Adam Ken, 95
Britanski scenograf židovskog podrijetla. Sobitelji se preselio iz Berlina u London kad mu je bilo 13 godina, čim su nacisti došli na vlast. Tijekom Drugoga svjetskog rata bio je pilot RAF-a, jedan od tri rođena Nijemca na toj poziciji: u slučaju uhićenja bio bi odmah likvidiran, ne bi s njim postupali kao s ratnim zarobljenikom. Pedesetih se postupno afirmira kao scenograf, da bi 60-ih postao suveren u toj branši, ponajprije zahvaljujući spektakularnim, futuristički nadahnutim setovima u filmovima o Jamesu Bondu i “Dr. Strangeloveu” (1964.) Stanleyja Kubricka. Iako je odbio surađivati s redateljem na “Odiseji u svemiru”, činilo mu se da znanstvena zadojenost tog projekta ograničava njegovu umjetničku slobodu, ponovno su radili na “Barryju Lyndonu” (1975.) za koji je dobio svog prvog Oscara, a Kubrick mu je potajno pomogao s osvjetljavanjem u “Špijunu koji me volio” (1977.), filmu o Bondu s najvećim setom na svijetu tih godina. Drugog Oscara dobio je za povijesnu dramu “Ludost kralja Georgea” (1994.). (np)
10. ožujka
Albee Edward, 88
Američki dramatičar, trostruki dobitnik nagrade Pulitzer, najpoznatiji po drami “Tko se boji Virginije Woolf”, komadu koji je uspješno igrao po cijelom svijetu (i u zagrebačkom HNK 1956. u režiji Ivana Hetricha), ali i po senzacionalnoj filmskoj adaptaciji u režiji Mikea Nicholsa, s R. Burtonom i Elizabeth Taylor koja je za to dobila Oscara. (sd)
16. rujna
Albertazzi Giorgio, 92
Talijanski kazališni, filmski i televizijski glumac i redatelj. Alain Resnais odmah je znao da treba upravo takvog glumca za bonvivana koji zavodi tajnovitu Delphine Seyrig u enigmatičnom art-filmu “Prošle godine u Marienbadu” (1961.). Kinematografija ga otad više nije zanimala, ali je u kazalištu i na televiziji ostvario impresivan opus. (np)
28. svibnja
Ali Muhammad, 74,
Američki boksač
3. lipnja
Angelica Majka, 92
Američka časna sestra, osnovala je najveću globalnu katoličku medijsku mrežu nastalu iz televizije EWTN. EWTN je s radom krenula iz garaže samostana klarisa i u desetak godina prerasla u religijsku TV postaju koja se emitira u 144 zemlje svijeta, kasnije se medijsko carstvo širilo i na druge platforme, pokrenula je i Catholic News Agency, novine, internetski portal. Zadnjih 15 godina majka Angelica provela je u tišini, oporavljajući se od moždanog udara. Katoličku crkvu prozivala za - pretjeranu liberalizaciju. Papa Benedikt XVI. odlikovao ju je 2009. medaljom “Pro Ecclesia et Pontifice”. (kd)
27. ožujka
Baker Kenny, 81
Britanski glumac. Visok samo metar i 12 centimetara, činio se idealnim da utjelovi simpatičnog robota R2D2 iz prve originalne trilogije “Ratova zvijezda”. Postao je zaštitnim znakom serijala, no u sedmoj epizodi obavio je posao savjetnika, dok su njegovu ulogu preuzeli drugi. (np)
13. kolovoza
Barbieri Gato, 83
Argentinski jazz saksofonist i skladatelj, svjetsku slavu (i Grammy) stekao soundtrackom za Bertoluccijev film “Posljednji tango u Parizu”. Kretao se od free jazza, na tragu Alberta Aylera i Pharoaha Sandersa, preko avangardnih i angažiranih projekata s Charlie Hadenom i Carlom Bley, pa sve do latino i smooth jazza i filmske glazbe. Poslužio je kao uzor Jimu Hensonu za saksofonista u bendu televizijske serije “Muppet Show”. (sd)
2. travnja
Barrio Víctor, 29
Španjolski matador, kojega je bik nasmrt proburazio rogovima za vrijeme koride, pred Tv kamerama i punim gledalištem u kojem je sjedila njegova supruga. Barrio je prvi borac s bikovima koji je poginuo u areni nakon više od trideset godina, što je ponovo aktiviralo prijepore oko održavanja te tradicionalne španjolske zabave. (sd)
9. srpnja
Babenco Hector, 70
Brazilski redatelj, producent i scenarist
13. srpnja
Bienenfeld Jakov, 67
Hrvatski poduzetnik
8. veljače
Black, 53
Engleski pop-pjevač autor je hita “Wonderful Life”. Teško ćete se sjetiti još koje uspješnice Blacka, pravim imenom Colina Vearncombea koji je umro od ozljeda glave zadobivenih u prometnoj nezgodi. “Wonderful Life” je jedna od amblematskih pop-pjesama 80-ih. Zavodljiva, sjetna, čeznutljiva kao da čekate ljubav koja nikada neće doći, a vi i dalje kisnete, kisnete i kisnete pred izlogom knjižare “M. Krleža” na zagrebačkom Trgu Republike. Tada već možete shvatiti da u životu baš i neće cvjetati ruže. (ad)
26. siječnja
Bley Paul, 83
Američki jazz glazbenik kanadskog podrijetla, jedan od najutjecajnijih jazz pijanista i skladatelja svih vremena. Prirodno je pripadao avangard. Već 1958. je, nakon što je iz New Yorka, gdje je studirao na Julliardu i svirao u Birdlandu, otišao u Los Angeles i sa svojom grupom privukao pažnju Ornettea Colemana i Dona Cherryja. Tada je nastala velika diskografska prethodnica (The Fabulous Paul Bley Quintet) glazbene revolucije koja će uslijediti šezdesetih, kada Bley već eksperimentira s Georgeom Russellom, pa u duetu s Billom Evansom, pa Sonnyjem Rollinsom, da bi onda osnovao svoj čuveni trio sa Steveom Swallowom i Barryjem Altschulom. Albumom “Closer” iz 1965. udario je temelje svog prepoznatljivog stila i zvuka. Prvi je javno nastupio na sintesajzeru, iako se onda vratio klasičnom klaviru. On je bio jedan od onih radikala koji nije glasno vikao, no njegova je glazba imala dalekosežan učinak. U Zagrebu smo ga mogli čuti još 1979., u ponajbolje vrijeme zagrebačkog Muzičkog bienallea. (sd)
3. siječnja
Bonnefoy Yves, 93
Francuski pjesnik
1. srpnja
Boulez Pierre, 90
Francuski skladatelj, dirigent, teoretičar i vizionar smatra se jednim od najvažnijih, ali i najutjecajnijih glazbenika ozbiljne glazbe druge polovice dvadesetog stoljeća, od doprinosa teoriji komponiranja avangardne glazbe, do zapanjujućeg repertoara što ga je izvodio po cijelom svijetu, s najboljim simfonijskim orkestrima. Puno je i snimao, osvojivši tako čak i nevjerojatnih trideset i šest nagrada Grammy. Najviše je skladao takozvanu serijalnu glazbu. Radi i mnogo elektroničke glazbe. 1981. nastalo i premijerno izvedeno jedno od njegovih najvećih djela, Repons, koje je doživjelo nepodijeljenu aklamaciju. U povodu njegova devetog rođendana u Parizu mu je priređena velika izložba dio koje je, posredstvom Francuskog instituta, dospio 2015. čak i u Zagreb. (sd)
5. siječnja
Boutros-Ghali Boutros, 93
Egipatski političar i diplomat
16. veljače
Bowie David, 69
Kantautor, glazbenik, producent, glumac
10. siječnja
Bukal Josip, 70
Jedan od najvećih igrača sarajevskog Željezničara, rođen u Kutini. Bio je u nezamjenjiv u šampionskoj ekipi Željezničara koji je u sezoni 1971./72. postao prvak Jugoslavije. Odlikovao se snažnim udarcem, a jedno vrijeme držao je svjetski rekord u jačini šuta - njegova lopta letjela je brzinom od 142 km! Kad bi puknuo loptu, poznati sportski sarajevski radio komentator Mirko Kamenjašević znao bi reći da je lopta prohujala iznad grede i uskoro prelazi mađarsku granicu. S njim je povezana i anegdota kada je komentator zavikao - Bukal, Bukal, goooool! Ma, k... gol stativa! Proveo je cijelo vrijeme u Sarajevu tijekom srpske opsade, iako su ga zvali iz Belgije gdje je igrao za Standard. Radio je u to vrijeme prodajući novine i u trenucima ratnog predaha trenirao klince. (vv)
30. kolovoza
Chess Phil, 95
