BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ

PRIM. DR. SC. ZORAN TRNINIĆ, VODITELJ ODJELA ENDOSKOPSKE KIRURGIJE, KLINIKA ZA KIRURGIJU SVEUČILIŠNE KLINIČKE BOLNICE MOSTAR

    AUTOR:
    • Zoran Trninić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.01.2018. u 11:44

Zoran Trninić

BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i rade

Zoran Trninić rođen je 1. ožujka 1961. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Mostaru. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1986. Pripravnički staž odrađuje u RMC "Dr. Safet Mujić" u Mostaru, a kao mladi liječnik radi u Službi hitne pomoći i Školskom dispanzeru u Mostaru i Širokom Brijegu do 1993., kada dobiva specijalizaciju iz opće kirurgije na Klinici za kirurgiju i urologiju KB-a Mostar i Klinici za kirurgiju KB-a Dubrava u Zagrebu. Postaje sudionik Domovinskog rata i liječnik u postrojbama HVO-a te član kirurških ekipa Sanitetskog stožera HVO-a. Specijalizaciju završava 1998., a istodobno završava stručni magisterij u Zagrebu i znanstveni u Rijeci. Završio je i više poslijediplomskih tečajeva iz opće, plastične i rekonstruktivne, abdominalne i posebno laparoskopske kirurgije. Godine 2011. polaže subspecijalistički ispit iz abdominalne-digestivne kirurgije. Zvanje primarijusa stječe 2006. godine, a 2014. postaje doktor znanosti.

Član je brojnih zdravstvenih i strukovnih udruga:

  • Hrvatska udruga liječnika u BiH od 1998.
  • Udruga kirurga Federacije BiH od 2000.
  • Hrvatsko društvo za endoskopsku kirurgiju od 1998.
  • Hrvatsko društvo za koloproktološku kirurgiju od 2004.
  • Europska udruga za endoskopsku kirurgiju od 2004.
  • Međunarodna udruga kirurga, gastroenterologa i onkologa od 2015.

Tekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u travnju 2016. godine.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar najmlađa je klinička bolnica u Bosni i Hercegovini. Počela se razvijati i rasti još u Domovinskom ratu, kad je ostala s desetkovanim kadrom, ali je uz pomoć u medicinskom osoblju i materijalu iz svih većih medicinskih ustanova Republike Hrvatske uspjela zbrinuti veliki broj ranjenih i stradalih s ovog područja, ali i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine koji su gravitirali Mostaru. Na taj način imali smo priliku učiti od vrhunskih hrvatskih liječnika. Taj trend se ubrzao osnivanjem Medicinskog fakulteta, kojemu je SKB Mostar postao nastavna baza i na kojem su većina predavača liječnici ove bolnice.

Klinika za kirurgiju pritom se, po specifičnosti posla, razvijala još i brže, tako da sada zbrinjava veliku većinu svih bolesnika s kirurškom patologijom. Uz standardne odjele abdominalne kirurgije i traumatologije, osnovani su i uspješno rade odjeli dječje, vaskularne, torakalne, plastično-rekonstruktivne, neurokirurgije te posljednjih godina i odjel za kardiokirurgiju. Nakon 30 godina izgradnje i čekanja prije nekoliko godina preselili smo se u novu i suvremeno opremljenu zgradu na kojoj nam zavidi većina gostiju iz struke. To smo uspjeli uz posebno zalaganje dugogodišnjeg ravnatelja prof. dr. sc. Ante Kvesića i nesebičnu pomoć Vlade Republike Hrvatske.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

Bez liste čekanja

Možemo se pohvaliti da liste čekanja praktično ne postoje i da prođe minimalno vrijeme od postavljanja indikacije za operativno liječenje do samog zahvata. Koliko će vremena proći do zahvata, najviše ovisi o vremenu potrebnom za pripremu bolesnika, posebno u slučajevima specifične dijagnostičke procedure.

 

Standard bolesničkih soba je na razini europskih, a kirurgija se može pohvaliti s dvije integrirane dvorane za laparoskopsku kirurgiju "Endo alpha" koje su u vrijeme postavljanja bile opremljene po vrhunskim svjetskim standardima. Problem bolnice je svakodnevno financiranje, što je posljedica regionalne situacije u zdravstvu, tranzicije i političkih odnosa u državi.

Dostupnost liječnika je osigurana i svi osiguranici dviju županija osnivača (Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke) dolaze na pregled i liječenje s uputnicom obiteljskog liječnika. Ostali građani Bosne i Hercegovine mogu se liječiti uz uputnicu i odobrenje županijskog ili republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu.

 

Uz plaćenu markicu dodatnog osiguranja participacija se plaća samo za određena ortopedska pomagala u djelomičnom iznosu (automatski šivači crijeva, proteze kuka i sl.).

Netom rođena beba najmlađi pacijent

Moj najmlađi bolesnik bila je beba stara samo tri sata, a najstariji 91 godinu. Nisam vodio detaljan popis svih svojih izvedenih zahvata, ali siguran sam da sam napravio oko četiri tisuće operacija. Najdraže su mu operacije koje su komplicirane, zahtjevne i teške, a pacijent nakon njih izađe zdrav iz naše bolnice.

 

Za vrijeme specijalizacije i postdiplomskog studija u Zagrebu 90-ih godina educirao sam se u laparoskopskim tehnikama na Klinici za kirurgiju KBC-a Rebro kod prof. Škegre i prof. Majerovića, a potom na Klinici za kirurgiju KB-a Sveti Duh kod prof. Čale, koji je pomogao i u tome da se već 1995. u Mostaru izvede prva laparoskopska operacija žuči (kolecistektomija). Ovdje smo prvi izveli i laparoskopsku operaciju crvuljka i perforiranog vrijeda na želucu. Sada je klinika osposobljena za gotovo sve laparoskopske operacije, uključujući operacije tumora debelog i zadnjeg crijeva, kila trbušne stijenke, želuca i gušterače.

Moja akademska karijera usko je vezana iz klinički rad te je tema magisterija pod mentorstvom prof. dr. sc. Uravića iz Rijeke proizašla iz iskustva iz hitne kirurške službe i operacijske dvorane, a doktorska disertacija proistječe iz stalnog interesa za laparoskopsku kirurgiju i povećane pojavnosti tumora debelog crijeva globalno, a posebno na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo