BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ

PROF. DR. SC. DRAŽEN POSTRUŽNIK, PRIVATNA ORDINACIJA NICA, FRANCUSKA U Francuskoj se pacijentu vraća najmanje 70 posto novca za sve što dodatno plati

BITI U BOLNICI, ALI NE U HRVATSKOJ: Naši liječnici iz inozemstva za Doktor u kući pišu o bolničkim sustavima zemalja u kojima žive i radeMedicinski fakultet i specijalizaciju iz ginekologije te dva postdiplomska tečaja, medicinsku genetiku i perinatologiju, završio je u Zagrebu. Radio je na Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj s ekipom koja je već 1983. uspjela na svijet donijeti prvo dijete iz epruvete u Hrvatskoj. Krajem 1985. odlazi u inozemstvo. Na IVF programima, oralnoj kontracepciji, primjeni hormona u ginekologiji... radio je u Nizozemskoj, Engleskoj, Moskvi, Bruxellesu, Ženevi, Parizu. Posljednjih petnaest godina radi u Monaku kao direktor međunarodnog odjela Instituta Theramex. Vodio je kompleksna klinička istraživanja u centrima diljem svijeta: hormonska kontracepcija u SAD-u, menopauzalni projekti u Brazilu, Kini, Argentini, Peruu, Čileu, Vijetnamu, Indoneziji, Singapuru, Rusiji, Portugalu… Redovni je član NAMS-a (North American Menopause Society), a kao član African Women Association (AWA) sudjeluje u humanitarnim projektima u Africi.Tekst je originalno objavljen u Doktoru u kući u listopadu 2014. godine.
 Dražen Postružnik

Francuska je pet godina držala prvo mjesto kao najbolja zemlja za život, pri čemu je zdravstvo bilo visoko ocijenjeno. Vjerojatno je najveća prednost u tome što se pacijentu vraća 70 posto novca za sve što dodatno plati u zdravstvu. Izbor liječnika potpuno je slobodan; pacijenti mogu izabrati svog doktora, posebno liječnika opće prakse, a i većinu specijalista (tu spadaju ginekolozi). To je velika prednost sustava. No, pokrivenost troškova socijalnim osiguranjem mogla bi biti još i bolja. U Monaku je, na primjer, sjajna - gotovo svi troškovi liječenja potpuno su pokriveni.

No, i u Francuskoj ima nedostataka u zdravstvenom sustavu. Jedan od njih je visoka cijena nekih lijekova, no kako su ipak donekle pokriveni socijalnim osiguranjem, pacijenti taj problem malo manje osjete.

Izbor šefa bolnice u Francuskoj isključivo ovisi o ministarstvu zdravlja. Ta je osoba uvijek funkcionar, činovnik, nikad doktor. Šef odjela je liječnik, a bira ga odjel zajedno sa šefom bolnice. Privatne strukture imaju drugačiju proceduru.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Kako sam u posljednjih godinu dana nezavisni znanstveni savjetnik, moji su se boravci u bolnici prorijedili i rezervirani su za moje privatne pacijente, kao i za pozive na konzultacije u sklopu normalnog dijagnostičkog i terapijskog programa.

Fokus mojih aktivnosti bio je usmjeren na hormonsku kontracepciju, menopauzu, hormonsko nadomjesno liječenje, urogenitalne infekcije, smetnje seksualnosti, dijagnozu, analizu i liječenje neplodnosti, terapijsku korekciju poremećaja vezanih uz hormonalne promjene.

Kada je riječ o usporedbi broja pregledanih pacijentica u Hrvatskoj i u Francuskoj, u državnim ustanovama, ona je na štetu hrvatskog zdravstva. Dok se u Hrvatskoj tjedno nerijetko pregleda možda i stotinu pacijentica (sjećam se svojih izravnih iskustava, posebno u ultrazvučnoj ambulanti), u Francuskoj je taj broj znatno manji (pedesetšezdeset na tjedan), što daje vremena liječniku za pomniji i kvalitetniji pregled, s manje šansi za neki previd.