Za razliku od smrti Sir Georga Martina, jer je bio producent The Beatlesa, svijet gotovo da i nije zapazio da nas je u još poznijim godinama života napustio i Phil Chess koji je 1950. godine s davno upokojenim bratom Leonardom osnovao Chess Records, najznačajniju diskografsku kuću rhythm & blues glazbe 50-ih, ali uz Sun Records i prvobitnog rock & roll praska. Za Chess su snimali Muddy Waters, Etta James, Chuck Berry, Howlin’ Wolf, Bo Diddley, Little Walter i niz drugih. Priča o Chessu slična je i priči o postanku Atlantic Recordsa koji je kasnih 60-ih jako proširio djelovanje zahvaljujući suradnji sa Stonesima i Zeppelinima što Chess nikad nije učinio. No, činjenica je da su najbolje crnopute rhythm & blues izvođače 50-ih imali židovska braća Fiszel i Lejzor Czyz, židovski useljenici iz Mađarske (Chess iz Chicaga) i turska braća Ahmet i Nesuhi Ertegun (Atlantic iz New Yorka). Bez ta dva Židova i ta dva Turčina ne bi bilo rock & rolla i tko zna čega još u popularnoj kulturi. (ad)
18. listopada
Castro Fidel, 90
Kubanski političar
25. studenoga
Cheek Malvina, 100
Bila je posljednja živuća umjetnica koja je sudjelovala u projektu Recording Britain. Projekt koji je podržao i Winston Churchill predvidio je nekoliko desetaka umjetnika koji su putovali po Velikoj Britaniji i crtali izgled čitave zemlje, posebno malih mjesta, prije nego što ih unište njemačke bombe, kako bi buduće generacije znale više o britanskoj kulturi stanovanja i običajima. Naglasak je tih slika i crteža bio na arhitekturi i pejzažu. Putovala je, kasnije se prisjećala, u svojem plavom Morris Travelleru, spavala gdje se zatekla, “u sobi u pubu, ili bi nekom pokucala na vrata”. Čitav je svoj život slikala i bavila se ilustracijom. Rođena je u Hamptonu 1915., u jeku Prvog svjetskog rata. Studirala je na znamenitoj Royal College of Arts, gdje je diplomirala 1938. Među najpoznatijim njezinim radovima nastalima tijekom rata, po svojoj prilici i najpoznatiji, slika je “Donatori krvi”, za koju se danas, nažalost, ne zna gdje je. Boje njezinih slika vrlo su žive. Pisala je i pjesme, a pred sam kraj života izdala je antologiju. (pk)
22. svibnja
Ciampi Carlo Azeglio, 95
Talijanski bankar i političar
16. rujna
Cimino Michael, 77
Američki redatelj i scenarist
2. srpnja
Citti Franco, 80
Talijanski filmski glumac. Proslavio ga je Pier Paolo Pasolini u svom sjajnom prvijencu “Accatone” (1961.), kao grubog tipa iz polusvijeta koji se nada boljem životu: otad igra u nizu autorovih ostvarenja, posebno zapaženo u naslovnoj ulozi “Kralja Edipa”, ali u i prvom i trećem dijelu trilogije “Kum” Francisa Forda Coppole. Brat je redatelja Sergia Cittija. (np)
14. siječnja
Clark Guy, 74
Folk i country kantautor 2013. godine Guy Clark objavio je posljednji album “My Favorite Picture of yopu” na kojoj drži fotografiju godinu dana ranije preminule supruge Susanne s kojom je u braku proveo 40 godina. Stoga, kad vas netko pita, od čega je umro Guy Clark, recite mu da je umro od ljubavi spram najvoljenije žene na svijetu koja je u njihovoj kući u Teksasu, kad je trebalo, tješila i njegovala i Townesa Van Zandta i Stevea Earlea. Potonji će i za Townesa i Clarka reći da su veći od Dylana i donekle biti u pravu jer ako se itko mogao mjeriti s Dylanom, onda su to na svoj način bili baš Van Zandt i Clark. Guy nije snimio mnogo albuma, od 1975. do 2013. godine tek trinaest, ali svaki je remek-djelo ili nadomak toga, a zbog čega su njihovog tvorca nazivali “kantautorom kantautora”. Njegovi albumi, uglavnom snimljeni na gitarama koje je sam izdjelao, a istkani od tankih niti mreže zvane život u kojoj se koprcamo poput muha uhvaćenih u paukovu mrežu, najbolja su škola za kantautorski zanat, posebice oni prvi “Old No. 1” i “Texas Cookin’”, ali i oni kasniji poput “Dublin Bluesa” ili “Somedays The Song Writes You”. Njegove su pjesme obrađivali mnogi pa i Johnny Cash, ali Clarku je pomoglo što je u malom bakinom hotelu kao klinac promatrao ljude koji su u njega došli odsjesti, uključivši i bušitelja s naftne platforme koji je završio u legendarnoj “Desperados Waiting For A Train”. . (ad)
17. svibnja
Cohen Leonard, 82
Kanadski kantautor i pjesnik
7. studenoga
Courrèges André, 92
Polovicom 60-ih ovaj je modni dizajner gotovo preko noći promijenio način na koji se žene odijevaju, zbog čega ga mnogi smatraju važnim za emancipaciju žena. Svojim kreacijama svakako je oslobodio ženske noge i struk. Legendarna je njegova kolekcija “Svemirsko doba” iz 1964. kojom je zapečaćen njegov ugled modernista i futurista. Neki ga smatraju izumiteljem mini suknje. Pamtit će ga se po haljinama A kroja koje ne prate struk, ženskom odijelu, hlačama visokog struka te kultnim niskim bijelim go-go čizama. Kao dijete zanimalo ga je sve vezano uz umjetnost i modu i želio je postati slikar. Međutim, roditelji su željeli da se bavim nečim konkretnijim. Postao je inženjer, ali mostovi nisu dugo zadržali njegovu pažnju. U modnu mirovinu je ušao devedesetih te se posvetio slikanju i kiparstvu. Posljednjih trideset godina života borio se s Parkinsonovom bolešću. (ah)
7. siječnja
Coutard Raoul, 92
Francuski direktor fotografije i redatelj. Nakon filma Jean-Luca Godarda “Do posljednjeg daha” (1960.) smatrali su ga najvažnijim direktorom fotografije na svijetu zbog posebne upotrebe svjetla, tolerirao je vizualnu “prljavštinu” i klonio se naglašene estetiziranosti. Godard se od njega nije odvajao sve do filma “Vikend” i “Kineskinja” (oba 1967.), neprestano su mijenjali vizualne prosedee, eksperimentirali bojama, a povremeno ga je angažirao i François Truffaut (“Jules i Jim”, “Nevjesta je bila u crnini”). Od Oscarom nagrađenog političkog trilera “Z” Coste-Gavrasa (1969.) prihvaća i komercijalne i srednjostrujaške projekte, povremeno se vraćajući novovalovcima. Njegov redateljski prvijenac “Hoa-Binh” iz 1970., o Vijetnamskom ratu, smatra se važnim izdankom političkog filma. (np)
8. studenoga
Cruyff Johan, 68
nizozemski nogometaš
24. ožujka
Čajkovski Željko, 91
Nogometaš zagrebačkog Dinama i reprezentacije Jugoslavije
11. studenoga
Debeljak Aleš, 54
Slovenski pisac
28. siječnja
Denzinger Jakob, 91
čuvar u nacističkim logorima
11. veljače
Drinković, Slavomir, 65
Hrvatski kipar 7. prosinca
Duncan Lois, 82
Pisati je počela s deset godina, prva joj je priča objavljena kao 13-godišnjakinji. Prva dva romana napisala je pod pseudonimom Lois Kerry. Prema više njezinih knjiga, uglavnom trilera za tinejdžere i mlade, snimljeni su filmovi. Najpoznatiji je iz 1997., “Znam što si radila prošlog ljeta”, nastao po istoimenom romanu koji govori o četvero tinejdžera koji pokušavaju sakriti ubojstvo počinjeno prošlog ljeta. Najmlađe dijete Lois Duncan, kćerka Kaitlyn Arquette, ubijena je 1989. u Albuquerqueu u Novom Meksiku. Nekoliko godina kasnije Duncan piše “Tko je ubio moju kćer?”, knjigu u kojoj govori o svojoj potrazi za počiniteljem koji nije nađen. Rekla je da sanja o pisanju nastavka te knjige, jer bi to značilo da je ubojica otkriven. Bila je jedna od osnivačica centra u kojem se bave istraživanjem nasilnih smrti. Nakon smrti kćerke počela je pisati slikovnice, rekavši da više ne može pisati “o mladim ženama u životno pogubnim situacijama”. Iz te je faze i “Hotel za pse”, po kojem je također nastao film, priča o dvoje siročadi koji, kad shvate da njihovi udomitelji ne podnose pse, odluče učiniti sve ne bi li svom psu osigurali novi dom.
