NOVO --> 12:02 Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a rekao je svoje mišljenje o zakonu.
- Čak i da su svi ljudi osiguravali svoje kuće, to bi osiguravajuće društvo propalo. Smeta me razmišljanje da ako ljudi žive u centru Zagreba da su oni bogati. Ovo što kroz neke društvene mreže guraju, da bi ljudi trebali sami snositi štetu, ne govore dobro ovome društvu, moramo biti solidarni, Dobro je da je ovaj zakon pametniji, transparentniji, a ne ona prva falš verzija. Dobro je osnivanje Fonda za obnovu, rekao je.
- U Zakonu mi je upitno oslanjanje na EU sredstava, ona nisu bespovratna, mi ćemo to kadtad vraćati. Loše u zakonu je to što ne vidim viziju, urbanizam, zelenu infrastrukturu, ne vidim budući identitet grada Zagreba. Ono što me osobno pogađa, zakon ne stimulira dovoljno prostornu obnovu, suvlasnike i vlasnike ne potiče na korak više, i ne otvara ideju nadstandarda. Evo malo brojki, procijenjeno je da je šteta od potresa 86 milijardi kuna, a zakon govori o 42 milijarde kuna, znači pola negdje fali. Ne može biti pola oslanjanje na EU fondove. I još nešto prije cjelovitog proračuna, mi donosimo zakon, e tak' smo i autoceste gradili, zaključio je Hajdaš Dončić.
11:25 Katarina Peović iz Radničke fronte upozorila je kako se siromašnima mora u potpunosti financirati obnova kuća.
- Važno je da Tedeschijima ne obnavljamo zabatne zidove, a da siromašnima ne stavljamo hipoteke na kuću, rekla je.
11:00 Peđa Grbin (SDP) postavio je pitanje Plenkoviću o Zakonu o obnovi i poručio da će SDP podržati ovaj zakon u prvom čitanju.
- Ne stoji vaša teza da zakon nije bilo moguće donijeti u kraćem roku. Italija je za potres u L'Aquili 2009. zakon donijela u roku od 20 dana, mogli smo i mi u Hrvatskoj, danas ćemo rasporavljati o zakonu, iznijet ćemo konkretne primjedbe. Naša podrška u drugom čitanju ovisit će i o tome hoćete biti spremni usvojiti naše primjedbe, rekao je. Pitao je Plenkovića koliko će trajati obnova.
Odgovor Plenkovića:
- Ne znam koliko će trajati obnova. U Dubrovniku je potres bio 1979. godine, pa ga još uvijek obnavljamo. To će trajati dugo, već i po kapacitetima građevinskog sektora to znamo, gledat ćemo da zgrade izdrže, ne daj Bože, neke buduće potrese, rekao je.
10:52 Ministar graditeljstva Darko Horvat kazao je kako je riječ o generacijskom pothvatu te da su u izradu zakona bili uključeni iz mnogih područja.
Zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada, izgradnju zamjenskih kuća, te stambeno zbrinjavanje ljudi, predviđa osnutak Stručnog savjeta za obnovu koji će imati savjetodavnu ulogu te Fonda za obnovu koji će obavljati stručne poslove pripreme, organizaciju i provedbu obnove. Predviđa i četiri načina obnove: popravak nekonkstukcijskih elemenata, popravak konstrukcije ili pojačanje konstrukcije ili cjelovitu obnovu.
10:46 'Na temelju te procjene i međunarodno priznate metodologije osigurali smo zajam od 200 milijuna eura koji ćemo iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija te kao podlogu za prijavu štete na Europski fond solidarnosti, iz kojeg možemo očekivati oko 500 milijuna eura', poručio je Plenković.
Plenković je između ostalog rekao da zakon predviđa i isplatu novčane pomoći, umjesto obnove kuće.
- Pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije, počeli smo izrađivati dokumentaciju za pomoć međunarodnih institucija te pripremali zakonski okvir. Za smještaj i prehranu oštećenih izdvojeno 12 milijuna kuna. Vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju zgradu, imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove. Na taj način se potiču građani sami obnove kuće. Odluke o obnovi donosi Ministarstvo graditeljstva, postupak pokreću upravitelji, odnosni vlasnik. Sve ostalo ide preko Fonda za obnovu, rekao je Plenković.
