Prošla je ponoć, ali na zagrebačkom Bundeku razni vrtuljci, neizostavni autići, kojekakvi simulatori i atraktivne rollercoaster naprave neumorno rade. Djeca razdragano šeću uokolo sa šećernom vatom u rukama dok njihovi roditelji jedu kokice i ispijaju pivo.
Red je pred kućicom s palačinkama, a vrlo su tražene i fritule. Osim alkohola, toče se i zaleđeni, šareni sokovi raznih voćnih okusa. Parkom se širi euforija i cika iz lunaparka, a da nije mrkli mrak, da nema šatora i pozornica s kojih dopire živa glazba, čovjek bi mogao pomisliti da se nalazi na kakvom vikend-sajmu gdje se trguje raznom robom i gdje baš svatko može pronaći nešto za sebe.
I doista, prva dva dana zagrebačkog Rujanfesta najbolje se mogu opisati sintagmom koja je, uostalom, i bila prošlogodišnji službeni slogan vjerojatno najvećeg domaćeg festivala: “Zabava za sve”. Ove je godine, pak, moto festivala na sličnom tragu. “Pomakni svoje granice zabave” pozivali su organizatori publiku uoči festivala, a opisani vašarski ambijent polučio je zavidan rezultat: čak 30.000 ljudi pohodilo je otvorenje Rujanfesta u petak, tek nešto manje u subotu, a na Bundeku smo vidjeli upravo sve generacije, od osnovnoškolaca pa sve do umirovljenika.
Oni su, svatko prema svojim afinitetima, konzumirali tu šaroliku ponudu ovog eklektičnog festivala koji slavonski bećarac stavlja rame uz rame srpskom folku i u kojemu lunapark, čini se, funkcionira kao privremeni vrtić dok se roditelji opuštaju uz zvuke narodnjačkog melosa. Osim glavnog stagea, tu je i niz manjih pozornica koje ugošćuju raznolik dnevni i noćni program, a gastrozona se prostire na čak 2500 četvornih metara. Posvuda su i lounge zone te manji ugostiteljski objekti iz kojih također trešti glazba. Šušur na Rujanfestu je neviđen, čini se da je cijeli grad za vikend bio na Bundeku. Cijene ulaznica kretale su se od 35 kuna po večeri u najjeftinijoj varijanti do 150 kuna za gorljive fanove koji su su priuštili VIP ulaznice.
Najveći hit ‘Aspirin’
YouTube zvijezde Jala Brat i Buba Corelli, reperi koji su slavu dosegli kombinirajući hip hop s folkom, napravili su pravi raspašoj u petak, a na njihovu je nastupu publika (pa i ona mlađa, iz lunaparka) pjevala u glas svaku pjesmu, od riječi do riječi, dok je najveći Fest šator pucao po šavovima. Atmosferu je dodatno podgrijao i uvijek omiljeni i dobro dočekani Željko Joksimović, dok je Joško Čagalj Jole zabavio prisutne za sam kraj večeri. Na Open-air pozornici, pak, svoje je obožavatelje privukao reper Edo Maajka, a zabave nije nedostajalo ni među publikom folkera Dejana Matića čiji je brat Saša krajem prošle godine dva puta rasprodao zagrebačku Arenu.
Seka Aleksić
Subota je bila rezervirana za nastupe narodnjačke legende Miroslava Ilića i turbo-folk pjevačice Seke Aleksić kojoj je publika između pjesama skandirala “Seko, mi te volimo!” Seka im je, dakako, uzvratila istom mjerom, da bi zatim zapjevala jedan od svojih najvećih hitova, “Aspirin”. Nije, međutim, morala niti pjevati - 20.000 ljudi je to činilo umjesto nje. Svoj koncert je, uzgred budi rečeno, počela idućim riječima: “Svašta su ljudi pisali, ali glazba i ljubav nemaju granice”.
Ilić kao kod kuće
Prije njezina nastupa publiku je raspametio Miroslav Ilić, jedan od najpriznatijih narodnjačkih izvođača na srpskoj sceni, kojemu taj nastup na Bundeku, dakako, nije bio prvi zagrebački. Ni on, međutim, nije mogao isprva vjerovati da se baš toliko ljudi okupilo na ovogodišnjem izdanju festivala.
- Osjećam se kao kod kuće! Nije ovo moj prvi put na Rujanfestu, ali svejedno, koliko god puta dolazio, meni je svaki susret s publikom u Zagrebu, ali i drugdje u Hrvatskoj, veoma drag. Publika je bila krasna, mnogo ljudi je došlo večeras, i to veseli čovjeka - rekao nam je Miroslav Ilić nakon svojeg nastupa.
Upitali smo ga i kako se on, kao izvorni narodnjački izvođač, postavlja prema hibridnim folk formama koje su u posljednjih pet godina stekle golemu popularnost i velik broj obožavatelja, naročito mlađe generacije.