15. lipnja
Honecker Margot, 89
Prva drugarica DDR-a, supruga najdugovječnijeg šefa države i partije nekadašnje Istočne Njemačke Ericka Honeckera. U komunističkom dijelu Njemačke od 1963. do 1989. i propasti te hibridne države, nastale u “okupiranoj zoni SSSR-a”, vodila je sektor obrazovanja kao ministrica prosvjete i mladeži. Najdugovječnija ministrica u povijesti DDR-a - 25 godina. Komunističkom pokretu pristupa još u mladosti, a bila je i prvi vođa pionirske organizacije DDR-a. Početkom 50-ih upoznaje 15 godina starijeg, iskusnog i prokušanog druga Ericka, koji je tada u braku, ali ne smeta mu veza s mlađahnom omladinkom. Nakon rođenja kćeri Sonje, Honecker se rastaje i ženi drugaricu Margot. U DDR-u je bila poznata po nadimku ljubičasta vještica” jer je svoju kosu bojala upravo u tu boju. Nakon propasti DDR-a s mužem bježi u SSSR, ali kako tada Rusija ima i previše svojih problema da bi se bavila odbjeglim ostarjelim komunističkim parom, zamoljeni su da napuste Moskvu. Nakon toga 1992. godine seli se s mužem u Čile, gdje nastoji održati nostalgiju za DR Njemačkom. Svog muža nadživjela je 22 godina. Erick je umro 1994. Pokopana je u Santiagu, a nikad nije izrazila želju da se vrati u Njemačku. (vv)
6. svibnja
Dimitrovska Ljupka, 70
Hrvatska pjevačica zabavne glazbe
3. listopada
Duke Patty, 70
Američka filmska, kazališna i televizijska glumica te aktivistica. Ulogu gluhonijeme i slijepe Helen Keller u “Čudotvorki” najprije je igrala na Broadwayu, a zatim u filmskoj verziji Arthura Penna i za nju dobila Oscara: imala je samo 16 godina. U kasnijoj TV verziji iz 1979. bila je pedagoginja Anne Sullivan, dok je njezinu nekadašnju ulogu dobila još mlada Melissa Gilbert. Nakon Oscara dali su joj vlastiti TV show, u “Dolini lutaka” bila je već mlada žena, no puno važniju karijeru ostvarila je na televiziji gdje je deset puta nominirana za nagradu Emmy (triput je nagrađena). Bila je predsjednica Ceha američkih glumaca u drugoj polovici 80-ih i istodobno educirala o zdravstvenim problemima (1982. ustanovili su joj bipolarni poremećaj). Njezin sin Sean Astin proslavio se ulogom Sama Gamgeeja u trilogiji “Gospodar prstenova”. (np)
29. ožujka
Eco Umberto, 84
Talijanski pisac i filozof
19. veljače
Emerson Keith, 71
Lake Greg, 69
Moram priznati da još i danas imam noćne more od albuma Emerson, Lake & Palmera. Nikad nisam shvatio zašto njihovi albumi traju tako dugo s tako malim brojem pjesama u kojima zapravo ne govore ništa o mom životu, za razliku od punka koji je i izmišljen da bi se stalo na kraju takvim prog-rock eskapadama, ali moram priznati da je čak i meni došlo žao kad sam čuo da je u ožujku umro klavijaturist Keith Emerson, a onda u prosincu i basist Greg Lake. Srećom, bubnjar Carl Palmer je još živ, ali nije mu lako. Zauzvrat, može zapaziti da je danas niz indie-rock sastava prilično na tragu onoga što su ranih 70-ih činili ELP što je salto koji prije četvrt stoljeća baš i nije bilo lako zamisliti. (ad)
10. ožujka/7. prosinca
Esterházy Péter, 66
Mađarski književnik
14. srpnja
Étaix Pierre, 87
Francuski klaun, komičar i filmski redatelj. Još dok je nastupao kao klaun u francuskim kabaretima, blisko je surađivao sa svojim uzorom Jacquesom Tatijem, osobito na njegovu Oscarom nagrađenom filmu “Moj ujak”, no već tada je htio evocirati duh i stil američkih nijemih komedija. Sam je dobio Oscara za kratki igrani film “Sretna godišnjica” iz 1962. (režirao ga je zajedno sa svojim čestim suradnikom, poznatim scenaristom Jean-Claudeom Carrièreom. Cjelovečernji igrani filmovi “Yoyo” (1965.) i “Velika ljubav” uživaju mu kultni status. Zabrinut za budućnost cirkusa, osnovao je 1973. Francusku cirkusku školu. Igrao je i u bunkeriranom filmu Jerryja Lewisa “Dan kada je plakao klaun”. (np)
14. listopada
Feik Mary, 92
Pionirka među pilotkinjama i inženjerkama, kao 13-godišnja djevojčica iz Annapolisa počela se zanimati za strojeve zbog očeve automehaničarske radionice u kojoj je provodila puo vremena. U tim nježnim godinama popravila je svoj prvi motor. Slijedeći za žene tog vremena neobične snove, prijavila se na studij inženjerstva na sveučilištu u Buffalu da bi je tamo odbili jer je žena. Ulaz u muški svijet našla je priključivši se odjelu zračnih snaga za istraživanje i razvoj u Ohiu na početku Drugog svjetskog rata. Kao zračna inženjerka na letovima bombardera B-29 i kao pilotkinja raznih aviona skupila je 6000 sati u zraku. Doživjela je počasti i nagrade, među kojima i onu “Dr. Paul E. Garber” kojom se odaje počast osobama koje su zauvijek promijenile svijet avijacije. (ah)
10. lipnja
Filippis Maria Teresa de, 89
Kći talijanskog grofa u povijest je ušla kao prva vozačica formule 1. Sudjelovala je na pet grand prixova, a debitirala je 1958. Njezina vozačka karijera počela je na obali Amalfija. “Moja dva brata kladila su se da ne mogu brzo voziti. Trenirala sam i osvojila prvu utrku u kojoj sam vozila - Salerno-Cava dei Tirreni - u Fiatu 500”, prisjetila se poslije. Zanimljivo je da su zbog njezine visine - 157 centimetara - njezin Maserati u kojem se utrkivala u Formuli 1 morali adaptirati kako bi mogla dosegnuti papučice. U intervjuu koji je dala 2006. prisjetila se kako joj je direktor Grand Prixa u Francuskoj odbio dati dozvolu da sudjeluje u utrci izjavivši da je jedina kaciga koju žene trebaju nositi ona kod frizera. Prestala se utkrivati 1959. nakon smrti prijatelja. Poslije je objasnila da je to učinila jer je poginulo previše njenih prijatelja. Nakon nje još je samo jedna žena vozila formulu 1, a još su tri sudjelovale u kvalifikacijskim utrkama. (ah)
8. siječnja
Finlay Frank, 89
Britanski filmski, televizijski i kazališni glumac. Smatrali su ga jednim od najtalentiranijih izvođača u tom poslu, no malo je tko čuo za njega izvan Velike Britanije do nastupa u “Tri mušketira” i njegovim nastavcima u režiji Richarda Lestera. Filmografija mu je poprilična, ali ne isplati se propustiti erotsku melodramu “Ključ” zakletog pornografa Tinta Brassa. (np)
30. siječnja
Fisher Carrie, 60
Američka filmska i televizijska glumica, spisateljica i scenaristica
27. prosinca
Fo Dario, 90
Talijanski dramatičar i dobitnik Nobela 13. listopada
Friščić Josip, 66
Hrvatski političar
23. siječnja
Gabor Zsa Zsa, 99
Američka glumica i društveni celebrity
18. prosinca
Gatewood Charles (73)
Najpoznatija fotografija koju je snimio Charles Gatewood zove se “Bob Dylan sa sunčanim naočalama i cigaretom”, snimio ju je 1966. na konferenciji za novinare u Stockholmu. Tu su fotografiju primijetili u Rolling Stoneu i angažirali ga za niz reportaža. Snimao je ranih sedamdesetih književnika Williama S. Burroughsa, glazbenike Davida Bowieja, Roda Stewarta, Rona Wooda, zatim političke demonstracije, reportaže o gay prideu, umjetničku scenu New Yorka. Portretirao je ljude izvan uvriježenih konvencija, pa je monografija njegova rada u kojoj su zabilježeni “goli hipiji, sadistički policajci, striptizete, transvestiti, punkeri”. Prije nego što se počeo baviti fotografijom, diplomirao je antropologiju. Charles Gatewood počinio je samoubojstvo u 74. godini u New Yorku, u kojemu je proveo veći dio života. (pk)
28. travnja
Genscher Hans-Dietrich, 89
Njemački političar
31. ožujka
Gill A. A., 62
Britanski novinar i dugogodišnji gastronom Sunday Timesa, jedan od najpoznatijih kolumnista prepoznatljiva satiričnog stila, dobitnik brojnih nagrada. Bio je dovoljno hrabar i pošten da je čitatelje svoje kolumne, nakon što mu je dijagnosticiran karcinom, upozorio da će, slijedom učinaka kemoterapije, na njegove buduće prosudbe jela bitno utjecati i slabljenje njegovih osjetila. Objavio petnaestak knjiga putopisa, eseja i vodiča. (sd)
10. prosinca
Glenn John, 95
Američki astronaut postao je nacionalni junak i simbol svemirskog doba nakon što je postao prvi Amerikanac koji je kružio oko Zemljine orbite. Cijela Amerika napeto je gledala tog jutra u veljači kako 40-godišnji testni pilot i astronaut ulazi u malu kapsulu Friendship 7 te se podiže s Cape Canaverala na Floridi. Rusi su u tom trenutku pobjeđivali u svemirskoj utrci - Jurij Gagarin i German Titov godinu dana ranije okružili su Zemljinu orbitu. Drugi let u svemir Glenn je ostvario 1998. sa space shuttleom Discovery. Imao je 77 godina pa je postao najstariji čovjek u svemiru. Bio je senator savezne države Ohio 24 godine. (ah)
8. prosinca
Gurung Amber, 78
Nepalski glazbenik i skladatelj, otac moderne nepaske glazbe. Uz nacionalnu himnu “Sayaun Thunga Phulka Hami”, skladao je više od tisuću pjesama. Gurung je pisao i stihove za svoju glazbu, pjevao, objavio tri knjige pjesama i autobiografiju, kao i antologiju eseja. Iako je rođen u Indiji, u Nepal ga je 1969. godine pozvao kralj Mahendra Shah da bude čelnik glazbenog odjela Nepalske akademije za književnost i umjetnost. Gurung je bio samouk, no na njega su snažan utjecaj izvršile i zapadnjačka i istočnjačka glazba. Počeo je skladati još u školi, a bio je toliko talentiran da je sam naučio svirati violinu, klavir, gitaru, mandolinu, tablu i još neke instrumente. U Darjellingu, u Indiji je osnovao Glazbenu akademiju pedesetih godina. (sd)
7. lipnja
Hadid, Zaha, 65
Arhitektica
31. ožujka
Haggard Merle, 79
Country kantautor, glazbenik, pjevač
6. travnja
Hamilton Guy, 93
Britanski filmski redatelj
20. travnja
Hadžić Goran, 57
Vođa pobunjenih Srba iz Podunavlja, ratni zločinac
12. srpnja
Haggerty Dan, 73
Tko ne pamti “Grizzlyja Adamsa”? Lik ljubitelja - ponekad i opasne - prirode koji je glumac utjelovio u poznatoj televizijskoj seriji i nekolicini filmova, čak je i u nas imao mnoštvo poklonika. Ništa što je u međuvremenu glumio nije imalo odjeka, ali je zanimljivo da je bio jedan od specijalista za motocikle na snimanju “Golih u sedlu”. (np)
15. siječnja
Hanson Curtis, 71
Američki filmski redatelj, scenarist i filmski kritičar
20. rujna
Hardy Robin, 86
Britanski pisac i redatelj. Jedna od najvećih zagonetki britanske kinematografije. Snimio je genijalni triler-horor “Čovjek od pruća” iz 1973. (ne brkati s kasnijom holivudskom preradom s Nicolasom Cageom), i otad se samo muvao po rubovima. Šteta. (np)
1. srpnja
Harnoncourt Nikolaus, 86
Austrijski čelist i dirigent svjetskoga glasa, potomak luksemburško-lotarinških i štajerskih grofova. U svom je bogatom opusu nastojao provoditi ideju povijesne izvoditeljske prakse, kao i sviranje na starim instrumentima, o čemu je i vrlo uspješno pisao. (U nas je Algoritam objavio njegove sjajne i vrlo čitke knjige “Glazba kao govor zvuka” i “Glazbeni dijalog”). Najviše se bavio barokom. Proslavio se izvedbama Monterverdija i posve izokrenuo pristup Mozartu, odbacivši dotadašnju praksu da ga se izvodi isključivo veselo i prpošno. Među ostalim, snimio je i sve Beethovenove simfonije, a Grammy je dobio za izvedbu Bachove Muke po Mateju sa Zborom Arnolda Schoenberga.. (sd)
5. ožujka
Havelange João, 100
Predsjednik Fife (1974. - 1998.)
