BUDUĆNOST ZDRAVSTVA

POKRETAČ PRVOG DOBROVOLJNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA IMA RJEŠENJA ZA NEKE GORUĆE PROBLEME ZDRAVSTVA Svoje prijedloge sažeo je u 12 najbitnijih točaka

medical insurance background, Image: 124836083, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Dr. Dario Lovrić, pokretač prvog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja "ADDENDA" , u sklopu projekta Jutarnjeg lista 'Budućnost zdravstva', iznio je svoje viđenje zdravstvenog sustava te ponudio svoja rješenja.

 

Njegove prijedloge prenosimo u cijelosti:

 

Bilo kakva zdravstvena reforma u RH je moguća samo, ako na čelu “povjerenstva” za njezinu primjenu, bude sjedio stvarno i operativno Predsjednik vlade – bilo kada i bilo koji. Ministar zdravstva može biti samo broj 1 tehnička osoba, a neophodni politički konsenzus može biti na pravljen samo po obrascu nabavke borbenih aviona – ukupni model mora biti uvezen (može i od više dobavljača – država).

Kao moderna europska država, Hrvatska mora skrbiti o svojim građanima, a zdravstvena zaštita je jedan od najznačajnijih uporišta za osobno dostojanstvo i kvalitetu života. Današnji zdravstveni sustav u Hrvatskoj niti je svima dostupan po načelima jednakosti i ravnopravnosti, a niti stvarno uspijeva pokriti potrebe pučanstva.

Treba mijenjati:

o  osnovne postulate načina financiranja zdravstva,

o  trenutačne organizacijske postulate na kojima se temelji javni zdravstveni sustav (struktura i sadržaji), i

o  načine provođenja zdravstvene skrbi, napose učešće zdravstvenih djelatnika koji nisu liječnice/ci.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije  na e-mail [email protected]

1. FINANCIRANJE - Svima je već više od desetljeća jasno da sustav financiranja iz doprinosa na osobna primanja (Bismarck model iz komunistička vremena) nije moguć uz ovu razinu zaposlenosti (pa čak i da se poveća) te demografske trendove starenja populacije (umirovljenici ne plaćaju doprinos za zdravstvo). Zbog toga će biti neminovno postepena ukidanje doprinosa, a cijeli sustav osnovnog zdravstvenog osiguranja financirati iz poreza (npr. kao UK). To je i najpravednije jer se tako najjednostavnije dolazi do socijalne pravednosti kroz financiranje iz poreza na osobnu potrošnju (definirani dio dijela PDV-a kada su fizičke osobe krajnji kupci) te poreza i trošarina koje su u izravnoj vezi sa zdravstvenim događajima (promet i nabava prometnih sredstava, duhan, alkohol, šećer, konditorski proizvodi itd). Ovo znači konverzija sustava zdravstvenog osiguranja na model NACIONALNOG ZDRAVSTVENE SKRBI i OSIGURANJA (Kanada) prilagođen posebnostima i povijesnim naslijeđima RH.

2. SUSTAV OSIGURANJA - HZZO treba funkcionirati kao FOND zdravstvene SKRBI temeljen postulatima zdravstvenih osiguranja, odnosno ugovarati potrebne zdravstvene usluge «za sve» «sa svim» davateljima zdravstvenih usluga i lijekova (bez obzira na tip pravne osobe – vlasništvo) po načelu: kvaliteta/cijena/geografska pokrivenost. Dakle, postulati zdravstvenog osiguranja prilagođeni općoj odrednici «STVARNO jednako za sve» osnovnog zdravstvenog osiguranja. Na tim osnovama, potpuno je kontraproduktivno njegovo (HZZO) su/vlasništvo ičega u zdravstvenom sustavu.

3. PLAĆANJE - novac prati pacijenta – dakle, plaćanje izvršene usluge, a ne financiranje zdravstvenog sustava po postojanju. Kvalitetni bogati doktor nikada nije bio politički problem. Koruptivni kvalitetni doktor je problem i osobno i društveno!

