>> 11:16 Završio je panel "Vrijeme je za održivi turizam" u organizaciji Jutarnjeg lista.
11:15 Kovačević je govorio o Lici kao destinaciji te kazao da je ona ušla u top 100 svjetskih održivih destinaciji zajedno s otokom Mali Lošinj te da su ušli u prvih 15. Kazao je da je takvo svjetsko priznanje njima dodatan motiv te da će NP Plitvice kroz projekte pomoći u daljnjem razvoju turizma u Lici.
Alilović je ponovno ponovila kako treba osvijestiti lokalne dionike koji sudjeluju u turizmu te kazala da Zagrebačka županija nudi i lov na tartufe kao još jedan vid turističkog sadržaja i da su u to uključili i ugostitelje i lokalne OPG-ovce.
Bienenfeld je kazala da će u Zagrebu s proljećem biti čitav niz projekata u kojima će pozivati ljude da provode vrijeme na takav način.
- Zagrebački triptih kreće kroz desetak dana, gdje ćemo probati s umjetnicima koji imaju street art pokazati da kist i sprej nisu samo za vandalizam i uništavanje fasada - kazala je.
Ministrica Brnjac je na kraju panela govorila i o projektu "Safe stay in Croatia" vezan uz pandemiju te kazala da je obrađeno i preko 5 tisuća zahtjeva za turističke dionike koji su dobili tu oznaku. Cilj je, kaže, poticati sudionike u turističkom sektoru da se pridržavaju epidemioloških mjera jer Hrvatska želi biti zelena.
11:09 Cvitković je govorio kako staviti pod kontrolu apartmanizaciju i betonizaciju s kojom mnogi gradovi na obali imaju problema.
- Nemamo na Lošinju konkretno problem apartmanizacije, imamo puno vikend kuća. Treba spustiti na lokalnu razinu donošenja odluka koliko može biti smještajnih kapaciteta i dok se netko ne odjavi da nema prijava. Povećanje unutar privatnog smještaja je u zadnje tri godine 300 kreveta godišnje, ima destinacija koje imaju veće povećanje. U prostornim planovima od 300 kreveta je jedan hotel. Ne možete ga izgraditi, trebate imati lokacijske i građevinske dozvole, a ovako u privatnom smještaju dobijete veći kapacitet - kazao je Cvitković i govorio što su sve u Lošinju učinili po pitanju smještajnih kapaciteta i ponude.
- Ima prostora unutar postojećih kapaciteta da se poveća iskoristivost i to mislimo s proizvodima kao što je aktivni odmor i wellbeing - kazao je .
- Imamo određena ulaganja, kad ste otok morate ulagati u prometnu infrastrukturu, da imate bolje poveznice s kponom. RAdimo novu luku da otvaramo vrata prema južnom Jadranu i ono što je najveća investicija je produljenje zračne luke Lošinj s 800 metara na 1500, da mogu sletjeti avioni kapaciteta do 150 sjedala i da povežete Lošinj sa sjevernim dijelom Europe jer smo prvenstveno autodestinacija za tržišta Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije, a ovako možemo dovesti goste iz Skandinavskih zemalja koji preferiraju long stay - kazao je Cvitković.
- Očekujemo veliki projekt, a to je Centar znanosti o moru, suradnja Malog Lošinja i Instituta plavi svijet - kazao je Cvitković te dodao da postoji intencija da dolaze i studenti na otok te projekti ostanu na Lošinju.
11:00 Na pitanje kakve investicije trebaju na zaštićenim područjima s obzirom na to da postoje smještajni kapaciteti unutar i izvan parkova te trebaju li nam golf tereni koji se često, ministrica je kazala da će se raditi studija utjecaja na okoliš.
- Naravno da nam trebaju i golf tereni - kazala je ministrica.
