Kako bi drugi put za redom najprestižnija medijska nagrada, Zlatni Studio, došla u prave ruke i da bi “najbolji birali najbolje”, naš stručni žiri proveo je sate vijećajući, važući, zbrajajući i, naravno, vodeći se brojkama i uspjehom kod publike, kako bi odabrali nominirane u 20 kategorija.
I u tom slučaju najbolji su birali najbolje u pet medija, a u žiriju su se našla najzvučnija i najiskusnija imena iz svijeta filma, glazbe, televizije, kazališta i radija. Tako su nominacije iz svojih sektora prokomentirali Zrinko Tutić, Vinko Brešan, Zrinko Ogresta, Željka Fattorini i Vladimir Rončević.
Kad je glazba i domaća estradna scena u pitanju, možda nema iskusnijeg čovjeka od Zrinka Tutića. Ne samo da je sam sudjelovao u stvaranju brojnih zvijezda, nego je dao autorski pečat brojnim uspješnicama, ali i sam otpjevao neke od hitova koji imaju status evergreena.
- Maja Kruhak, Predrag Martinjak i ja puno smo vremena slagali nominacije i vodili se iscrpnim podacima i brojkama. Naravno, uvijek unutar naših razloga zbog kojih je netko nominiran postoji medijski i glazbeni kriterij. Ipak, zadovoljan sam što smo našli zajednički nazivnik prema kojem smo to složili, da bude realno, i na temelju službenih pokazatelja odabrali nominacije - tvrdi Tutić.
Težak izbor
Ipak, kako kaže, da bi netko bio uspješan pjevač, presudno je u mediju glazbe da se useli u srca i duše publike, sve drugo je manje važno.
- Kad netko bude pisao doktorat o tome kako pjesma postaje hit, mogu mu pripomoći, no to zapravo nitko ne zna. Jednom sam rekao: ‘Vrijeme dospijeća mase upravo je proporcionalno dospijeću autora, a sve viđeno očima izvođača’. Prije tog vremena je neshvaćeno, a poslije tog vremena je demode - formula je uspjeha po receptu Zrinka Tutića.
Najbolje kazališne predstave, glumce te novo lice na daskama koje život znače i filmu, među ostalim je birao naš iskusni redatelj Vinko Brešan. A izbor je, priznaje, bio prilično težak s obzirom na brojne uspješnice u posljednjoj godini.
- Bilo je sjajnih glumaca i odličnih predstava, nažalost, ne mogu sve stati u pet nominiranih, niti sve ženske i muške uloge, niti sve predstave. Naravno da u ovom izboru imam favorite, ali ne želim ih poimence apostrofirati i otkrivati. Negdje me privukao koncept, negdje emocija, negdje nešto treće, razni su kriteriji, no ono što vjerujem jest da je svaka od tih predstava na svoj način privlačna i zabavna. A ja vjerujem da umjetnost mora biti zabavna. Umjetnost ne može biti dosadna, ako je dosadna, tu nešto ne štima. Ima u tom izboru, moguće, i predstava koje možda nisu privukle širu publiku, ali mene jesu - priznaje Brešan. Kako kaže, za razliku od lani kad je predstava “Ljudi od voska” doista odskakala od ostalih nominiranih i očekivano odnijela pobjedu, ove godine puno je teže prognozirati pobjednika.
- Što se tiče nominacija glumica i glumaca, tražio sam one koji su stvorili zanimljive likove, ali i one koji su svojom interpretacijom dali autentičnu emociju koja se dala prepoznati, osjetiti - objašnjava Brešan.
Najbolji naslovi
Kad je riječ o filmu, redatelj Zrinko Ogresta otkriva da se žiri vrlo brzo složio oko najboljih naslova.
