Godine u kojima su olimpijske igre i svjetska prvenstva na otvorenome uvijek su popularnije za Kraljicu sportova, no, godina na izmaku, iako bez ta dva natjecanja, opet je bila velika. Svjetsko dvoransko prvenstvo u Sopotu, ljetno Europsko prvenstvo u Zürichu, peta sezona Dijamantne lige i drugi Kup kontinenata u Marakešu donijeli su puno toga. Neki posebni ljudi pokazali su da atletika može živjeti i kad Usain Bolt nije u pogonu kao nekada ili, ako želite, kad se na najbržoj atletskoj disciplini ne juri kao proteklih sezona. Neki posebni ljudi bili su Francuz Renaud Lavillenie, koji je apsolutnim svjetskim rekordom u skoku s motkom srušio velikog Sergeja Bubku pred njegovim očima već na startu sezone, srušeno je još šest pojedinačnih svjetskih rekorda te pet u štafetama, a jedan se jedva održao na niti. Javier Sotomayor tresao se cijelu 2014, a u jednoj od najvećih visaških sezona ikada, neumorno su ga napadali Bogdan Bondarenko i Mutaz Essa Barshim.
Hrvatska atletika u svemu je imala veliku rolu i više ne samo sa Sandrom Perković i Blankom Vlašić, sada nas ima puno više.
Da sve ne bude med i mlijeko, pobrinuo se Oscar Pistorius i njegova trakavica na suđenju, a još mrlja dodao je kao i obično - doping. Ni jedna godina ne prolazi bez te proklete pošasti, nije ni 2014.
SKOKOVI DO NEBA
Ako se za neki rekord govorilo da ga nitko neće dodirnuti još godinama, bio je to zasigurno onaj legendarnog Ukrajinca Sergeja Bubke. No, 21 godinu poslije, u istom tom Donjecku u kojem je Bubka preskočio 6,15, Francuz Renaud Lavillenie preletio je centimetar više. Bubka je bio pokraj skakališta, gledao i...
- Ponosan sam što sam ovo imao proliku vidjeti u živo. I ne, nisam ljut niti razočaran što sam otišao u povijest, atletika mora ići naprijed.
Ako je bilo iskreno, svaka čast, no, sigurno mu nije bilo lako gledati to u svom dvorištu. Renaud je u 2014. tri puta letio preko 6 metara u dvorani (6,04, 6,08 i 6,16), no, na otvoreno je najdalje otišao do 5,93 u Bruxellesu. Možda to ni nije loše, treba ostaviti nešto i za 2015.
A za 2015. veliki posao ostavila je druga najveća priča sezone, skakači u vis. Rekord Javiera Sotomayora iz Salamance 1993. (2,45) nikada nije bio na klimavijim nogama. Kataranin Mutaz Essa Barshim došao je na samo dva centimetra zaostatka, a usput je osvojio i svjetski dvoranski naslov te 10 od 15 natjecanja. Još bolji prosjek ima Ukrajinac Bogdan Bondarenko. Europski prvak i osvajač Kupa kontinenata od 13 osvojio je 10, četiri je puta letio preko 2,40, a onda i 2,42 m. Još četiri visaša išla su preko 2,40, samo 14 ih je to uspjelo u povijesti, a čak šest ih je bilo protekle sezone. Sezona za pamćenje, a sve miriši da bi sljedeća mogla biti još veća.
SVJETSKI REKORDERI
Lavillenie nije bio sam. Atletika je u 2014. dobila još svjetskih rekordera. Na EP u Zürichu još jedan Francuz, Yohann Diniz srušio je onaj na 50 km hodanje (3;32:33), Kenijac Dennis Kipruto u Berlinu je sa 2;02:57 postao prvi čovjek koji je maraton istrčao ispod 2 sata i 3 minute, Poljakinja Anita Wlodarczyk sa 79,58 u Berlinu je popravila rekord u kladivu, a mlađa sestra Dibaba, Genzebe čak je dva puta u dvorani, i to u razmaku od samo pet dana, trčala svjetske rekorde na 1.500 m (3:55.17) i 3.000 m (8:16.60), a Kenijka Florence Kiplagat u Barceloni je srušila rekord u polumaratonu (1;05:12).
Ukupno sedam pojedinačnih svjetskih rekorda te još pet u štafetama. Prvo su na dvoranskom SP-u Amerikanci istrčali 3:02.13 na 4x400 m, pa i na 4x800 m (7:13.11), da bi na prvom SP-u u štafetama na Bahamima Jamajčani predvođeni Yohanom Blakeom istrčali rekord na 4x200 m (1:18.63), a Kenijci (14:22.22) i Kenijke (16:33.58) na 4x1.500 m.
GDJE JE NESTAO BOLT?
Najbrži čovjek svih vremena, Jamajčanin Usain Bolt u 2014. se nije baš natrčao. Prvo je u zimi najavljivao niz nastupa za ljeto, a onda kako se ljeto približavalo, otkazivao jedno po jedno. Ipak, jedno nije propustio, osvojiti jedino zlato koje mu nedostaje, ono na Igrama Commonwealtha i to na 4x100 m.
- Piše se zlato, nije bitno u kojoj disciplini.