- Osnovna uloga parkova je da štite prirodu. Očuvanje ekosustava ima širu korist, opću korist na nas koji tu živimo ali i na posjetitelje. To je naša druga funkcija, edukativna, informativna, ali i rekreacijska. Tu smo u kontaktu, sustav zaštite prirode i turizam. Do sada je to bila dobra suradnja. U prošlom operativnom programu smo zajednički radili na podizanju kvalitete na zaštićenim područjima, najpoznatiji moment je bio otvaranje šetnice na Biokovu. Cilj je tamo reducirati i organizirati promet što ćemo napraviti. Ono gdje je fokus od poznatijih lokaliteta u koje ulažemo u proteklom razdoblju je obnova Medvedgrada i stavljanje u funkciju. Tu je Lonjsko polje, Kopački rit, kontinentalni dio nam je isto važan. U budućem razdoblju svjesni smo sigurnosti i želimo u našim parkovima, pogotovo planinskim osigurati sigurnost sa stazama, jasnim markacijama i točkama, pošto je sve veći interes domaćeg stanovništva jer su svi jedva čekali da izađu iz stana i idu u prirodu. Moguće da će taj turizam u tom smjeru biti značajan i ulaganja trebamo usmjeriti na obnovu postojećih planinarskih domova, skloništa, u suradnji s HGSS-om, planinarskim društvima i Hrvatskim šumama. Cilj je ići u obnovu u područja u koja znamo da postoje, koja su bila u nekoj drugoj funkciji pa ih prenamjenjujemo. Pitali ste zašto je golf osjetljiv, pa osjetljiv je u području krša jer je teško tamponirati tako velika umjetna područja koji se tretiraju i s pesticidima da ib imali zeleni tepih, potrošnja vode je velika i u tom smislu treba razmisliti gdje - kazao je.
10:53 Ministrica Brnjac je komentirala staru strategiju razvoja turizma i koji će dio održivog turizma biti inkorporiran u novu strategiju.
- Ministarstvo je i prije pandemije počelo s nizom zakonodavnih reformi u cilju organizacije sustava turističkih zajednica, rekategorizacije privatnog smještaja, reguliranja zdravstvenog turizma i cilj je da nastavimo dalje s reformama i imamo turističko zakonodavstvo za 21. stoljeće - kazala je.
Ministrica je kazala da će naglasak u novoj strategiji biti na održivosti, proizvodima dodane vrijednosti i posebnim oblicima turizma.
- Vidjeli smo i primjer Nautičke patrole koja je povezala zelenu i plavu Hrvatsku i to je primjer koji bismo htjeli nastaviti i dalje. Kroz nautički turizam i njegov razvoj, povezivanje s OPG-ovima, proizvodima koji nude dodatnu vrijednost, to gosti traže u turističkoj destinaciji prema istraživanjima - kazala je ministrica.
Kazala je i da treba raditi na kvaliteti hotelske ponude koja treba biti veća.
- U pandemiji se pokazalo da gosti traže zdravstvenu sigurnost, smještajne objekte koji su sigurni, traže boravak u prirodi, aktivan odmor i to se neće promijeniti. Bijeg od masovnog turizma, to je taj smjer ka održivosti i to su novi trendovi koji se očekuju. Drago mi je za čuti od svih govornika da su promišljanja u tom smjeru - kazala je ministrica.
Na pitanje je li broj gostiju 2019. peak koji bi trebao biti, ministrica je kazla da se dolasci trebaju rasporediti kroz cijelu godinu te nabrojala primjere gdje sve ima prostora za poboljšanje turističkog sektora u mnogim dijelovima Hrvatske.
10:49 Ivana Alilović govorila je o kontinentalnom turizmu u okolici Zagreba.
- Pandemijski period je pokazao na ranjivost sektora. Kao destinacija koja je nerazvijena, ali obiluje velikom brojem znamenitosti i pokušavamo kroz strateški pristup pristupati razvoju svega toga - kazala je.
Kazala je i da gost traži autentičan doživljaj koji se temelji na iskustvu te da su oni tu da rade takvu priču.
- Tu smo i da osvijestimo i naše lokalne dionike u sustavu turizma koliko je važno brinuti se da se lokalni proizvod i običaji pokažu adekvatno gostima - kazala je.
Kazala je i da gost traži sigurnost.
- Potrudili smo se istražiti naš najveći nedostatak ,a to je manjak smještajnih kapaciteta. Moraju imati višu kategoriju da zadovolje suvremenog gosta. Zagrebačka županija raspisala je natječaj vrijedan milijun kuna u kojem ćemo potaknuti poduzetnike u turizmu da podignu kvalitetu smještajnih kapaciteta - kazala je.
10:41 Dalibor Cvitković govorio je kako Mali Lošinj rješava probleme s infrastrukturom i velikim brojem posjetitelja te što će napraviti u budućnosti.
