Dinamo je i tehnološki najrazvijeniji hrvatski nogometni klub. Pisali smo nedavno o softveru SAP-a kojim se prate svi igrači u klubu, a na treninzima i utakmicama koristi se sustav za praćenje Catapult, kojeg je “proslavio” Kadzior kad je nakon pogotka u derbiju s Hajdukom skinuo majicu i pokazao – “grudnjak”.
Zapravo prsluk u kojem se krije “čip” koji bilježi sve što sportaš fizički radi, dakle pokazatelje unutarnjeg i vanjskog trenažnog opterećenja.
Catapult svoju primjenu nalazi u timskom i individualnom radu s nogometašima u svrhu objektivizacije urađenih trenažnih sadržaja. Dobiveni parametri omogućuju doziranje i kontrolu cjelovitog trenažnog procesa, a sve kako bi se povećale performanse i reducirala incidencija ozljeda i bolesti. Na pripremama “modrih” u Beleku predstavio nam ga je Karlo Reinholz, koji s Martinom Mayerom i Leonardom Sovinom član kondicijskog dijela stožera Nenada Bjelice.
OBRADA ZA 10 MINUTA
- Neki od osnovnih parametara koji se mjere su ukupna prijeđena distanca, zatim distanca u intenzivnim aktivnostima, distanca u sprintu, frekvencija srca i mnogobrojne ostale derivacije navedenih varijabli, dakle bilježi se svaki pokret igrača - pokazao nam je Reinholz na svom smartfonu primjer sa zadnje Dinamove utakmice protiv imenjaka iz Dresdena.
Podaci su, dakako, poslovna tajna, no referentne brzine za visoki intenzitet trčanja su od 19,8 do 25,2 km/h, dok su veće od toga – sprint, a upravo u tim parametrima je cilj prikupiti što veće dosege s obzirom na pozicije.
Uz parametre vanjskog opterećenja, zanimljivo je utvrditi kako su igrači doživjeli napor, a kakva je reakcija njihovih organizama gleda se preko parametara koji mjere frekvenciju rada srca. Svatko ima svoj egzaktno utvrđeni raspon otkucaja srca u minuti i prema njemu se određuje sportašev odgovor na vanjski podražaj.
- Nekad se to radilo ‘od oka’, a pomoću ovakve tehnologije dobije se objektivniji, detaljniji i precizniji uvid. Trenerima je lakše odrediti intenzitet i ekstenzitet pojedinih vježbi i treninga ukupno.
Nakon treninga ili utakmica podaci se za desetak minuta skinu na laptop i sažmu u obliku parametara koji su interesantni za stožer.
- Jako nam to pomaže pri rehabilitaciji, za povratak u puni intenzitet trenažnog opterećenja i spremnosti za ponovno igranje utakmica, tzv. RTP, ‘return to performance’.
Igrače se kontrolira i subjektivno, preko aplikacije za smartfone pita ih se “koliko im je bio težak trening (od 1 do 10)”, a potom se odgovori uspoređuju s objektivnim pokazateljima.
USPOREDBA S VRHUNSKIMA
- Primjer kad se igrač vraća nakon lakše ozljede, recimo, stražnje strane natkoljenice. Znamo njegovu maksimalnu brzinu prije ozljede, pa na treninzima s obzirom na izmjerenu brzinu vidimo na koliko je posto do svog maksimuma, poklapa li mu se stanje s predviđenim za tu fazu oporavka ili mu treba još vremena. Imamo uvid u biomehaničke parametre i nastojimo igrača vratiti u optimalno stanje za igru primjenjujući trenažne strategije koje su potkrijepljene našim iskustvima i kritičkim odabirom znanstveno-stručnih informacija – zaključio je Reinholz, koji može usporediti podatke Dinamovih igrača s onima iz najjačih europski liga preko svojih kolega iz inozemnih klubova.
Catapult je samo jedan od sustava praćenja, koristi ga se u 37 sportova, od NFL-a i NBA-a u SAD-u do cijelog engleskog Premiershipa te Bayerna, Barcelone i Juventusa. Koristi ga i pola HNL-a, ali neka se svatko sam s time pohvali...