- Naša je zajednička odgovornost da proces obnove realiziramo da Zagreb sutra bude sigurnije i ugodnije mjesto za stanovanje. Obnova treba biti prilika za dinamičniji rast grada. Ovo moramo pretvoriti u povijesnu priliku za Zagreb, priliku da ga pretvorimo u metropolu 21. stoljeća, priliku za novi model razvoja, da se posvetimo ljudima kako bi se svi građani što prije mogli oporaviti od ove nedaće i opet gledati svoju perspektivu na vedriji način. Mi ćemo u raspravi pažljivo poslušati i razmotriti sve prijedloge oporbe. Ako ima kvalitetnih sugestija, mi ćemo ih prihvatiti. Vjerujem da nam je svima zajednički cilj da predloženi zakonski okvir unaprijedimo i usvojimo zakon koji će biti provediv i koji će garantirani dinamičan rad na obnovi, rekao je.
10:25 Zastupnicima se obratio premijer Andrej Plenković.
- Svi smo osjetili razornu i neukrotivu snagu prirode. Potres je odnio jedan mladi život, Anamarije. Deseci tisuća domova su oštećeni, a brojni sugrađani nisu u prilici u svojim domovima živjeti kako do sada. Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno uporabljivo je više od 6000 zgrada, među kojima škole i vrtići. Uz brojne crkve i samostane, oštećena je i katedrala. Dogodilo se da je Zagreb postao jedini europski glavni grad koji je u zadnjem desetljeću pogođen potresom, a jedini u svijetu kojega je pogodio i potres i epidemija koronavirusa. Građani su reagirali pribrano i dostojanstveno. U roku od sat i pol sastao se državni vrh, odmah je bilo jasno da će obnova ostati naša glavna zadaća u godinama koje su pred nama. Potreban je iznos od 86 milijardi kuna za obnovu, što je više od 60% državnog proračuna. Razmjeri štete nadilaze sve s čim smo se dosad suočavali. Pripremili smo hitne i kratkoročne mjere, kako bismo zbrinuli sugrađane. Počeli smo raditi popis šteta, te smo krenuli u izradu zakonskog okvira za obnovu. Zbrinuli smo obitelji koje su morale napustiti svoje domove, za prve interventne mjere uloženo je 141 milijuna kuna, rekao je Plenković.
- Važno je da ovaj zakonski okvir koji će Sabor, vjerujem, usvojiti kroz dva čitanja, bude pravičan, provediv i da bude što veće suglasje oko njega. Slušat ćemo i savjete oporbe.
Podsjetio je da su ugrožene obitelji smještene u studentskom domu, da je kroz njega prošlo 800 građana, a da ih je trenutno tamo još 350, te da je za njihov smještaj i prehranu država izdvojila 12,6 milijuna kuna.
Rekao je da je osigurano i po 12 tisuća jednokratne pomoći za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala za što je rebalansom izdvojeno 100 milijuna kuna kao i po 8 tisuća kuna za kondenzacijske bojlere za što je osigurano 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša.
Ponudili smo i sufinanciranje najamnine zamjenskog stana do rujna 2021., do danas su zaprimljena 463 zahtjeva, a riješena su 346 zahtjeva, podsjetio je.
Osiguran je i zajam od Svjetske banke od 200 milijuna eura koji će biti iskorišten za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Hrvatski sabor raspravlja danas o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa. Prije početka sjednice sastalo se Predsjedništvo Sabora i razgovara o daljnjem načinu rada Sabora na sjednici.
Šef Sabora Gordan Jandroković rekao je na početku sjednice kako je dogovoreno da zastupnici nose maske u sabornici, ali da to nije obveza nego preporuka.
- Usuglasili smo se da preporučujemo da se nose maske u sabornici. Maske nisu zaštita, ali tako se smanjuje rizik od zaraze i štitimo drugog. I dalje ću tražiti od zastupnika da nose maske. Na govornici će biti pleksiglas i tamo će se jedino moći govoriti bez maske, rekao je Jandroković.