16. kolovoza
Heimlich, Henry, 96
Američki liječnik, tvorac Heimlichova hvata
17. prosinca
Huddleston David, 85
Američki televizijski i filmski glumac. Trebao je postati velika zvijezda naslovnom ulogom u spektaklu “Djed Mraz: Film” (1985.), no kad je film podbacio, vratio se karakternim ulogama kakve je igrao i dotad, grubih i krupnih tipova s kojima nema šale. Kultni status osigurao mu je film braće Coen “Veliki Lebowski” (1998.) u kojem je glumio naslovni lik. (np)
2. kolovoza
Ivanov Trifon, 50
Član najbolje, “zlatne” generacije bugarskih nogometaša koji su na Svjetskom prvenstvu 1994. godine u SAD-u došli do polufinala. U četvrtfinalu pobijedili su Njemačku 2:1. Stup obrane bugarske reprezentacije za koju je nastupio 76 puta i postigao šest golova. Činio okosnicu reprezentacije Bugarske s velikanima poput Hriste Stoičkova, Emila Kostadinova, Jordana Lečkova, Krasimira Balakova, Borisava Mihajlova, Naska Sirakova i Petra Hubčeva. Osim po velikim igrama te “bombi” u nogama, Trifon je bio poznat i po svojoj znamenitoj “fudbalerki” zbog koje je dobio nadimak Vuk. Počeo karijeru u sofijskom CSKA, a igrao još u Betisu, Xamaxu te bečkom Rapidu. Koliko je bio poseban, pokazuje i to da je jedan turnir u Brazilu nazvan njegovim imenom.
13. veljače
Ivezić Ilija, 89
Hrvatski filmski i televizijski glumac
14. travnja
Jelinek Žuži, 96
Modna dizajnerica
23. siječnja
Jones Sharon, 60
U niz afro-američkih blues i soul pjevača, glazbenika i pjevačica koji su karijeru u posljednjih četvrt stoljeća – Charles Bradley, Bettye LaVette, R.L Burnside, Junior Kimbrough i drugi - započeli ili obnovili u relativno kasnim godinama spada i Sharon Jones iz Auguste, Georgia u kojem je pjevati započeo i James Brown. Pokušavala je nešto još u 70-ima godinama 20. stoljeća, ali se nije primilo pa je pravu karijeru započela 1996. uz sastav The Dap-Kings čiji su članovi na pepelu Desca pokrenuli također malu, ali estetski besprijekornu diskografsku etiketu Daptone, a na koncu su Sharon, ne samo zbog toga jer je iz Auguste, nazivali “ženskim Jamesom Brownom”. Malo prije njezine smrti objavljen je dokumentarni film i prateći soundtrack album “Miss Sharon Joens” koji je izvrstan uvod u nevelik, ali sjajan opus Sharon Joens & The Dap-Kingsa. (ad)
18. studenog
Kaczender George, 83
Kanadski redatelj i montažer. Emigrirao je kao mladić iz Mađarske nakon tamošnje revolucije 1956., završio u Kanadi i režirao njihove prve filmove koji su primljeni u Cannes (“Ne daj da anđeli padnu” 1969.) i Berlin (“Djevojka u plavom” 1973.). Nakon izvrsne romantične drame “U počast zrelijih žena” (1978.), s vrlo smionim prizorima seksa, očekivalo se da će napraviti zapaženu međunarodnu karijeru, no nakon slabog odjeka biografskog filma “Chanel Solitaire” (1981.) završio je na televiziji. (np)
24. kolovoza
Kaloper Jagoda, 69
Hrvatska glumica i likovna umjetnica
1. listopada
Kantner Paul, 74
Američki gitarist i suosnivač psych-rock grupe Jefferson Airplane. Od 1966. do 1972. godine sastav Jefferson Airplane iz San Francisca snimio je sedam albuma, ali da je snimio samo prva dva, “Jefferson Airplane Takes Off” i “Surrealistic Pillow”, i s njima bi trajno i u neizmjerno velikom obimu utjecao ne samo na rock i pop glazbu, nego i na popularnu kulturu. Doslovce je nemoguće pobrojiti sve izvođače čija je glazba u rasponu od psihodelije do trancea donekle dužna ostavštini Jefferson Airplanea koji je za zvuk San Francisca 60-ih možda važniji i od kasnije popularnijih The Grateful Dead. Jedan od osnivača tog opako zviznutog benda bio je i Paul Kantner, gitarist koji je kasnije bio i jedan od članova Jefferson Starshipa. U povodu njegove smrti Mickey Hart, bubnjar The Gratefu Deada, dobro je rekao: “Paul je bio kičma Jeffersona. Uvijek se sve vrtjelo oko Grace Slick, basiste Jacka Casadyja i gitarista Jorme Kaukonena, ali mislim da Paul nikad nije bio dovoljno priznat”. (ad)
28. siječnja
Kavurić Kurtović Nives, 78
Hrvatska slikarica
30. listopada
Kennedy George, 91
Američki filmski i televizijski glumac. Zbog ozljede leđa odustao je od vojne karijere nakon punih 12 godina i stjecajem okolnosti prebacio se na film, igrajući grube i često vrlo nasilne likove, da bi zablistao u “Hladnorukom kažnjeniku” uz Paula Newmana i dobio nominaciju za Oscara. Jedini je nastupio u sva četiri izdanja serijala “Aerodrom”, bio je i zaštitni znak humorističnog serijala “Goli pištolj”, a imao je i važnu ulogu u mega popularnoj seriji “Dallas”. (np)
28. veljače
Kertész Imre, 86
Mađarski književnik, dobitnik Nobela 2002.