4. POLICE (osnonvog zdr. osiguranja) - svaki osiguranik – stanovnik Hrvatske – mora imati osobnu policu osnovnog zdravstvenog osiguranja s jasno navedenim pravima (što, kada i kako) na zdravstvenu zaštitu. Uporište u EU zakonodavstvo (npr. odluka Ustavnog suda Poljske).

5. PRAVA (što, kada i kako) po osnovi polica osnovnog zdravstvenog osiguranja definirati za različite vrste osiguranika (za Državu i naciju nije isto: djeca, školarci, studenti, majke, radno aktivna populacija, članovi obitelji drugih dobnih skupina, nezaposleni, umirovljenici, socijalna skrb, osobe s posebnim potrebama itd). Sada postoji ovakva raspodjela, ali samo po «osnovi prava na osiguranje», tj na koji način osiguranik stiče prava, ali ne i koja prava ima. Ovo je ujedno jedini stvarno mogući način stvaranja osnove za pravi razvoj dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja koja će imati socialnu funkciju (pokrivenost od preko 60% opće populacije).

6. OSOBNA BRIGA ZA ZDRAVLJE - mjerama fiskalne politike značajno i trajno poduprijeti bilo koji oblik dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja i slično. Neki to u HR sada počinju promovirati kao namet na rizično ponašanje što je potpuno krivo.

7. ZDRAVSTVENI SUSTAV u programu osnovnog zdr. osiguranja. Prvi i osnovni uvjeti su: kategorizacija i akreditacija glede usluga, a glede vlasništva:

- Kvartarna zaštita: (KBC-i i sl) Država,

- Tercijarna zaštita Regionalna i lokalna samouprava

- Sekundarna zaštita: Lokalna samouprava

– Primarna zaštita: kao i do sada

- Privatni kapaciteti, bilo kojeg organizacijskog ustrojstva, na svim razinama uz uvjet akreditacije za program pokrića potreba javnog zdravstva (ugovor s HZZO-m – osnovno zdravstveno osiguranje)

– sve ostalo na slobodno tržište, bez obzira na tip vlasništva i organizacijska ustrojstva.

VLASNICI su odgovorni za poslovanje, a ako vlasnik želi imati više kapaciteta od razine kategorizacije za akreditacije u sustavu javnog zdravstva, može – ali uz uvjet vlastitog financiranja i pokrića rizika iz poslovanja (od Države, preko regionalne i lokalne samouprave do privatnika).

8. PARTICIPACIJE – bi trebalo razvrstati na dvije razine

-naknada za korištenje sustava (biljezi u zdravstvu) - maksimalno 10kn, a njena svrha i smisao je: smanjenje nepotrebnih «ulazaka» u zdravstveni sustav koji se baziraju na socijalno/psihološkim motivima dolaska kod doktora, a ne stvarna potreba. Za ovu naknadu, nema isključenja od plaćanja za bilo kojeg korisnika osim urgentnih stanja (sustavu hitne pomoći) i nema pokrića bilo kojim oblikom dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Direktni je prihod zdravstvene jedinice i nema vertikalne administracije o njenoj naplati, jer košta više od naknade.

- participacija – smisao: sufinanciranje pojedinca, odnosno, učešće u troškovima liječenja i lijekova na principu postotka od ukupne cijene. Današnja primjena je socijalno potpuno neosjetljiva, a prijenos rizika prvenstveno na HZZO-a (dominantni osiguravatelj) samo gomila gubitke u njegovom sustavu. Rješenje - Stratifikacija: dakle, ne plaćaju svi isti postotak cijene usluge/lijeka, već se određuje na osnovi prihodovnog cenzusa te na osnovi «osobnog malusa» (najjednostavniji primjer – ako netko ne pristupi obveznom programu screening/sistematskih pregleda na razini primarne zdr. zaštite – participacija mu se povećava za npr. 10%.

