Oko 2,2 milijarde kuna ili 11 posto zdravstvenog proračuna svake godine trošimo za liječenje dijabetičara. No, čak 86 posto tog iznosa odlazi na liječenje komplikacija koje nastaju zbog prekasno prepoznate i loše liječene bolesti. Kako što prije početi s liječenjem šećerne bolesti optimalnom terapijom ne bi li se smanjila opasnost od kardiovaskularnih komplikacija i hipoglikemija te maksimalno individualizirala terapija raspravljalo se na nedavno održanom Hrvatskom dijabetološkom kongresu.
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
“U Hrvatskoj imamo 260.000 registriranih dijabetičara tipa 2 a barem još toliko je neregistriranih koji uopće ne znaju da imaju predijabetes pa čak i dijabetes bez simptoma kojim im je već počeo uništavati organe i stvarati komplikacije poglavito na krvnim žilama. Njihovo liječenje, na žalost, počinje prekasno”, kaže doc. dr. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma te pročelnik Zavoda za dijabetes KB Dubrave.
Dodaje da je u liječenju vrlo važno pratiti novosti jer novi lijekovi i nove znanstvene spoznaje mogu promijeniti terapiju. Primjerice, tek prije nekoliko godina potvrđeno je da dio lijekova za liječenje šećerne bolesti ima i opasne nuspojave za kardiovaskularni sustav pa je zato i FDA od 2008. od proizvođača prije registracije tražila i studije o kardiovaskularnim rizicima novih lijekova.
“Upravo zato najnoviji lijekovi za šećernu bolest puno su sigurniji za kardiovaskularni sustav pacijenata a onda i za uspješnost liječenja ”, kaže doc.dr. Rahelić. Dapače, u nekim se studijama dokazalo da dio lijekova ne samo da ne povećavaju kardiovaskularni rizik već djeluju i protektivno na primjerice rizik od retinopatije, nefropatije...
“Riječ je o dva lijeka empagiflozinu i liraglutidu (injekcije) koji ne samo da liječe šećernu bolest nego dobro djeluju i na kardiovaskularni sustav. Baš na tome je bio naglasak i na ovom našem kongresu jer se pokazalo da smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara”, kaže doc. dr. Rahelić.
Naglašava da nije uvijek dovoljno samo maksimalno sniziti razinu šećera u krvi jer se događa da baš ti pacijenti maju i povećani rizik od smrti. Razlog je povećani rizik od hipoglikemije koja povećava rizik od moždanog ili srčanog udara odnosno nagle srčane smrti. Većina lijekova starije generacije povećava rizik za hipoglikemiju ali i za porast tjelesne težine. Novi pak uz nizak rizik od hipoglikemije i barem neutralno djelovanje na težinu djeluju protektivno na kardiovaskularni rizik i pa čak i snizuju krvni tlak.
“Sve je to razlog što smo promijenili i naše smjernice za liječenje šećerne bolesti u kojima je naglasak na individualiziranom pristupu u liječenju dijabetesa. To znači da svaki pacijent treba imati svoju prilagođenu terapiju koja ovisi o njegovoj dobi, očekivanom trajanje života, riziku od hipoglikemije, postojanju već razvijenih kardiovaskularnih komplikacija... Tako procjenjujemo koji je cilj regulacije bolesti odnosno koje su ciljane vrijednosti a o tome ovisi i odabir terapije za određenog pacijenta. Zbog toga ćemo uskoro izraditi i standarde skrbi za oboljele od šećerne bolesti iz kojih će biti razvidno koji pregled u kojem roku dijabetičar treba obaviti, od pregleda očiju do stopala, a sve kako bi bolest bila dobro kontrolirana jer to znači i manji trošak ali i kvalitetniji život dijabetičara, zaključuje doc. dr. Rahelić.
Dijabetes tipa 2 u Hrvatskoj:
- 400.000 do 500.000 dijabetičara
- 260.000 registriranih dijabetičara
- 56 posto ima razvijene komplikacije
- 30 posto sazna da ima dijabetes tek kad se pojave komplikacije
Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..