Ljudske gluposti odgonetati nije tako jednostavan zadatak! Bila dakle ljudska glupost božje djelo ili ne, ona se ne gubi u svome djelovanju. Od jedne gluposti ljudske do druge put često traje stoljećima: kao svjetlost pogasle zvijezde, glupost još nikad nije propustila da ne doputuje na kraj svoga određenja. Poslanstvo je gluposti, po svoj prilici, svemirsko, u višem, kišovitom, nedeteologiziranom smislu te riječi: glupost je nebeska sila koja djeluje kao teža ili kao svjetlost, kao voda i, uopće, kao svemirski elemenat.
Roman na pozornici
Ovaj beskrajno duhovit ulomak, jedan od boljih iz uopće svjetske literature posvećene bedastoći, napisao je Miroslav Krleža i objavio 1938. godine u svojem romanu “Na rubu pameti”. Posrijedi je uglavnom nelektirni roman, premda u okvirima svjetske književnosti neusporedivo strukturom i sadržajem autentičniji nego notorni “Povratak Filipa Latinovicza” u kojem puše nekakav proustovski propuh. Prvu je kazališnu dramatizaciju romana “Na rubu pameti” učinila Vera Crvenčanin 1963. u Jugoslavenskom dramskom pozorištu, kada je u glavnoj ulozi bio Ljuba Tadić.
Na generalnoj probi iste je predstave bio i sam Krleža koji je prijateljevao sa suprugom Vere Crvenčanin, piscem Skenderom Kulenovićem, i naravno, kao i obično, nije bio zadovoljan predstavom po svojem djelu. Uslijedile su različite režije i podjele jedne te iste dramatizacije po različitim bivšejugoslavenskim teatrima, uključujući, riječki, pulski i splitski, da bi 1968. i 1981. izašle i TV drame s Ljubom Tadićem. Godine 1993. novu je dramatizaciju i režiju u varaždinskom HNK učinio Ozren Prohić, s Božidarom Bobanom, pobjesnjelim pravednikom, advokatom u glavnoj ulozi. U recentnijem hrvatskom kazališnom životu Dragan Despot donosi prvu adaptaciju Krležina romana u vidu monodrame.
U klubu Kontesa
Nakon dulje pauze u igranju, Dragan Despot se s “Na rubu pameti” opet vratio na pozornicu, a novi prostor u kojem će je kontinuirano igrati je Klub Kontesa na uglu Trga bana Jelačića.
“Čuj, ali ovo je potpuno genijalno kad Krleža govori o Europi, to k’o da je jučer napisano”, u garderobi je Despotu poslije prve izvedbe na sceni Kontesi komentirala njegova supruga Anja Šovagović Despot, osvrnuvši se na jednu ironičnu europejsku medijsku vijest što se pojavljuje u drami.
Dragan Despot o Europi i cilindrašima na sceni govori već više od dvjesto puta. Roman o zagrebačkom odvjetniku koji učini, za svoje vrijeme, nedopustivu pobunu protiv zagrebačkih cilindraša, moralno nakaznog aristokratskog sloja, čiji je i sam bio pripadnik do tog fatalnog trenutka, izabrao je kao monodramu igrati iz vrlo osobnih razloga.
- Razlozi koji me vežu za roman “Na rubu pameti” su ljudski. Direktno i vrlo osobno doživljavam ovaj moralno određen Krležin roman. Poznavatelji Krleže smatraju da je “Na rubu pameti” Krležina intelektualna identifikacijska kartica, a njegovi moralni principi, pobuna protiv cilindraša i njegovo stajalište po kojem treba skinuti masku, prestati glumiti i pobuniti se protiv moralnog kukavičluka lažnih i prividnih istina, krivih predodžbi, ljudske gluposti i početi govoriti vlastitim mislima, makar po cijenu života, meni su ljudski bliski.
Želim živjeti i biti ono dijete iz bajke “Carevo novo ruho”. Krleža u tom smislu kaže “jesam sam, ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo”. Naime, glupost o kojoj Krleža piše nije posljedica manjkavog intelekta nego nedostatak ljudskosti uzrokovan stečenom prividnom moći – tumači glumac Despot.