 

- Isključenja od plaćanja participacije definiraju se samo za bolesti i stanja, a ne za osiguranu osobu. Za socijalno ugrožene i posebno određene segmente populacije (djeca, trudnice, branitelji itd) plaćanje se vrši vaučerima nadležnih ministarstava za pojedinu populaciju, a oni se financiraju iz proračuna tih ministarstava.

9. RIJETKA STANJA I BOLESTI – medijski najčešće korišten oblik za negativno opisivanje ukupno dobrog zdravstvenog sustava u RH – rješenje - poseban «fond» u sklopu HZZO-a (financiran iz proračuna, farma industrije i osobnih uplata fiskalno beneficiranih) s jasnim popisom bolesti i stanja te pokrića po njima. Ulazak u ova prava definira se zasebnom policom osnovnog zdravstvenog osiguranja na osnovi liste bolesti i svjetski verificiranim protokolima skrbi, odnosno liječenja. Ova stavka na osnovi realnih pokazatelja iz pobola stanovništva ne bi trebala prelaziti više od 2% ukupne zdravstvene potrošnje u RH.

10. DOBROVOLJNA ZDRAVSTVENA OSIGURANJA – pokrivaju doplate (participacije) za lijekove i liječenje te nadstandardna pokrića u smislu broja i «mjesta» pružanja zdravstvenih usluga (najbliži upotrebljiv model je francuski sustav dopunskog zdr. osiguranja). Osobni fiskalni odbitak!

11. UKIDANJE UPUTNICA - (njemački model), osim za hospitalizacije, jer je u današnjem modelu zdravstvene zaštite «gatekeeper» na razini liječnika primarne zdravstvene zaštite potpuno zastario i zbog kulture, i zbog općeg znanja populacije i zbog dostupne tehnologije pristupa informacijama (Internet). Primarna zdravstvena zaštita treba ponovno postati mjesto liječenja za 70% bolesti i stanja, a ne skretničar i administrator zdravstvenog sustava. Da bi se to postiglo, treba im maksimalno smanjiti funkcije «administratora», a maksimalno (novac prati bolesnika) motivirati za ono što bi im trebala biti prava funkcija, tj. liječenje.

12.FORMIRANJE CRM-a ZDRAVSTVENOG SUSTAVA (odnosno OSIGURANJA) – tzv. «third party admistrators» - opće poznati «call centri» (Engleska, Španjolska itd) koji omogućavaju korisnicima najbrži, najlakši i najefikasniji «ulaz u zdravstveni sustav». HZZO je već počeo nešto slično kroz informatizacije lista naručivanja (čekanja), ali je i privatni zdravstveni sustav pokušao parcijalno stvoriti istu vrstu servisa kroz «Moj Doktor», «DoDo», «MedEks» ili servise nekih «privatnih zdravstvenih osiguravatelja». Dakle, svi su shvatili potrebu – ali zbog neupitne atomizacije zdravstvenog sustava RH, nitko nije uspio ponuditi pravu, potpunu i svrhovitu uslugu za sve oblike i razine zdravstvene zaštite. Napose neophodno, nakon ukidanja uputnica (točka XI.).

 

REZULTAT – sadašnja razina zdravstvene zaštite ukupne populacije RH se može financirati i s oko 18 milijardi PRORAČUNSKIH kuna, što nije moguće postići političkim proklamacijama o «objedinjavanju javne nabave» i/ili kontinuiranim spuštanjem cijena generičkih lijekova s Liste A, već samo sustavnom promjenom organizacije i načela rada ukupnog (napose javnog) zdravstvenog sustava RH te efikasnijim korištenjem osobne potrošnje za zdravlje i liječenje (oko 3 milijarde kuna na godišnjoj razini), koje i danas postoji, ali se vrlo neefikasno koristi.

 

Izdvajamo