- Vodili smo se, među ostalim, i pozornošću koju je taj film dobio, tj. prijemčivošću kod publike. Jer, ovo je, ipak, nagrada koju valorizira publika i mi smo se kao žiri prilično brzo usuglasili. Zapravo, naš posao je i ove i prošle godine bio jednostavan i kratak. Možda je ove godine i produkcija bila nešto manja negoli inače, poneki naslovi uvijek odskoče i najčešće je riječ o naslovima koji se potvrde na nekim međunarodnim festivalima, ili na nacionalnom festivalu, filmovima koji su zapaženiji kod publike. Dakako da bismo voljeli da smo imali malo više posla, a preduvjet za to bila bi veća filmska produkcija. Ali to je tako, u jednoj godini jabuke malo bolje rode, u nekoj malo lošije i ne vidim tu problem. To je kao u sportu, jedne godine je reprezentacija malo bolja, druge malo lošija, to su prirodni ciklusi, bilo bi nenormalno da je svake godine sve jednako, bilo genijalno ili samo loše - rekao je Ogresta, dodajući da je filmski žiri jednako brzo odlučio i o imenima najboljih glumaca.
Dobra priprema
Legenda televizije Željka Fattorini u žiriju je kad su u pitanju televizijske nominacije. Na tom je području, priznaje, bilo prilično teško iznjedriti nominirane i svatko u žiriju imao je svoje favorite.
- Bilo je puno imena, a i sama sam došla s mnogo prijedloga. Htjela sam da u konkurenciji budu emisije koje i sama volim, poput ‘Pola ure kulture’, ali ona se u startu ne može mjeriti s emisijama puno veće produkcije. No, uvijek netko od nas mora popustiti. S druge strane, jednako moraju biti zastupljene sve televizije, što dodatno otežava posao. Voljela bih da u konačnici isplivaju mlađa imena, poput Martine Validžić, no jaka je konkurencija. Na kraju smo se ipak dogovorili i nije bilo svađe - objašnjava iskusna spikerica.
Kako ističe, dobra emisija mora biti toliko zanimljiva da ne poželiš promijeniti program dok traje, što je veliki izazov za redatelja.
Glavna je osobina dobrog voditelja i novinara pristojnost.
- Ježim se kad netko ima za sugovornika premijera, sveučilišnog profesora ili stručnjaka u svom resoru i u startu se drži pametniji od njega. U pitanju već pokazuje da sve zna, a sugovorniku kaže: ‘Molim vas, hoćete li nam reći samo kratko...’ i natječe se s njime za vrijeme u eteru - zaključila je Fattorini.
Urednik, novinar i voditelj iznimno bogate karijere Vladimir Rončević član je žirija Zlatnog Studija u kategorijama Radio godine i Najbolji radijski glas godine.
- Mislim da je za dobrog voditelja u startu potrebna i te kako dobra priprema. Niti najsjajniji improvizatori ne mogu dugo opstati na top-listama slušanosti bez ozbiljnog rada. Svi gegovi, britke dosjetke, duhovitost i šarm - što jesu odlike dobrog voditelja - moraju se s vremenom istopiti ako u vođenju nema podataka, primjera, argumenata, ako nema vjerodostojnosti kojom voditelj iskazuje i poštovanje slušateljstva. Posebno je to važno u takozvanim ozbiljnim emisijama. Dobar glas, organ, naravno, nije na odmet, ali nije presudan - objasnio je kriterije kojima se vodio Rončević.
Što veći broj dobrih radijskih voditelja presudan je i za kvalitetu radijske postaje.
- To se može postići isključivo srčanom uređivačkom i poslovnom politikom. Treba omogućiti voditeljima, novinarima, urednicima, zapravo svim djelatnicima, veliku stvaralačku slobodu i dosljedno je, s razine glavnog urednika i ravnatelja, braniti od bilo kakvih vanjskih utjecaja. I političkih i komercijalnih. Unutar sustava treba svakodnevno analizirati program, potrebno je stalno mozganje, razgovor, razmjena mišljenja svih kreatora programa, formalno i neformalno, kako bi bili bolji, slušaniji. Ta sloboda, naravno, ne smije prerasti u anarhiju - zaključio je Rončević.