31. ožujka
Kiarostami Abbas, 76
Iranski redatelj i scenarist
4. srpnja
Klein Dan, 33
U godini obilježenoj premnogim smrtima, priča o smrti relativno nepoznatog Dana Kleina je najtužnija i najpotresnija. Dan je umro s navršene 33 godine života od teške bolesti ALS od koje vam mišići počinju otkazivati, a na koncu umirete i od gladi i iscrpljenosti jer više ne možete ni piti ni jesti. Prije smrti uspio je snimiti prvi pravi album sa svojim, njujorškim rocksteady, ska i reggea sastavom The Frightnrs,”Nothing More To Say” za Daptone Records, uspio je vidjeti i omot albuma, pogledao 8. lipnja koncert Sharon Jones & the Dap-Kingsa u Prospect Parku i naredno jutro umro. Iza njega ostao je jedan prelijep i osjećajan album, prekrasno utočište retro-glazbe. “Nothing More To Say” The Frightnrs će ipak promovirati uživo jer je i Dan Klein tako želio, poručujući da priču o njegovoj smrti iskoriste za dobro glazbe koju su svirali s toliko ljubavi pažnje kao da su iz Kingstona, a ne iz Queensa. Najiskrenije, 2017. godine nikoga ne bih tako želio vidjeti i čuti uživo kao The Frightnrs, nažalost bez Dana Kleina, ali s mislima na tog nesretnog mladića. (ad)
9. lipnja
Klobučar Anđelko, 85
Hrvatski skladatelj i orguljaš
7. kolovoza
Kobrin Vjačeslav, 58
Jedan od pionira sovjetskog rock&rolla te neslužbeno najbolji blues gitarist u SSSR-u. Krajem 70-ih osnivač popularne ruske rock-pop skupine Disko-Septembar u gradu Čerepovci. Izdvajaju se glazbom koja nije najmilija za uši tadašnjih čuvara ideološke glazbene čistoće, ali krajem 80-ih izlazi i album grupe, a Kobrin odlazi u Estoniju gdje svira u tamošnjim grupama. Nakon raspada SSSR-a ne uspijeva podignuti svoju glazbenu karijeru u novim političkim uvjetima, uglavnom živeći od stare slave. Zaboravljen u Rusiji, odlazi živjeti u Kostariku gdje je i umro, a vijest o njegovoj smrti do Rusije je stigla tek nakon nekoliko dana. (vv)
23. travnja
Korčnoj Viktor, 85
Ruski i jedan od najvećih svjetskih šahista, čiji je bijeg iz SSSR-a 1976. godine bio prvorazredna politička senzacija. Šahist s najviše osvojenih turnira i medalja. Rodio se u Lenjigradu te je kao dijete preživio strašnu nacističku blokadu grada, u kojoj je izgubio roditelje. Odgojila ga je očeva druga žena. Slava i uspjeh bili su mu zapisani u zvijezdama. Naime, da nije šahist vjerojatno bi bio isto tako poznati pijanist. No, kao prebjeg uspio se suprotstaviti tadašnjem režimskom ljubimcu i šahovskom geniju Anatoliju Karpovu u borbi za titulu svjetskog prvaka. Meč je bio na Filipinima 1978. godine, a bio je hladnoratovski vrhunac - sraz svjetova - otpadnik protiv simbola SSSR-a. Susret veći od igre. Karpovljev poraz nije dolazio u obzir ni u kojim okolnostima. Korčnoj je u domovini bio zabranjen. “Pravda” ga spominje tek kao “pretendenta”. No, nije uspio pobijediti, ali filipinski susret ostat će zabilježen kao jedan od ključnih događaja hladnog rata te neizostavni simbol i znak tog vremena. Jeljcin ga je rehabilitirao nakon raspada SSSR-a, ali se nije želio vratiti kući. (vv)
6. lipnja
Kwouk Burt, 85
Britanski filmski, televizijski i kazališni glumac. Glumio je štošta, no da nije tako efektno utjelovio Kata, pomoćnika inspektora Clouseaua u serijalu “Pink Panter”, teško da bi zaslužio mjesto u povijesti. Njegovi inventivni napadi na svoga gazdu pamte se i danas. (np)
24. svibnja
Lebeau Madeleine, 92
Francuska filmska glumica. U povijest je zakoračila malom ulogom u “Casablanci”, igrala je “laku curu” u kafiću koja se iskupljuje pjevanjem “Marseljeze”, protestirajući protiv prisutnih nacista. Posljednja je preživjela od glumačke ekipe tog filma, a prije toga je bila u vrlo sličnoj situaciji kao i taj lik jer je s mužem pobjegla iz okupirane Francuske, neko vrijeme boravila u Lisabonu tražeći vizu za Čile i završila u Americi. Poslije rata se vratila u Francusku, redovno nastupala u filmovima, no ponajviše su je zapamtili po maloj ulozi ekscentrične francuske glumice u bijelom krznu u “Osam i pol” Federica Fellinija. Početkom 70-ih prekinula je karijeru, poslije se preselila u Italiju i udala za Tulija Pinellija, jednog od scenarista Fellinijeva filma. (np)
1. svibnja
Lee Harper, 89
Američka književnica
19. veljače
Lang Slobodan, 70
Hrvatski političar
23. veljače
Lewis Herschell Gordon, 90
Američki filmski producent, redatelj i scenarist. Profesor engleske književnosti možda je priželjkivao i drugačiju karijeru, no naposljetku je i ovom bio zadovoljan. Nazivali su ga “kraljem filmskih grozota”, a sudeći prema naslovima “Dvije tisuće manijaka” i “Krvava gozba”, valjda nisu griješili. Specijalnost su mu bili niskobudžetni horori. (np)
26. rujna
Mardešić, Sibe 89
Jedan od najvećih hrvatskih matematičara. Rođen u Bergedorfu pokraj Hamburga, a matematiku je diplomirao i doktorirao na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) gdje je proveo i radni vijek. Od 1974. do 1976. godine bio je dekan PMF-a. Bavio se topologijom, posebice teorijom dimenzije, teorijom oblika i teorijom homologije. Objavio je 148 znanstvenih radova, 40 stručnih radova i 18 knjiga. Kao gostujući profesor predavao je na više sveučilišta u inozemstvu. Bio je član HAZU i Academije Europae te član Američkog matematičkog društva. (tr)
18. lipnja
Marriner Sir Neville, 92
Britanski dirigent i violinist, osnivač čuvenog komornog orkestra Academy od St Martin in the Fields, jedan od glazbenika s najviše snimljenih (oko 500) albuma klasične glazbe, od kojih je samo soundtrack za film “Amadeus” Miloša Formana prodan u šest i pol milijuna primjeraka. “Ovu su glazbu ovako mogla izvesti samo dva čovjeka”, naveli su producenti tog projekta. “Mozart i Mariner. Do Mozarta nismo mogli doći.” (sd)
2. listopada
Marshall Garry, 81
Američki filmski i televizijski redatelj i scenarist
19. srpnja
Martin George, 90,
Producent (The Beatles), skladatelj, aranžer
8. ožujka
Matijević Egon, 94
Američki kemičar hrvatskog podrijetla
20. srpnja
Michael George, 53
Kantautor i pjevač
25. prosinca
Mikojan Ivan, 89
Ruski aviokonstruktor vojnih zrakoplova MiG, a “M” u nazivu aviona odnosi se baš na Mikojan. Sin je nekadašnjeg visokog sovjetskog političara i najbližeg suradnika Nikite Hruščova Anastasa Mikojana te nećak osnivača aviobiroa Artjoma, koji je konstruirao prve ruske MiG-ove. Mikojana smatraju jednim od najvećih ruskih aviokonstruktora. On je otac MiG- 23 te MiG-a 29. (vv)
25. studenog
Mujić Muhamed, 82
Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih nogometaša, koji se proslavio u mostarskom Veležu za koji je postigao više od 600 golova, a igrao je i jednu sezonu u zagrebačkom Dinamu (1964./65.). Već sa 17 godina ušao je u prvu momčad Veleža, a bio je prvi izvan trokuta Zagreb - Split - Beograd, koji je postao standardni reprezentativac Jugoslavije te prvi igrač iz BiH koji je nosio kapetansku traku. Osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. godine (na utakmici sa SAD-om 9:1, zabio het trick), a igrao je i na Svjetskom prvenstvu u Čileu 1962. godine, gdje je Jugoslavija igrala u polufinalu. No, na tom prvenstvu odigrala se i životna drama dvaju nogometaša. Naime, Mujić je u jednom startu u utakmici protiv reprezentacije SSSR-a slomio nogu Eduardu Dubinskom, koji se zbog te ozljede nikad više nije vratio nogometu, ali je i Mujić tjeran odgovornošću zbog sudbine Dubinskog prekinuo reprezentativnu karijeru u svom igračkom zenitu. (vv) 20. veljače
Nĕmec Jan, 79
Češki redatelj. Jedna od najvažnijih ličnosti češkog novog vala, proslavio se nagrađivanim filmom o holokaustu “Dijamanti noći” (1964.) prema predlošku Arnošta Lustiga, no najprovokativnija mu je satira “O svečanosti i gostima” (1966.) zbog koje je privremeno dospio na crnu listu. Emigrirao je nakon dokumentarca “Oratorij za Prag” (1968.), napravljenog u doba sovjetske invazije (dijelove je koristio Philip Kaufman u filmu “Nepodnošljiva lakoća postojanja”), za razliku od Miloša Forana i Ivana Passera nije nalazio posla, pa se izdržavao snimanjem vjenčanja. Nakon Baršunaste revolucije vratio se u Prag. Njegov film “Noćni razgovori s majkom” (2000.) dobio je Zlatnog leoparda u Locarnu. (np) 18. ožujka
Nikolić Dragan, 72
Srpski filmski, televizijski i kazališni glumac 11. ožujka
Novak Slobodan, 91
Hrvatski književnik
25. srpnja
Novaković Lola, 80