Nakon svakog govora pleksiglas će se dezinficirati, poručio je Jandroković.
Sjednica je započela slobodnim govorom, a prvi se zastupnicima bez maske obratio u ime kluba Suverenista Željko Sačić. On nije govorio o Zakonu o obnovi Zagreba nego o ekshumaciji iz jame Jazovka.
Nakon njega se zastupnicima obratila Marija Selak Raspudić, novoizabrana zastupnica na listi Mosta. Poručila je da je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom i da ga oni neće priječiti i da građanima treba objasniti o čemu se tu radi, jer oni to, kako je rekla, ne razumiju.
- Ovaj zakon odnosi se isključivo na konstrukcijsku obnovu, a javnost ne zna o čemu je riječ. U nekoj situaciju to može biti samo 20 posto obnove, a u drugim situacijama to može biti puno više. Moraju se vrlo jasno odrediti kriteriji obnove kako na njima ne bi netko profitirao, rekla je.
Marijana Puljak iz Pametnog govorila je o izgradnji brze ceste Trogir-Omiš, cesti kojoj gravitira pola mijuna stanovnika, tema o kojoj se priča već 40 godina.
- Mjerenja su pokazala da na tom čvoru Jadranske magistrale dnevno prođe 50 tisuća vozila. Od Splita do Omiša ne postoji alternativni pravac. Obećavao ju je Sanader, SDP, pred svake izbore čujemo nove datume. Sada je novi datum 2023. To je najprometnija cesta u državi i famozni Google je ustvrdio da je tamo u jednom trenutku bio najveći prometni kolaps u svijetu. Ministru Butkoviću sam rekla da mu neću dati mira oko ove ceste. Obećavao je da će biti, ali ja ne vjerujem dok ne vidim, poručila je.
Domagoj Hajduković iz SDP-a pričao je o slučaju niza požara u malenom mjestu pokraj Orahovice - Duzluku.
- Mještani Duzluka, ili Požarevca, kako ga zovu, žive u strahu, da će im netko zapaliti njihovu imovinu. U godinu dana više od 10 objekata je gorilo i utvrđeno je u 9 slučajeva da su požari podmetnuti. U jednom od požara skoro je poginuo vlasnik kuće. Ne možemo reći da je etnički motiviran jer su i srpske i hrvatske kuće gorjele. Policijske patrole su česte, postavljene su kamere, ali kuće i dalje gore, zadnja prije par mjeseci. Prema pisanju nekih medija, problem je počeo kada je najavljen projekt preuređenja u turističku sredinu obzirom na blizinu jezera i lijep krajolik. Godinu dana građani liježu i dižu se sa strahom. Dok su u Zagrebu nesigurnost u domove dovele prirodne nepogode, ovo je puno gore, jer je prouzročeno ljudskom rukom, namjerno, a policija nije u stanju osigurati miran san. Zbog toga vam moram skrenuti pažnju na ovo. Čudno je da policija godinu dana nakon prvog slučaja ne može naći piromana ili piromane. Po selu se priča svašta, neću to iznositi. Apeliram na Vladu i na inatitucije da odrade svoj posao, da osiguraju imovinu, rekao je.
Vili Matula (Možemo!) rekao je da desetljećima živi u centru Zagreba te je kazao kako je nevjerojatno što se ovog vikenda dogodilo stanovnicima Donjeg grada.
- Besmislena je priča da su ljudi sami pretvarali suterene u stanove. Nakon potresa ljudi su se stisnuli u podrume. Nevjerojatno je da se priča zašto izdvajati novac za bogate u centru Zagreba. Ovo što nam govore o ne znam kakvim bogatašima, nema smisla. To su oni koji vide samo poslovnu priliku. Mladi ljudi danas si ne mogu priuštiti stanovanje u Donjem gradu, moraju ići daleko, daleko na rub grada. Stanovi su domovi, a ne tuđi profit, poručio je Matula.