Krležini cilindraši pojavljuju se u svim stoljećima samo ne nose istu vrst šešira, ili ga uopće ne nose.
- Kad čitaš taj roman objavljen 1938., imaš osjećaj kao da je pisao o nama danas. O današnji našim tajkunima, novinarstvu, pravosuđu, politici i moralu. Danas je cilindraša mnogo više nego li onda kad je Krleža o njima pisao. Danas je svečanost upoznati necilindraša, čovjeka koji će te natjerati na pomisao da još ima ljudi i da ljude zapravo treba voljeti - primjećuje Dragan Despot.
Ungarova pohvala
Krleža je pisao “Na rubu pameti” skoro deset godina nakon praizvedbe “Gospode Glembajevih”, kao već etabliran, izvođen pisac, a iza 1945. se kretao među onima koji cilindra nisu imali, no bili jesu aristokrati svog doba, premda u službenom obračunu protiv buržuja starog kova.
- Kad je roman tek izašao, Ivan Goran Kovačić je rekao da je to najslobodoumnije Krležino djelo - govori Despot i sada u garderobu glumcu dok razgovaramo ulazi pjevač Miro Ungar koji mu se obraća s “Tous mes compliments”, ocjenjujući nakon pohvale na francuskom jeziku kako je riječ o spoju sjajnog teksta i maestralnog glumca.
Kao profesor scenskog govora Dragan Despot nerijetko je sa studentima radio na tekstovima iz ovog romana, neki od njegovih studenata, jedno dvadeset puta gledali su snimku predstave i proučavali je.
- To je moj najdraži Krležin roman! Igram ga kao monodramu zbog njegove suvremenosti i svevremenosti, nastojeći obuzdati i uzvisiti njegovu riječ, dati joj važnost i odgovornost koja joj pripada. Igram je iz ljubavi prema Krleži koji mi je igranjem ove predstave produžio moj san o glumi, igram ga i zbog svoje ljudske i glumačke higijene. Za moje studente i za mlađe kolege bilo mi je bitno da preko Krležine rečenice uoče razliku između misli i rečenice. Naučenu rečenicu može svatko izgovoriti, misao, međutim, ne.
Misao moraš dugo analizirati i milovati da bi ti se sa zahvalnošću osmjehnula. Misao, koja izlazi iz kompletnog tijela, srca i glave doista je zahtjevno i zahvalno iznijeti na scenu kad imaš bogatu, dugu, i razigranu rečenicu poput Krležine koja je opet tako pametna, duhovita i ironična – sad su u garderobu ušle sestre Muhoberac koje su istaknule sportski, olimpijski tempo predstave i nemogućnost razaznavanja stvarnih godina glumca.
U trećoj sezoni serije “Novine”, koja će se uskoro početi prikazati na HTV-u, Dragan Despot, nacionalni prvak zagrebačkog HNK, igrat će Ludviga Tomaševića, najistaknutijeg predstavnika cilindraša našeg vremena, gradonačelničku hulju koja je u trećoj sezoni predsjednik države.
Pitanje za televiziju
- Očekujemo prve predsjedničke poteze predsjednika Tomaševića koji je moralno bolesniji od Domaćinskog iz “Na rubu pameti” - govori Despot kojeg smo nedavno gledali u TV seriji “Putovanje u Vučjak” kao mladog, prpošnog glumca u Krležinoj ulozi navodnog vojnog dezertera Austro-Ugarske monarhije, dok će u HNK ove sezone igrati u djelu jednog od najvećih svjetskih pripovjedača suvremene proze “Kafki na žalu” Harukija Murakamija.
- Želio bih da HTV konačno prikaže film “Mrtve ribe” producenta Slavena Knezovića, redatelja Kristijana Milića i pisca Josipa Mlakića u kojem glumim. Film je postratna drama o Hrvatima u BiH i važan je - apelira na kraju na Prisavlje.