Srpska i jugoslavenska estradna zvijezda. Lola je bila dijete bogatog beogradskog trgovca i zagrebačke ljepotice. Vrlo rano, još krajem 50-ih počinje pjevati, a iz tog vremena poznati su njezini nastupi s legendarnim Stjepanom Jimmyjem Stanićem, a već tada je bila i jedna od rijetkih pjevača s ovih prostora koja je otišla u inozemstvo. Imala je angažman u Bejrutu, koji je tih godina slovio za jedno od najmondenijih mjesta. Nakon povratka nastupa na mnogim vodećim festivalima poput Opatije i Zagreba, a predstavlja Jugoslaviju 1962. na pjesmi Eurovizije gdje osvaja zapaženo četvrto mjesto s pjesmom “Ne pali svjetla u sumrak” koju su napisali Joža Privšek i Drago Britvić. Tada je jedan od vodećih zvijezda u bivšoj Jugoslaviji, a nikad provjerene glasine kažu da je u nju bio zaljubljen i tadašnji egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, pred kojim je nastupala. Negdje 80-ih njena slava počinje tamnjeti, a ona se povlači iz javnog života te biva zaboravljena. Kada je umrla, ispratilo ju je samo 50-ak ljudi. (vv) 3. travnja
Pandur Tomaž, 53
Slovenski kazališni redatelj
12. travnja
Pattakos Stylianos, 103
Vođa vojnog puča iz 1967. godine Pattakos umro je kao posljednji preživjeli član vojne hunte koja je Grčkom vladala od 1967. do 1974. godine. Tzv. pukovnici, kako su pučisti poslije nazvani, djelovali su usred političke krize kako bi spriječili da na vlast dođe George Papandreou ili njegov sin Andreas. Tvrdili su da je postojala mogućnost da zemlju preuzmu komunisti. Do samog kraja Pattakos je tvrdio da su pučisti donijeli isključivo dobre stvari za grčko društvo. Nakon što je 1975. vraćena demokracija, Pattakos je osuđen na smrtnu kaznu, koja je preinačena u doživotni zatvor. Pattakos je imao sreće da je nakon 15 godina pušten na slobodu jer se strahovalo da bi svaki čas mogao umrijeti. Njegovi kolege pučisti uglavnom su umrli u zatvoru. Međutim, nakon puštanja poživio je još 26 godina i doživio da vidi novi svijet i grčku dužničku krizu. “U naše vrijeme nije bilo duga. Ni jedna drahma se nije uludo potrošila. Grci nisu disciplinirani kao Nijemci ili Britanci. Njima treba autoritet”, izjavio je u intervjuu prije šest godina. Povremeno se nakon puštanja na slobodu pojavljivao na televiziji. (ah)
8. listopada
Peres Shimon, 93
Izraelski državnik, premijer, predsjednik, nobelovac
28. rujna
Pogačnik Jože, 83
Slovenski filmski redatelj i scenarist. Istaknuo se dokumentarnim filmovima uglavnom socijalne i sportske tematike, nagrađivanima u zemlji i inozemstvu. Dugi igrani prvijenac mu je zapažena omladinska drama “Tvrđava siledžija” (1967.), a najviše uspjeha ima s epskom kronikom “Kavarna Astoria” (1989.) za koju je dobio Zlatnu arenu za režiju na pulskom festivalu. (np) 16. veljače
Popov Oleg, 86
Kultni ruski klaun, poznat pod nadimkom “Sunčani klaun”, umro je nakon nastupa u Rostovu na Donu. U cirkusu je počeo kao ekvilibrist, ali uskoro je uočen njegov talent i smisao za šalu te je postao pomoćnik starijim kolegama klaunovima, koje je uskoro nadišao. Iako je njegova karijera trajala 50 godina, uspijevao je ostati na vrhu sve to vrijeme. Nikada nije mijenjao svoju masku - slamnata kosa, crveni nos, crno-bijela kockasta kapa, crni sako i prugaste vrećaste hlače. Nakon raspada SSSR-a, odlazi živjeti u Njemačku gdje i dalje nastupa kao “Happy Hans”. Vratio se prije nekoliko godina u Rusiju kako bi tamo još odradio završnu turneju. U desetak filmova nastupio u cameo ulogama . Umro je u cirkuskom šatoru. (vv)
2. studenoga
Prince, 57
Kantautor, glazbenik
21. travnja
Radić Jure, 63
Hrvatski političar i graditelj
10. rujna
Reagan Nancy, 94
Američka prva dama 6. ožujka
Redžepova Esma, 73
Romska pjevačica 11. prosinca
Renoir Rita, 82
Francuska striptizeta i glumica. Proslavila se 50-ih svlačeći se u glasovitom noćnom baru Crazy Horse, nastupi su joj bili vrlo inventivni, pa je obožavatelje imala i među umjetnicima i intelektualcima. Michelangelo Antonioni dao joj je malu ulogu u “Crvenoj pustinji” (1964.), a igrala je i u kazalištu uz legendarnog Michela Simona. (np) 4. svibnja
Reynolds Debbie, 84
Američka filmska, televizijska i kazališna glumica, pjevačica i poduzetnica 28. prosinca
Riboud Marc, 93
Marc Riboud, Magnumov fotograf, rođen je 1923. u Lyonu, odrastao u Parizu, a prvu je fotografiju snimio kao 14-godišnjak. No, kako je ubrzo počeo Drugi svjetski rat, bio je u francuskom pokretu otpora. Nakon rata ovaj se diplomirani inženjer prvo zaposlio u tvornici, a tek se kasnije, u tridesetim godinama, vratio svojoj izvornoj ljubavi. Prijelomna fotografija njegove početne faze dogodila se 1953., snimio je slikare koji su stvarali na Eiffelovu tornju, a fotografija je objavljena u Lifeu. “Nisam mislio, nakon što sam snimio fotografiju, da je nešto jako zanimljivo”, kasnije je tumačio. Učio je od Henrija Cartiera-Bressona o geometriji u fotografiji, a od Roberta Cape o fotografiji kao “spontanoj reakciji na iznenađenje”. Snimao je Mao Zedonga, Fidela Castra, Hruščova, Winstona Churchilla. Godine 1957. bio je jedan od prvih fotografa koji su bili u Kini, a poslije je fotografirao rat u Vijetnamu. Bilježeći antiratne proteste, snimio je svoju ikonsku fotografiju, onu studentice Jan Rose Kasmir, sedamnaestogodišnje djevojke koja pruža tratinčicu prema brojnim vojnicima. “Imao sam dojam da se oni više boje nje nego ona njih”, svjedočio je poslije Riboud. Njemu samom najmilija je bila fotografija “Trgovina antikvitetima u Starom Pekingu” snimljena 1965. Snimao je i u Dalmaciji - u Splitu, Dubrovniku te u Vrlici. (pk) 30. kolovoza
Rickman Alan, 69
Britanski filmski i kazališni glumac i redatelj. Diplomac Britanske kraljevske glumačke akademije, najprije se proslavio ulogom Vikonta de Valmonta u brodvejskoj verziji “Opasnih veza”, dobio i prestižnu nagradu Tony, ali taj lik nije tumačio ni u jednoj od dvije kasnije filmske adaptacije. Već krajem 80-ih postaje netko na koga se računa, najprije u ulogama negativaca u prvom izdanju serijala “Umri muški”, a zatim u “Robinu Hoodu, princu lopova” Kevina Reynoldsa, u kojem je igrao šerifa od Nottinghama, a najviše je zablistao u ekranizaciji “Razuma i osjećaja” Jane Austin u režiji Anga Leeja. U trenu postaje jedan od najtraženijih filmskih glumaca, igrao je u religioznoj satiri “Dogma” Kevina Smitha, a postaje nezaobilazno lice kao profesor magije Severius Snape u serijalu o Harryju Potteru. Istražitelji najupečatljivijeg glumačkog muškog glasa zaključili su da bi to bila kombinacija Rickmana i Jeremyja Ironsa. (np) 14. siječnja
Rivette Jacques, 87
Francuski filmski redatelj i scenarist 29. siječnja
Rondi Gian Luigi, 94
Talijanski filmski kritičar, scenarist, redatelj i direktor festivala. Jedna od najutjecajnijih ličnosti talijanske kinematografije posljednjih desetljeća, dugogodišnji direktor festivala u Veneciji. (np) 22. rujna
Rubin Vera, 88
Američka astrofizičarka poznata je po svojim istraživanjima galaksija. Njezini precizni proračuni rotacija zvijezda u galaksijama s kraja 1960-ih i početka 1970-ih pokazali su da, osim vidljive tvari, u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar. Kasnija istraživanja potvrdila su njezin rad pa se danas procjenjuje da vidljiva tvar čini samo pet posto svemira, a preostalih 95 posto mase čine tamna tvar (27 posto) i tamna energija (68). Vera Rubin rođena je u Philadelphiji, a ljubav prema astronomiji otkrila je kao djevojčica dok je gledala zvijezde kroz prozor svoje sobe. Bila je jedna od prvih Amerikanki s diplomom astronomije koju je 1948. godine stekla na Koledžu Vasar. Te godine se udala za kemičara Roberta Rubina s kojim je imala četvero djece te postala uzor mnogim mladim ženama da je moguće imati uspješnu znanstvenu karijeru i sređen obiteljski život. Ipak, svoju je karijeru u znanosti mukotrpno gradila. Kada je nakon stečene diplome željela nastaviti školovanje na Princetonu, bila je odbijena jer to prestižno sveučilište sve do 1975. godine nije prihvaćalo žene. Umjesto na Princetonu, doktorirala je na Sveučilištu Georgetown gdje je neko vrijeme radila, da bi karijeru nastavila na Carnegie Institution. U više navrata spominjala se i kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu. (tr)
25. prosinca
Russell Leon, 74