Nakon tog Glasgowa za veliku lovu, kao i obično, pristao je doći u Varšavu i prvi put trčati na nogometnom stadionu. Pobijedio je sa svojim najboljim rezultatom sezone od 9.98, ali to je bio tek 15. rezultat na 100 metara u 2014. Najbrže je jurio bivši doping prijestupnik Justin Gatlin sa 9.77.
Kraj Usaina Bolta? Ne, ne otpisujte ga.
- Ovo je bila sezona u kojoj sam želio sanirati sve ozljede. U 2015. ću krenuti puno jače, nastupati više kako bih pravi bio na OI u Riju.
Eto, sve vam je jasno. Vratit će se. Kaže da hoće, pa vi nje vjerujte najbržim nogama koje su stupile na zemlju...
PROKLETI DOPING I JEDAN HRABRI NIJEMAC
Samo jedan od velikih bio je hrabar reći na glas. I nekako se ne čudimo što je to bio baš Nijemac Robert Harting. Aktualni olimpijski pobjednik te trostruki svjetski i dvostruki europski prvak u bacanju diska. On se drznuo reći Svjetskoj atletskoj federaciji “maknite me s popisa kandidata za najboljeg svjetskog atletičara, ne želim biti na popisu na kojem je dopingirani Justin Gatlin”. IAAF ga odavno ima na piku zbog proslava zlata kada svaki put podere dres. Zbog toga je u problemima i s njemačkom državom, koja kaže da je to “trganje nacionalnog simbola”, no, Hartinga to očito ne zabrinjava.
Baš je njegova zemlja, točnije nacionalna televizija, na kraju godine objavila dokumentarac u kojem se Rusi optužuju za sustavno dopingiranje. Britanski dnevnik Telegraph potom je objavio da je 225 atletičara iz 39 zemalja imalo sumnjive rezultate analize krvi na doping, optuživši IAAF da je sve znao ali nije reagirao. Navodno je 58 Rusa uzimalo doping, 25 Kenijaca, 12 Grka i Španjolaca, 11 Ukrajinaca, 10 Marokanaca i Etiopljana, a na popisu ima i dopingiranih Jamajčana, Amerikanaca, Francuza... Na listi su i tri olimpijska pobjednika iz Londona. IAAF je oko svega otvorio istragu, predsjednik Ruske atletske federacije Valentin Balahničev napustio je mjesto blagajnika u IAAF-u, uz “to je sve gomila laži”
- Ljudi nam neprestano šalju nove dokaze o sustavnom dopingu u ruskom sportu, možda snimimo i nastavak dokumentarca - poručili su iz ARD-a.
Kako god bilo, doping je uprljao kraljicu sportova. Opet.
PARAOLIMPIJAC IZA REŠETAKA
Najpoznatiji svjetski paraolimpijac, Južnoafrikanac Oscar Pistorius cijelu godinu bio je velika tema. Točnije do 21. listopada kada je osuđen na pet godina zatvora za ubojstvo djevojke Reeve Steenkamp na Valentinovo 2013.
- Svaka druga kazna koja ne uključuje zatvor poslala bi krivu poruku javnosti. A preduga zatvorska kazna nije prikladna jer bi manjkao faktor milostivosti - komentirala je presudu sutkinja Thokozile Masipa.
Prije konačne presude Pistorius je proglašen krivim za ubojstvo iz nehaja uz obrazloženje sutkinje da je “Reevu ubio pucajući kroz zatvorena vrata kupaonice nepromišljeno ispalivši četiri metka vjerujući da je uljez”.
ČUDESNA SANDRA, POVRATAK BLANKE, VELIKI KORACI ANE I LISE
Godina na izmaku pokazala je da naša Kraljica sportova nisu samo Blanka Vlašić i Sandra Perković. Veliku afirmaciju među elitom doživjela je Ana Šimić osvojivši europsku broncu te drugo mjesto u Dijamantnoj ligi i na Kupu kontinenata, nakon što je upisala jednu pobjedu i drugo mjesto te četiri treća mjesta. Došla je do 1,99 m, samo centimetar od magične granice, a taj je posao čeka u 2015. Blanka se u vrh vraća laganim koracima, a “stroj za skokove preko dva metra”, počeo je opet raditi. U Parizu, na teškoj podlozi skočila je 2,00, pa i Londonu, i pokazala da je na pravom putu povratka.
Sandra je opet bila priča iznad svih. Osvojila je treće europsko zlato za redom, nikome to nije uspjelo, a sve to s najboljim hicem u posljednje 22 godine - 71,08 m. Još je dva puta disk letio preko 70 metara (70,52 u Šangaju i 70,51 u Splitu). Nitko joj nije bio ni blizu i nekako nam se čini da neće još dugo. Njoj su tek 24...
Europsko prvenstvo u Zürichu donijelo nam je i dva četvrta mjesta, simpatičnog Splićanina Stipe Žunića u kugli te elitne maratonke Lise Nemec, koja je na kraju godine bila druga na jakom maratonu na Havajima. Dobili smo i svjetskog juniorskog prvaka u disku Martina Markovića. Drugi Martin, Marić, pao je na doping testu i pobrao dvije godine suspenzije. Dobili smo i novog predsjednika Hrvatskog atletskog saveza Ivana Veštića, no, i izgubili atletsku legendu Ivana Ivančića. Atletika ponekad piše sretne, ali ponekad i tužne priče... I jedne i druge donijela nam je 2014.