Francusku muči kronični manjak bolničkog osoblja, posebno onog kvalitetnog. Nema dovoljno medicinskih sestara i liječnika. Fenomen je to koji, izgleda, ide paralelno s civilizacijom - studij je težak, dug, naporan, odgovornost velika, a zarada neadekvatna ulaganju i profesionalnom riziku, pa se sve manje mladih odlučuje krenuti tim putem.

Usluge su u privatnoj praksi, naravno, superiorne, pogotovo one paramedicinske - što se tiče dijagnostike i terapije, ali u načelu ne bi smjelo biti veće razlike (iako neke privatne klinike raspolažu boljim, kvalitetnijim i modernijim instrumentima i aparatima). Privatne su usluge skuplje od onih osnovnih iz socijalnog osiguranja, ali troškovi se djelomice refundiraju, ovisno o tipu osiguranja koji pacijentica ima.

Plaćanje i povrat troškova

Svakom je s karticom socijalnog osiguranja zajamčeno plaćanje dijela troškova liječenja.

Visina obeštećenja varira, ona osnovna je oko 70%. Ostatak je moguće refundirati iz tzv. mutuelle, dodatnog osiguranja koje se posebno plaća svaki mjesec.

Teoretski, troškovi mogu biti pokriveni gotovo u potpunosti.

U Francuskoj postoje privatna rodilišta u kojima se usluge plaćaju više nego u društvenom sektoru. Porod vodi babica uz nadzor liječnika, kao i u Hrvatskoj. Trudnoću vodi ginekolog. Obavezni pregledi ne razlikuju se od onih u Hrvatskoj. Njihova učestalost ovisi o individualnim potrebama trudnice i mogućoj patologiji.

U Francuskoj zapravo postoje dvije specijalizacije iz ginekologije: ginekolog i ginekolog-opstetričar. Samo ovaj potonji može raditi u bolnici, gdje radi kao ginekolog, operira i vodi porode. Prvi smije raditi samo u privatnoj praksi, u svojem gradskom kabinetu. Među privatnim ginekolozima puno je više žena - 88%. Broj ginekologa u Francuskoj rapidno opada: 2000. godine bilo ih je više od 5000, a ove godine oko 4500. (Nizozemska primjerice ima samo 700 ginekologa). Država je stoga podigla godišnji broj odobrenja za specijalizaciju sa 84 na 200. Starost ginekologa raste - računa se da će ih više od polovice ove godine imati više od 55 godina. To ima izravan utjecaj na učinkovitost. Izračunato je da je efikasnost ginekologa starijih od 55 godina 14% manja od onih mlađih.

Ginekolog u Francuskoj ima prosječno 3300 raznoraznih intervencija tijekom godine, što znači 13 dnevno (tu su ubrojeni pregledi, intervencije, porodi…). Liječnik opće prakse ima od 20 do 25 takvih intervencija (pacijenata) dnevno.

Konzultacija ginekologa (osnovna) plaća se 28 eura (od toga 70% pacijentu vraća socijalnozdravstveno osiguranje, a uz dodatno osiguranje i više). Zakon ne zabranjuje ginekolozima naplaćivati više, no povrat od osiguranja uvijek je baziran na osnovici od 28 eura.

Neke od usluga u ginekološkoj praksi, primjerice, cervikovaginalni bris je 10,59 eura, kolposkopija 41,63 eura, biopsija grlića maternice 17,99 eura, laserska intervencija na cerviksu 48,29 eura, a konizacija 112,07 eura.

To su vrijednosti na kojima se bazira povrat od osiguranja. Cijene mogu biti i više, no razliku tada plaća pacijentica.

Cijepljenje protiv HPV -a ni u Francuskoj nije obavezno

Probiri žena na rak vrata maternice uobičajeni su u Francuskoj. Ti su programi iznimno učinkoviti, a ne razlikuju se značajno od onih u Hrvatskoj. No u drugim zemljama, posebno na nekim kontinentima (Afrika, Azija…), situacija je sasvim drugačija. Znao sam se susresti s morbiditetom i mortalitetom raka grlića maternice gorim nego kakav je bio u našim krajevima prije 50 ili sto godina. Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih humanim papiloma virusom (HPV) u Francuskoj, kao ni u Hrvatskoj, još nije obavezno.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 17:18