Tko zakasni na Dinamov trening, mora za svaku minutu kašnjenja u zajedničku blagajnu dati 100 eura. Premda, kažu nam u zagrebačkom prvoligašu, igrači vrlo rijetko i malo kasne, obično to bude zbog gužve na prometnicama, tijekom jedne sezone nakupi se i do 15 tisuća eura.
No taj novac ne ostaju klubu, već “zakasnina” ide u humanitarne svrhe. Kome će donirati novac, odlučuje odbor koji su dinamovci osnovali, pa tako nakon svake sezone pomognu nekome kome je pomoć potrebna. A takvih je nažalost u Hrvatskoj strašno puno, pa kada krene tradicionalna sezona darivanja i humanitarnih večera i koncerata, a ona je upravo krenula, mora se donijeti teška odluka kome je ta pomoć najpotrebnija. Primjerice, samo Dinamu na dnevnoj bazi stižu upiti za pomoć.
Večeras će se u Zagrebu okupiti hrvatski reprezentativci na velikoj akciji Zaklade Vatreno srce. Ta humanitarna večer održat će se jubilarnu, deset godinu za redom uz prijenos na HTV-u, a ove godine Zaklada prikuplja sredstva za nabavu kirurških instrumenata za Kliniku za dječje bolesti Zagreb te za akciju Korak u život, koja pomaže u osiguravanju stipendija za školovanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Dobra djela
No ne djeluju sportaši, a to se ne tiče samo onih iz svijeta nogometa, samo u okviru organiziranih projekata, već doniraju svoj novac i kada do njih stigne apel za pomoć, osobito ako se radi o hitnoj situaciji. Većina ih i ne želi to otkrivati u javnosti, o tome ne vole govoriti, pa se razmjeri njihovih dobrih djela nikad ni ne otkriju. U nogometnim krugovima kao najvelikodušniji slove bivši kapetan “vatrenih” Darijo Srna i Mario Mandžukić, iako smo jedva izvukli taj podatak.
Srni u pomaganju ni granice ništa ne znače, pa je tako prije nekoliko godina, kada je izbio rusko-ukrajinski sukob, kupio 20 tona mandarina, platio sve troškove prijevoza i poklonio ih djeci u Donjecku pogođenu ratnim strahotama. A takva dobra djela radi i u Hrvatskoj, baš kao i Mandžukić koji nikad ne zaboravlja svoj slavonskobrodski kraj, redovito pomaže tamošnju bolnicu, ali i donira DVD iz Supetra s opremom vrijednom 20 tisuća eura, prije SP-a uplatio je i znatan iznos na račun Zaklade “Ana Rukavina”, a novac je darovao i Udruzi Čarlijevi anđeli.
Prije dvije godine Luka Modrić, Mateo Kovačić i Srna donirali su 300 tisuća eura za operaciju srca dvogodišnjeg Ivana. Nisu to učinili javno, ali “odali” su ih vjerojatno zahvalni roditelji. No izdvajati nekoga, zapravo je nezahvalno, čak i nepošteno, jer onima manje sretnima pomažu gotovo svi. Dejan Lovren, i sam otac dvoje djece, čini se, posebno je senzibilan upravo na one najmanje. Gotovo bez razmišljanja, ako je dijete bolesno, a novac može pomoći, Lovren će ga dati.
Iznosi su tajna
“Iako on to nikad nije tražio, niti želio iznijeti u javnost, između mnogih poznatih i nepoznatih koji nam pomažu istaknut ćemo Dejana Lovrena koji je prije dvije godine donirao skupocjenu opremu za jednu djevojčicu oboljelu od spinalne mišićne atrofije koja diše pomoću respiratora. No iako najviši iznosi donacija stižu iz svijeta nogometa velikog su srca i drugi sportaši. Svi uvijek vole navesti primjer Dina Rađe, koji je odlučio pokrenuti i svoju humanitarnu udrugu.
“Zarađivao sam više nego Maradona u Napoliju. Ali ja sam zaradio manje nego neki danas koji nemaju toliko uspjeha kao ja. Ali ja na to ne gledam tako, bavim se humanitarnim radom i pomažem koliko mogu i kome mogu. Znali su me prozivati da kako me nije sram, imam sportsku mirovinu. Ti su znali govoriti da im nisam pomogao, a njima stvarna pomoć nije trebala. Zato sam odlučio uzeti stvari u svoje ruke i pomoći onima za koje procijenim da im stvarno treba.
Ja tu mirovinu uzmem i dam onima kojima zaista treba, radim to bolje nego država koja bi to trebala raditi, a ne radi”, izjavio je naš bivši košarkaš u emisiji “Nedjeljom u dva”. Otkrilo se i kako je Mirko Filipović Cro Cop uplatio prije tri godine 50 tisuća kuna za liječenje trojice malih Vukovarca. Bilo bi nepravedno izostaviti i Gorana Ivaniševića, kao i podsjetiti na to da je na dodjeli nagrada ATP-a u Miamiju tenisač Ivan Ljubičić osvojio nagradu za humanitarca godine.