Pijanist i kantautor karijeru je započeo 1956. godine kao četrnaestogodišnji klinac u Tulsi, Oklahoma, a u njegovom bendu The Starlighters svirao je i pokojni J. J. Cale. Za razliku od laid-back Calea, Russell je bio izuzetno energičan i živopisan pijanist i producent kojeg su na sessione zvali mnogi, uključivši i Stonese, Dylana, The Band, Ringa Starra, Erica Claptona i Phila Spectora da bi vlastitu autorsku karijeru počeo graditi kasnih 60-ih. Bilo ga je u raznim žanrovima, od bluesa i gospela preko rhythm & bluesa i soula do countryja, rocka i popa, a nekako mu je i pijanističkim nagnućima i vokalnom ekspresijom najbliži bio Dr. John, a donekle i Tom Waits. Samo 1972. godine od turneje je zaradio tada vrtoglavih tri milijuna dolara. Snimio je zajedničke albume i s Williejem Nelsonom i Eltonom Johnom koji ga je smatrao najvećim uzorom. O albumu s Eltonom, “The Union” (2010.), redatelj i nekadašnji glazbeni novinar Cameron Crowe snimio je dokumentarac, a posljednji Russellov solistički album “Life Journey” (2014.), nešto poput osvrta na dugo i plodno životno putovanje s još jednim okušavanjem u arhivskim žanrovima krasno je producirao Tommy LiPuma. Iz tri braka, uključivši i onaj s crnoputom pjevačicom Mary McRerary, imao je šestoro djece. (ad) 13. studenoga
Santrač Slobodan, 69
srpski i jugoslavenski nogometaš 13. veljače
Schanberg Sydney, 82
Američki novinar New York Timesa koji se proslavio ratnim reportažama iz Kambodže šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, za što je i nagrađen Pulizterom. Po njegovim sjećanjima snimljen je glasoviti film “Polja smrti” Rollanda Joffea, u kojem ga igra Sam Waterstone. (sd) 9. srpnja
Scola Ettore, 84
Talijanski filmski redatelj i scenarist 19. siječnja
Shakur Afeni, 69
Žena koja je nadahnula hit ubijenog američkog repera Tupaca Shakura “Dear Mama” do te 1995., kada je pjesma izdana, bila je poznatija kao članica Crnih pantera. Dok je bila u visokoj trudnoći noseći Tupaca, Afeni Shakur odabrala je sama se braniti na suđenju skupini “Panther 21”. S ostalim članovima bila je optužena za pokušaj bombardiranja metroa, policijskih stanica, željeznice i trgovina te njujorškog Botaničkog vrta. Sama je poslije pričala da u Crne pantere nije došla kao ostali s fakulteta nego s ulica južnog Bronxa. Samo 34 dana nakon što se uspješno obranila na sudu rodila je sina Tupaca. Imali su turbulentan odnos, a nakon što je u njegovim tinejdžerskim godinama Afeni postala ovisnica o kokainu, tada 17-godišnji Tupac otišao je od kuće. Ubijen je s 25 godina u Las Vegasu, a Afeni Shakur je osnovala Zakladu Tupac Amaru Shakur za pomoć mladim glazbenim talentima. Osnovala je kompaniju koja se bavila neobjavljenim materijalima njezina sina i pokrenula modnu marku. Profit je išao Zakladi. Posljednjih godina nastupala je kao majka koja je izgubila dijete na skupovima za podršku crnim majkama čija su djeca stradala u nasilnim okršajima s policijom. (ah) 2. svibnja
Siné, 87
Angažirani kontroverzni francuski satiričar i karikaturist, pravog imena Maurice Sinet, poznat po svojim antikapitalističkim, antiklerikalnim, antikolonijalističkim, anarhističkim, ali i antisemitskim stavovima. Objavljivao posvuda, najviše u čuvenom francuskom časopisu Charlie Hebdo. (sd) 5. svibnja
Sirc Ljubo, 96
Slovenski i britanski ekonomist svjetskoga glasa. Rodio se u Kranju. Tijekom rata njegov otac pokušava uspostaviti veze sa saveznicima, a on se pred kraj rata priključio partizanima. No, nakon rata nije se uklopio u tadašnju gradnju socijalizma (zalagao se za višestranačje), pa su on i otac 1947. godine suđeni. Otac je dobio deset godina, a Ljubo je prvo osuđen na smrt, a potom mu je kazna zamijenjena na 20 godina. Odležao je 7,5 godina, a nakon puštanja emigrirao je prvo u Italiju, a potom u Veliku Britaniju gdje radio u CRCE-u (Centre for Research into Communist Economies), a bio je aktivan u projugoslavenskoj emigraciji. U Sloveniju se vratio početkom 90-ih, a na izborima 1992. bio je kandidat Liberalnih demokrata na predsjedničkim izborima, ali su ga napustili te je neslavno propao. (vv) 1. prosinca
Slipak Vasil, 41
Ukrajinski operni pjevač, prvak Pariške nacionalne opere. Nakon što je u Ukrajini buknula proruska separatistička pobuna, Slipak se vraća u Ukrajinu i pridružuje postrojbama koje je ustrojila desnoradikalna organizacija Desni sektor. Ratuje na bojištu oko Donjecka, a izabire sebi ratni nadimak Mefisto. Ubijen je snajperom u borbama oko donjeckog aerodroma. Pokopan je u rodnom Lavovu. (vv) 29. lipnja
Slocombe Douglas, 103
Britanski direktor fotografije. Najprije je snimio neke od najvažnijih britanskih filmova na prijelazu 40-ih u 50-e - “Pjesmu mrtvim ljubavnicima”, “Nježna srca i krunice” i “Bandu s Lavender Hilla” - zatim je njegov neslućeni potencijal otkrio Joseph Losey u drami “Sluga” (1963.), a od 70-ih jedva da se micao iz Hollywooda. Dostatno je spomenuti da je snimio “Indianu Jonesa i pljačkaše izgubljenog kovčega” Stevena Spielberga, za koji je nominiran za Oscara, kao i za podjednako sjajan posao u “Putovanjima s mojom tetkom” (1973.) i u “Juliji” (1977). (np) 22. veljače
Spencer Bud, 86
Talijanski glumac i plivač
27. lipnja
Stigwood Robert, 81
Glazbeni menadžer, kazališni i filmski producent. Rođen u Australiji, od 1956. u Engleskoj, afirmira se kao menadžer grupa Cream i Bee Gees, ali i producent hit-predstava “Kosa” i “Isus Krist Superstar” na West Endu. Karijeru filmskog producenta počinje vrlo uspješno mega hitovima “Groznica subotnje večeri” i “Briljantin”, no skoro ga je financijski dokrajčio neuspjeh mjuzikla “Sgt. Petter’s Lonely Hearts Club Band”. Unatoč tome, okušava se i u drugim žanrovima, producirao je hvaljenu ratnu dramu “Galipolje” Petera Weira, a zadnji važniji uspjeh mu je mjuzikl “Evita” s Madonnom i Antonijem Banderasom, u režiji Alana Parkera. (np) 4. siječnja
Stilinović Mladen (69)
Konceptualni umjetnik
18. srpnja
Stojaković Jadranka, 65
Bosanska folk-rock kantautorica i pjevačica
3. svibnja
Stupica Mira, 93
Srpska kazališna, filmska i televizijska glumica
19. kolovoza
Suschitzky Wolfgang, 104
Britanski fotograf i direktor fotografije. Da je snimio samo krimić “Uhvatite Cartera” iz 1971., bio bi među najzaslužnijim sudionicima britanske kinematografije. Rođen je u Beču gdje je htio studirati fotografiju, no kako to nije imalo budućnosti, preselio se u Englesku, donekle i zbog jačanja nacizma u Austriji. Stjecajem okolnosti počeo je surađivati s utjecajnim Paulom Rothom, snimao je ne samo njegove dokumentarce nego i igrane filmove, “Nema mjesta za odmor” (1951.) bio je prvi britanski film realiziran isključivo lokacijama i iznimno zapažen, kratki igrani film “Ogrtač po narudžbi” iz 1956. u režiji Jacka Claytona nagrađen je Oscarom, a 60-ih ga osobito traže nezavisni redatelji: snimio je, između ostalih, kontroverznog “Uliksa” Josepha Stricka. Otac je poznatog direktora fotografije Petera Suschitzkog. (np) 7. listopada
Szipál, Martin (91)
Mađarski fotograf Martin Szipál, sin službenog fotografa Kraljevskog suda Mártona Károlyja Szipála, u Drugom svjetskom ratu sudjelovao je kao borbeni pilot. Otac je želio da se bavi njegovim zanimanjem, no Martin ispočetka odbija te radi u banci i osiguravajućoj tvrtki. Ipak, nakon Drugog svjetskog rata otvorio je fotografski studio u centru Budimpešte. Tijekom Mađarske revolucije 1956. godine odlazi u Ameriku, gdje živi do devedesetih, kada se ponovno vraća u domovinu, a kao razlog povratka naveo je da su “žene ovdje ljepše”. Kada je stigao u SAD sa skupinom prijatelja, točnije u Hollywood, nije znao ni riječi engleskog, no njegov je univerzalni talent odmah prepoznat: “Rekli su mi da naučim 200 riječi engleskog i zaposlit će me”. Među protagonistima su njegovih fotografija Ernest Hemingway, Henry Miller, John Wayne, Tommy Lee Jones, Margaux Hemingway, Priscilla Presley, Kareem Abdul-Jabbar... Ženio se pet puta. (pk) 26. travnja
Tajmanov Mark, 90
Ruski šahist i pijanost. Cijeli život nije se mogao opredijeliti - šah ili glazba. Već kao dječak 1936. godine igra glavnu ulogu u filmu “Koncert Beethovena” 1936. godine, a predviđaju mu sjajnu glazbenu karijeru, ali na iznenađenje svih, odabire šah. Doduše, sviranje nikad nije napustio pa je snimio i nekoliko zapaženih ploča, a nastupao je i kao solist na mnogim koncertima. Sam Rastislav Rostropovič govorio je o njegovom sviranju s velikim uvažavanjem. Bio je i talentirani šahist, ali mu je poraz od Bobbyja Fischera 1971. godine zapečatio sudbinu. Naime, nakon povratka na granici mu je pronađena knjiga Aleksandra Solženjicina “Odjel za rak” što je zapečatilo njegovu sudbinu. Nije završio u zatvoru, ali više nije smio ići na inozemne turnire, a oduzete su mu i titule, koje su mu vraćene tek nakon raspada SSSR-a. (vv)
28. studenoga
Thielemans Toots, 94.
