju fondovi zdravstvenog osiguranja svakog kantona. Isto je potrebno i kada se netko želi liječiti izvan BiH. No, i to se nekako uspijeva realizirati, ali za to je vrijeme, na žalost, pacijent prepušten Božjem blagoslovu i ovozemaljskoj ljudskoj sreći. Činjenica je da će bolesni ispaštati dok se ne ustroji država u prvom smislu. Liste čekanja postoje u svim zdravstvenimustanovama Federacije, variraju od kantona do kantona, ali čeka se i na obične laboratorijske usluge, a posebno na sofisticiranije dijagnostičke preglede kao što su CT ili MR.
Privatne zdravstvene ustanove, od specijalističkih ambulanti do polikliničkih ordinacija, nikle su na ovom nesređenom prostoru kao gljive poslije kiše, a koliko je meni poznato, nije riješeno pitanje ugovornog odnosa s fondovima zdravstvenog osiguranja. Nije jasno definiran ni paralelan rad liječnika - dopodne u javnim ustanovama, a popodne (1/3 radnog vremena) u privatnim ustanovama.
No, liste čekanja vjerojatno su se ipak malo smanjile. Platežna moć građana u BiH vrlo je niska, tako da idu privatno samo oni koji to mogu ili oni koji doslovno ne mogu čekati na listama zbog prirode svoje bolesti.
Posljedica posve nesređene države je i korupcija u zdravstvu, koje dijelom funkcionira po sistemu veza i vezica, no to je sustavan problem koji će se morati beskompromisno rješavati na svim razinama.
Tko god može i želi, posebno među mladim liječnicima, sve češće odlaziraditi van, dijelom u susjedne države Sloveniju i Hrvatsku, ali i u ostale zemlje EU. S odljevom kadra borimo se i u našoj bolnici.
Sve to najveći je problem zdravstva u BiH, međutim postoji i najbolja stvar tog istog zdravstva, a to su obični ljudi, strpljivi pacijenti te još uvijek solidarni zdravstveni djelatnici koji, iako potplaćeni, daju sve od sebe da izliječe bolesne.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..