- Lošinj ima 8 tisuća stanovnika, a tijekom ljetnih mjeseci to ide na 40 tisuća. Pet puta uvećamo brojku. Zamislite da Zagreb s milijun ide na 5 milijuna stanovnika. nama Advent traje duže u sezoni tijekom ljetnih mjeseci. Da bi znali koliko ima utjecaj turizam na infrastrukturu morate provesti mjerenja. ušli smo u projekt Europske komisije gdje imate indikatore koji ukazuju utjecaj turizma na prometnu infrastrukturu, odvodnju, količinu otpada koji se stvara. Krenuli smo s prikupljanjem podataka da znamo do kojih j kapaciteta maksimum do kojeg se Lošinj može širiti. Imamo povećanje broja rasta, ali smanjujemo tijekom godine utjecaj sezonalnosti koji je bio 80-20, a sada je 65-35. Izdvajam 2020. kao specifičnu godinu. Teško je indikatore skupiti, nema poduzeća koja će vam dati egzaktne podatke. Radili smo sporazum s vodećim turističkim tvrtkama koji su nam dali račune, stvorili smo povjerenja na destinaciji, imamo otvorenu komunikaciju i podatke iznosimo na Gradskom vijeću koji se implementiraju u planove koji slijede poslije - kazao je.
- Radimo istraživanje zadovoljstva gostiju i lokalnog stanovništva s razvojem turizma. Zadovoljstvo gostiju je na 88 posto, klima i prirodne ljepote su motiv dolaska, a zadovoljstvo lokalnog stanovništva na 86 posto. Drago mi je da smo postigli tu ravnotežu. 2017. imali smo neugodnosti koji su bili u sklopu boravka gostiju zbog nemogućnosti odvajanja otpada. Promptno smo reagirali, radili smo dovoz komunalnog otpada na licu mjesta, dobili su spremnike, na dodatnoj edukaciji, aplikacijama za prijavu divljeg otpada, imamo Viber grupu unutar institucija, ali smo podijelili 2000 spremnika za odvajanje otpada svima koji imaju smještajne objekte tako da gost može odvojiti otpad u apartmanu. 2019. više nismo imali takvih negativnih komentara nego same pohvale. U dvije godine smo napravili pomak. Neke pomake možete napraviti u bržem roku, a neke na duži period - kazao je.
10:35 Martina Bienenfeld govorila je o turizmu u Zagrebu i koliko je grad održiv.
- U zadnjih nekoliko godina Zagreb se prometnuo u ozbiljnu turističku destinaciju, prvenstveno zahvaljujući Adventu koji je tri puta proglašen najboljim u Europi. Zagreb karakterizira što je on cjelogodišnja destinacija koja počinje sa Snježnom kraljicom i završava Adventom. Pokušavamo napraviti je da bude zanimljiv kroz cijelu godinu. Čini mi se da u zadnje vrijeme u tome uspijevamo. Naše turističke atrakcije i manifestacije koje kreiramo unutar Turističke zajednice trudimo se raditi da nisu invazivnog karaktera osim zagrebačkog Adventa koji je u nekim danima imao ozbiljne peakove i suočavali smo se s velikim problemima. Rješavali smo ih da zajednički radimo sa svim dionicima koji organiziraju Advent i bez pomoći grada i gradskih ureda mi u tome ne bi uspjeli. Počeli smo uvoditi i apelirati sve koji se bave organizacijom Adventa da više koriste ne plastičnu ambalažu nego papirnate i kartonske, da se što više odvozi otpad u tim danima, uveli smo redare koji su pazili na tokove turista više nego na sam promet. Te smo probleme otklanjali kada smo imali pripreme za iduća adventska događanja. Kao najveći grad u RH smo destinacija u kojoj ima 20 tisuća postelja. U vrijeme Adventa smio punili ne samo Zagreb i okolicu, čak su gosti odsjedali u Sloveniji i dolazili na jednodnevne izlete u Zagreb. U ostatku godine masovnog priliva gostiju i domaćih posjetitelja nemamo. Rješenje je nastavak suradnje s Ministarstvom turizam, HTZ-om i svim dionicima koji kreiraju turističku ponudu Grada Zagreba kako bismo održivost stavili kao prioritet. To u Zagrebu radimo nekoliko zadnjih godina, možda je primjer suradnja s kolegicom Alilović gdje smo ovo što su govorili prethodnici, naši glavni ciljevi. Biti u zelenom, da destinacije budu održive - kazala je Bienefeld.
10:25 Tomislav Kovačević, direktor NP Plitvice govorio je koliko je veliki broj posjetitelja Plitvičkih jezera utjecao na održivost.
- Širenjem društvenih mreža u zadnjih 10 godina NP Plitvička jezera je doživio boom iako je i prije bio posjećen. 2019. godine smo došli do broj od 1 800 000 posjetitelja. Na spomen tog broja ledi se krv u žilama, ali ako se razvuče na 12 mjeseci to nije tako kritično. Početkom 2019. godine smo tome stali na kraj. Napravili smo dokument koji je plan upravljanja posjetiteljima. Uveli smo online prodaju ulaznica. Mogla se kupiti i pola godine prije i to je bio strogo regulirani ulazak. Prijašnjih godina su nam problem predstavljali turisti koji bi usred sezone s mora došli na jedan dan. To bi bilo kad bi bio kišni dan na moru ili kad su se odlučili doći posjetiti Plitvice. Svi smo bili u problemu. Uvođenjem online ulaznica problem smo riješili i 2019. godine Plitvice nisu napućeni - kazao je Kovačević.
Kazao je i da su turisti jako dobro upoznat s način kupovine ulaznica te da su Plitvice time riješile problem prenapučenosti.
10:20 Kreitmeyer je govorio o turizmu u Nacionalnim parkovima.
- Ovo je prava prilika za restart, covid kriza je upravo uzrokovana čovjekovim djelovanjem prema divljim vrstama, ulaskom čovjeka u prostor prirode. Troška krize ćemo podcrtavati još dugo godina, ali ako se malo vratimo u povijest i zašto uopće imamo temu održivosti... U posljednjih 50 godina od industrijalizacije, uzleta čovjeka na ovom planetu i velikog povećanja broja stanovnika izbrisali smo s lica zemlje 83 posto životinja, 80 posto sisavaca iz mora, 50 posto biljnog pokrova... Nije nam ni to bilo dovoljno nego smo razvoj bazirali na crpljenju ugljikovodika iz zemlje i općenito koji našim uzletom i blagostanjem smo ga emitirali u atmosferu, dolazi do efekta stakleničkih plinova. Možda nasi roditelji i djedovi nisu bili svjesni što čine, ali mi jesmo. Nije europski zeleni plan došao tek tako nego je svijest znanstvena i opće populacije došao do razine da se nešto treba promijeniti. Zato taj zeleni plan je ta transformativna promjena društva u svakom pogledu - kazao je Kreitmeyer.
- Turizam vrši strašan pritisak na ekosustav, one je jedan od najosjetljiviji sektora za klimatske promjene koje nas očekuju. Imamo sreće da imamo fondove i da se zakreće politika na održivo i zeleno, da ih iskoristimo za restart i promišljamo o održivosti - dodao je.
- Kad kažete da li je održiv naš turizam ili nije, održiv je koliko smo održivi kao zemlja. Pokazatelj je svjetski ekološki otisak koji govori koliko planet može brzo apsorbirati naše djelovanje od crpljenja resursa do stvaranja otpada. Svjetski prosjek je 1,7. Dakle treba nam 1,7 planeta ako želimo nastaviti dalje. Za Hrvatsku je prosjek 2,33. Ove godine će overshot day kod nas doći 6. lipnja. To je strašno. Kad bi cijeli planet živio kako mi živimo, 6. lipnja bi iscrpili njegovu mogućnost da se on regenerira. Zato je važno da promislimo zašto idemo u održivi turizam - kazao je.
- Naša publika je iz zapadne i srednje Europe, oni ne mogu podnijeti da se ne reciklira otpad. Jako je važno da svi promislimo na taj način i osiguramo mjesta za razdvajanje otpada, da energetski prihodujemo, a ne da trošimo tu energiju, a to možemo na moru gdje je povrat vrlo brz - kazao je Kreitmeyer.
10:14 - Pokazalo se da je Hrvatska pristupom digitalizaciji, olakšavanju kako će turisti ući kroz sustav "Enter Croatia" smo olakšali turističke tokove, a pojavili su se i novi trendovi, novi načini gdje su turisti ostajali puno duže u RH. Ne samo nekoliko tjedana nego i nekoliko mjeseci. Radili su iz hotelskog smještaja, privatnog smještaja, osjećali su sigurnost u Hrvatskoj. Intervjuiralo ih se više puta da vidimo kakav je taj osjećaj sigurnosti i to je bilo na zadovoljavajućem nivou. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je regulirala status digitalnih nomada. Donesene su sve zakonske osnove, od zakona o strancima, zdravstvenom osiguranju. Tu bih zahvalila Ministarstvu unutarnjih poslova, MVEP-u, Ministarstvu financija, Ministarstvu zdravstva. Omogućili smo nomadima da reguliraju svoj status boravka u RH, a to govorimo i na cjelogodišnji turizam. Planiramo s MUP-om i TZ Grada Zagreba dočekati prve digitalne nomade. Trebala bi biti gotova i stranica koja će na jednom mjestu omogućiti digitalnim nomadima da dobiju sve informacije kako će regulirati svoj status u RH. Regionalne turističke zajednice su dobile zadatak i osmislile su određene promotivne pakete za to tržište - kazala je ministrica.
Na pitanje kada će se krenuti s izradom strategije, ministrica je kazala da je sada u procesu odluke tko će raditi strategiju te čim se to odluči kreće se s izradom.
10:10 Ministrica Brnjac govorila je kakav je bio turizam do 2020. godine i kako vidi turizam u budućnosti.
- Pandemija je snažno utjecala na industriju putovanja i negativno na cijeli turistički sektor. U samim brojkama, do sad se govorilo o velikim brojkama, a malo se govorilo o kvalitativnim pokazateljima. To je ono na što trebamo staviti naglasak. 2019. je bila rekordna, ali je sa sobom donijela i niz dodatnih problema vezano uz prekomjerni turizam, prometna zagušenja, turističku i komunalnu infrastrukturu, nedostatak radne snage, negativan utjecaj na lokalno stanovništvo... To su problemi koji su se otvorili i da smo nastavili ovim trendom bi se pojačavali i radili dodatni pritisak na hrvatski turizam. Bitno je napomenuti da same brojke rasta treba sagledavati kroz cijelu godinu, ne samo na nekoliko mjeseci na koji smo se pozicionirali. Hrvatska je ljetna destinacija, kao što je Austrija zimska, ali treba raditi na dodatnoj kvaliteti ponude i sadržaja. Upravo to je osnova nove strategije razvoja održivog turizma koja je došla u najbolje moguće vrijeme. Sedmogodišnji nacionalni plan koji prati višegodišnji financijski okvir je vezan uz operacionalizaciju strategije, programiranje i Ministarstvo turizma i sporta je po prvi put uključeno u sve radne skupine za programiranje i smatramo da je to dobro da je u ovom trenutku. Kada pogledate najvažniji dokument EK, Green deal, koji jasno pokazuje u kojem smjeru treba ići u EU - a to je održivo, zeleno i digitalno. to su glavne komponente i smjerovi i ove strategije razvoja održivog turizma. Kada pogledamo što se dogodilo u 2020. sektor se pokazao inovativan i fleksibilan - kazala je ministrica.
10:00 Počeo je panel "Vrijeme je za održivi turizam" u organizaciji Jutarnjeg lista na kojem sudjeluju Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode, Martina Bienenfeld, direktorica TZ Zagreb, Tomislav Kovačević, direktor NP Plitvice, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Dalibor Cvitković, direktor TZ Mali Lošinj. Moderatorica panela je će novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.
Rekordi, rekordi, rekordi. Godinama smo ih zbrajali i obarali, ali jesu li rekordni brojevi dolazaka i noćenja zaista mjerilo uspjeha u turizmu?
Već i prije pandemije koronavirusa vidjelo se da to nije put kojim Hrvatska treba ići. Dubrovnik su zagušili kruzeri, Plitvička jezera su pucala po šavovima u srcu sezone, u turističkim središtima lokalna infrastruktura sve je teže izdržavala dolazak ogromnog broja gostiju, prometni kolapsi ljeti postali su svakodnevica.
I prije koronakrize, koja je potpuno promijenila svijet putovanja, sve su češća tema bili održivost i turizam koji koegzistira sa zaštitom prirode i ima pozitivne učinke na život lokalnog stanovništva. Hrvatska nakon ovog turističkog usporavanja uzrokovanog pandemijom ima jedinstvenu priliku okrenuti se od masovnosti prema održivijem i zelenijem turizmu.
O tome koje su mogućnosti, izazovi i prilike koje dolaze s ovom vrstom turizma, kao i što konkretno može učiniti država, ali i pojedine destinacije, razgovarat će se na panelu "Vrijeme je za održivi turizam" u organizaciji Jutarnjeg lista u hotelu Garden Inn u Zagrebu.
O tome gdje trenutno stoji Hrvatska i što je sve pred nama govorit će Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode, Martina Bienenfeld, direktorica TZ Zagreb, Tomislav Kovačević, direktor NP Plitvice, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Dalibor Cvitković, direktor TZ Mali Lošinj. Moderatorica panela bit će novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.
Održivi turizam znači zaštitu okoliša i resursa s ciljem da turist uživa u očuvanoj prirodi, kulturnoj baštini, lokalnim običajima, ljudima i hrani. S druge strane, turizam je održiv ako od njega cijela lokalna zajednica ima koristi.
Od sugovornika ćemo doznati što se dosad napravilo, kako zaštititi najposjećenija područja od masovnosti i promovirati manje razvikane destinacije. Kako osigurati cjelogodišnju posjećenost, a rasteretiti dva udarna ljetna mjeseca?