Američki jazz glazbenik i skladatelj koji se smatra najvećim majstorom usne harmonike svih vremena. Svirao je Djangom Rheinhardtom, Bennyjem Goodmanom, Milesom Davisom, Oscarom Petersonom i Quinceyem Jonesom i gotovo svim vodećim jazz svjetskim glazbenicima, ali je bio i česti zagrebački gost u B.P. clubu, gdje je svirao s našim vodećim jazzerima. Snimio i nekoliko albuma za naš Jazzette Records. (sd) 22. kolovoza
Toffler Alvin, 87
Američki futurolog 27. lipnja
Tomaszewski, Jerzy (92)
Najpoznatiji je po oko tisuću fotografija Varšavskog ustanka, koji je snimao tijekom 1944. godine. Zadatak je dobio od poljskog Biroa za informaciju i propagandu. Tijekom snimanja je i ranjen, 6. rujna. Zadnja fotografija koju je snimio prikazivala je masovno ubojstvo Židova u selu Ivangorodu, pokolj koji su počinili fašisti. Nakon toga je godinama odbijao ponovno uzeti fotoaparat u ruke. Poljacima je dugo trebalo da iznova otkriju njegov opus, dogodilo se to tek 1977. godine. Tečaj za fotografiju završio je kao šesnaestogodišnji dječak, 1940. u Varšavi. Prije nego što je snimao Varšavski ustanak, radio je u studiju Fotoris u tom gradu. Vlasnik studija potajno je surađivao sa srušenom poljskom vladom u egzilu, sve dok ih nije otkrio Gestapo. Tomaszewski je uspio pobjeći, dok je vlasnik Fotorisa ubijen. (pk)
26. siječnja
Tournier Michel, 91
Svjetsku slavu stekao je već debitantskim romanom “Petko ili limbovi Pacifika”, za isti je 1967. dobio nagradu Francuske akademije. Za roman “Kralj Vilovnjak” 1970. dobio je Goncourtovu nagradu, jedini je autor kojemu je dodijeljena jednoglasno. I u Hrvatskoj puno prevođen (osim već spomenutih, prevedeni su, među ostalim, i “Gašpar, Melkior i Baltazar”, “Meteori”, “Ponoćna ljubavna gozba”, “Slavlja”, “Sreća u Njemačkoj?”...), Tournier spada među osebujne autore francuske književnosti 20. stoljeća, čija djela nose prepoznatljivu filozofsku potku. Radio je u izdavačkoj kući, kasnije na radiju i televiziji. Naposljetku se, sam je držao da je to bilo “dosta kasno”, okrenuo romanu, smatrao je da u romanu treba na sasvim nekonvencionalan način ispričati priču unutar koje je “određena metafizička infrastruktura”. Dobio je Goetheovu nagradu, bio nominiran za Nobela. (kd) 18. siječnja
Trevor William, 88
Irski književnik
20. studenoga
Valerii Tonino, 82
Talijanski redatelj i scenarist. Jedan od prvaka špageti vesterna, ne u rangu Sergia Leonea ili Sergia Corbuccija, ali dostatno zanimljiv da uđe u panteon tog žanra. Važni su mu radovi “Dani gnjeva” s Giulianom Gemmom i “Razlog za živjeti i razlog za umrijeti” s Jamesom Coburnom i Tellyjem Savalasom, no megahit mu je “Moje je ime nitko” (1973.), dotad najveći hit Terencea Hilla, u produkciji samog Leonea. (np)
13. listopada
Vaughn Robert, 83
Američki filmski i televizijski glumac. U nas nikad nije prikazana serija “Šifra U.N.C.L.E.”, jugoslavenskim televizijama smetala je hladnoratovska tema, tako da nije nikad postigao popularnost kakvu je uživao u svijetu. No, nije bio anonimac, ipak je bio jedan od “sedmorice veličanstvenih” u istoimenom vesternu Johna Sturgesa iz 1960., a najbolji je dojam ostavio kao prijeteći političar u kultnom krimiću “Bullit” (1968.) sa Steveom McQueenom. Igrao je i u partizanskom spektaklu Veljka Bulajića “Veliki transport” (1964.). (np) 11. studenoga
Vee Bobby, 73
Bobby Vee je bio tipična teen-pop zvijezda 60-ih, dovoljno rock & roll za one koji su se za taj žanr zakačili uz Elvisa ili stilski još bližeg Buddyja Hollyja. Njegove izvedbe “Take Good Care Of My Baby, “Rubber Ball”, “Devil Or Angel”, “Will You Love Me Tomorrow”, “Suzie Baby”, Donna”, “Peggy Sue”, “Suzy Q”, “Sixteen Candles” ili “Mister Sandman” i danas su rado slušane među starijim “rokerima”, a ponekad ćete na radiju čuti njegov glas, ali nećete se sjetiti tko stoji iza njega. Tako to biva s teen-pop idolima. (ad)
24. listopada
Vega Alan, 78
Alan Vega bio je široj publici slabo poznat, ali u New Yorku kultna ličnost tamošnje glazbene scene, prvenstveno zbog dua Suicide koji je tvorio s Martinom Revom, a kasnije i zbog solo albuma, knjiga fotografija i poezije. Glazba tog dua sastojala se od nervozno pulsirajućeg sintesajzera koji je Rev tretirao kao gospelovske orgulje zalutale u deveti krug pakla i sumanutog Vegina glasa koji kao da je pobjegao iz nekog krvavog filma strave i užasa. Njihova elektronska glazba bila je najbliže punku i primitivnom rockabillyju 50-ih što je mogla biti. Niz izvođača, uključivši i najmračnije radove Ministryja, Revolting Cocksa, Nine Inch Nailsa, Front 242, Skinny Puppy, Nitzer Ebb, Depeche Modea pa i Einsturzende Neubautena i Laibacha jednostavno je nezamisliv bez inputa Suicidea. Da je elektronska glazba ostala dominantno na krvavom tragu tog dua, slabo bih druge glazbe u životu slušao, ali nažalost nije tako ispalo. Suicide, premda je njihovu “Dream Baby Dream” na albumu “High Hopes” obradio i Bruce Springsteen, ostali su gotovo pa zaboravljena epizoda tog žanra. (ad)
16. srpnja
Vulović Vesna, 66
Bivša stjuardesa JAT-a jedina je preživjela pad zrakoplova 1972. godine iznad tadašnje Čehoslovačke. Imala je 22 godine, a pad s više od 10.000 metara preživjela je jer je bila vezana za sjedalo u repu zrakoplova koji je pao na snijeg. Imala je frakturu lubanje, slomljene obje noge i tri pršljena te je bila privremeno nepokretna. Nastavila je raditi za JAT, ali na zemlji. Upisana je u Guinnessovu knjigu rekorda. (ah)
23. prosinca
Wajda Andrzej, 90
Poljski filmski i kazališni redatelj i scenarist
9. listopada
Westerwelle Guido, 54
Njemački političar, ministar vanjskih poslova
18. ožujka
Wiesel Elie, 87
Humanist, aktivist, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986., Elie Wiesel preživio je holokaust. Međutim, u Auschwitzu i Buchenwaldu izgubio je majku, jednu od sestara i oca. Detaljno je pisao o svome zatočeništvu u nacističkim logorima. U “Noći”, romanu o holokaustu, objasnio je da bi “zaboraviti mrtve značilo ubiti ih drugi put”. Ravnodušnost je nazvao “utjelovljenjem zla”. Wiesel je postao američki državljanin i bio blizak američkom predsjedniku na odlasku Baracku Obamu. Svejedno je kritizirao američku politiku prema Izraelu. Zagovarao je židovska naselja u Istočnom Jeruzalemu i tražio od svjetskih sila da zauzmu čvršće stajalište prema Iranu zbog njegova nuklearnog programa. (ah)
2. srpnja
Wilder Gene, 83
Američki glumac, scenarist i redatelj
29. kolovoza
Yelchin Anton, 27
Američki filmski glumac. Pred njim je bila obećavajuća karijera, upravo se uigravao u ulozi navigatora Chekova u novoj verziji filmskih “Zvjezdanih staza”, sve dok ga nije pričepio vlastiti automobil pred garažom, koji je nekontrolirano krenuo unatrag. Vrhunci su mu bili i nastupi u filmovima “Charlie Bartlett”, “Žestoki ljudi” i “Alpha Dog”. (np)
19. lipnja
Zvjagincev Vasilij, 71
Jedan od vodećih ruskih pisaca znanstveno-fantastičnih romana, odnosno jedan je od “osnivača” - alternativno-povijesne fantastike. Završio je medicinski fakultet i to radeći kao vozač hitne pomoći, a nakon fakulteta radi kao vojni liječnik na tihooceanskom otoku Sahalin, a gotovo 10 godina radio je u strukturama ministarstva unutarnjih poslova. Napisao je 20 romana, a u Rusiji je nastao i pravi pokret pisaca epigona Zvjaginceva. Najpoznatiji mu je ciklus “Odisej napušta Itaku”. (vv)
30. travnja
Živojinović Bata, 82
Srpski filmski i televizijski glumac
22. svibnja
Żulawski Andrzej, 75
Poljsko-francuski filmski redatelj i scenarist
17. veljače
Bilješke sastavili: Karmela Devčić (kd), Saša Drach (sd), Aleksandar Dragaš (ad), Antonija Handabaka (ah), Patricia Kiš (pk), Nenad Polimac (np), Tanja Rudež (tr) i Vlado Vurušić (vv).