Miroslav Ilić s reporterom Vidom Barićem
- Vidi, ja sam uvijek direktan i otvoren, jasan i glasan. U mom zanatu se to jako skupo plaća. Nikad nisam htio pripadati niti jednom krugu, klanu, grupi, i uspio sam se izboriti za svoju slobodu i pravo na mišljenje. I zato ću ti otvoreno reći, ovaj tip muzike kojom se ja bavim, otišao je i već dugi niz godina ide u smjeru u kojem ja nikada nisam želio da ide. To što se dogodilo s ovakvom vrstom muzike kojom se ja bavim, nezapamćeno je.
Velika baza fanova
Pojavljuju se deseci nekakvih podgrupa folka, koje nemaju toliko veze s izvornom narodnjačkom muzikom, a sve se svodi na folk i svi žele da budu folk. To je čista prijevara! Ako ste smislili nešto drugo, nazovite to žanrovski drugačije, a nas koji smo folk, koji smo izvorni folk, nas ostavite na miru. Pravi folk danas gotovo da izumire! - komentirao je Miroslav Ilić, pjevač na čije narodnjačke taktove publika cupka još od sredine 1960-ih godina prošlog stoljeća i koji je, kako kaže, zadržao svoj izvorni stil, unatoč činjenici da se folk tijekom godina miješao s drugim raznim muzičkim pravcima, da bi danas u izvedbi nekih izvođača zvučao izvještačen do neprepoznatljivosti. No, gdje Miroslav Ilić, čovjek s tisućama koncerata iza sebe, ima najbolju publiku u regiji?
FOTOGALERIJA: 30.000 ljudi na otvorenju Rujanfesta
- Nećeš vjerovati, najviše emocije osjetim kad pjevam pred bugarskom publikom. Nemam objašnjenje za to, to ti Bog da ili ne da. Ja sam dugi niz godina popularan u Bugarskoj, imam tamo dobre prijatelje još iz 70-ih godina. Također imam puno poslovnih veza u Bugarskoj, a kako sam odradio puno nastupa tijekom godina, stvorila se i velika baza fanova. Što se tiče ostalih država u regiji, mogu reći da nema velike razlike u percepciji moje glazbe. Tko voli narodno, voli, neovisno o tome gdje smo - pojasnio je Miroslav Ilić kojeg smo upitali i da se osvrne na priče uoči samog Rujanfesta.
Podsjetimo, zagrebačka Hvidra pozvala je na bojkot nastupa srpskih (turbo)folk pjevača na Rujanfestu, no to se nije dogodilo.
- Sve do ovog trenutka ja nisam htio to komentirati jer nema smisla. Ja sam došao iz druge države i jednostavno nemam pravo davati komentare na ono što se događa u meni susjednoj državi koju ja, ne krijem ni pred Bogom ni pred narodom, mnogo volim i u kojoj imam jako puno prijatelja, kako privatno tako i u zanatu.
Ali, evo, tebi ću reći. Žao mi je zbog toga, ali valjda će vrijeme učiniti svoje. Ja mogu samo izraziti žaljenje što se i dalje događaju takve stvari, i nadam se da ćemo uskoro krenuti u nekom drugom smjeru. Da ćemo svi pružiti ruku jedni drugima. Ja svoju, evo, pružam svima - završio je narodnjački pjevač, čvrsto nam stisnuvši ruku.
Male pozornice
Za razliku od njega, jedna mlađa posjetiteljica Rujanfesta, tinejdžerica koju smo vidjeli kako pjeva od riječi do riječi sa Sekom Aleksić, nije imala komentara na poziv na bojkot zagrebačkih ratnih vojnih invalida.
- Kako ste rekli, Hidra? Ne znam što je to, prvi put čujem. Netko je htio zabraniti koncert, zašto? Nisam čula za to, ali zabava je odlična, dobro da nisu zabranili - rekla nam je razdragano i otrčala natrag u prve redove velike pozornice na Bundeku koji je, osim narodnjačkih zvijezda, u subotnju večer ugostio i Dina Jelusića te grupu Detour. Očekivano, na mnogo manjim pozornicama i uz mnogo manji interes publike Rujanfesta.
Zagrebački Rujanfest nastavlja se u četvrtak nastupima folk-trap senzacija Senide i Cobyja. Do kraja tog vikenda nastupit će šarolika glazbena postava u sastavu: Ministarke, Petar Grašo, Maja Šuput, Bajaga i Instruktori, Ivana Banfić, Miki Solus, ali i klapa Šufit. Sudeći prema ovom vikendu, najveći će interes publike, ipak, biti za pjevačima folka i njegovih inačica. Ako je prije ovogodišnjeg Rujanfesta uopće i postajala dvojba, nakon njega je više ne bi smjelo biti. Folk je duboko integriran u hrvatski mainstream, neovisno tko što mislio o tome.
U sedam dana festivala Bundekom će proći više od 100 tisuća ljudi. Buniti se protiv toga ili tražiti zabrane bilo bi isto što i zgražati se nad ambijentalnom glazbom u dizalima ili šoping-centrima.
FOTOGALERIJA: Drugi dan Rujanfesta
