Hrvatskoj jer oni pripadaju ugroženijoj skupini u cestovnom prometu. Stoga je današnja konferencija "Sigurnost cestovnog prometa" s posebnim naglaskom na prevenciju nesreća kod sudionika starije životne dobi bila pun pogodak, složili su se svi sudionici treće konferencije, u organizaciji Jutarnjeg lista, koja je održana online.
- Ponosni smo da je konferencija iz 2019. godine proglašena najboljom u Hrvatskoj iz područja sigurnosti. Cilj nam je povećati sigurnost cestovnog prometa s posebnim osvrtom na one starije životne dobi. Ova konferencija je jedinstvena jer će obuhvatiti sigurnost, medicinu i strojarstvo. Uloga nas medija je tu neizmjerno važna, dopiremo do velikog broja ljudi te možemo nuditi rješenja za sve sudionike u prometu - rekao je, pozdravljajući sve sudionike, Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
- Ovo je izuzetno važna tema jer je 2019. na europskim cestama poginulo 22.660 osoba. To jest pad u odnosu na prijašnje godine, no brojka je i dalje vrlo visoka. Broj starijih koji su poginuli na cestama pao je za 15 posto u razdoblju od 2007. do 2016. No, od 2013. više od četvrtine žrtava na europskim cestama bile su starije osobe - rekao je Antonio Avenoso, izvršni direktor European Transport Safety Councila (ETSC), koji se obratio videolinkom iz Bruxellesa. Također, videolinkom se javio i Vili Beroš, ministar zdravstva.
- Poziv Jutarnjeg lista ugodno me iznenadio jer prevencija ovakvih nesreća zahtijeva multidisciplinarni pristup. U visokoj starosnoj dobi čak je 17 posto hospitalizacija uzrokovanih prometnim nesrećama. Stope smrtnosti u Hrvatskoj više su nego u drugim europskim zemljama. Izrađen je plan da to smanjimo do 2030. godine, usklađen s europskim smjernicama. Ključna je brza i učinkovita medicinska skrb - poručio je Beroš.
55 posto svih poginulih pješaka su starije osobe
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u svom obraćanju rekao je zašto smatra da su osobe starije životne dobi naglašeno ugrožene skupine sudionika u prometu.
- Sudjelovanje starijih osoba u prometu je važna tema. Bilježi se pad poginulih u prometu u svim dobnim skupinama, osim u onim starijima. Štoviše, u Hrvatskoj stariji ljudi u prometu najviše stradavaju kao pješaci - čine 55 posto svih poginulih pješaka, što je alarmantan podatak. To ih čini najugroženijim sudionicima u prometu te su važna ciljna skupina naših aktivnosti - rekao je Božinović. Josip Mataija, voditelj sigurnosti cestovnog prometa, u prvoj prezentaciji iznio je podatke o prometnoj statistici u 2020. godini. Poginulo je 237 osoba ili 60 manje nego 2019., ali je poginulo i 55 osoba starijih od 65 godina, od čega 23 pješaka, 23 vozača i 10 putnika. Policija je primijetila da gine i sve više motociklista starije životne dobi.
Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, posebno je istaknula da vožnja ispunjava potrebu starijih osoba za kretanjem i neovisnošću. No, tijekom starenja pada oštrina vida, slabija je tolerancija na bljesak, a kod 15 posto osoba starijih od 65 godina javlja se i katarakta. A vid je važna, temeljna sposobnost za vožnju. Prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji je održao prezentaciju naziva "Uloga obiteljskih liječnika u prevenciji sigurnosti prometa na cestama", ukazao je na važnost prometne infrastrukture. Istaknuo je i problem Avenije Dubrovnik, gdje unatoč brojnim pothodnicima stariji prelaze cestu mimo obilježenih prijelaza, a pogotovo je teško osobama s invaliditetom jer nisu riješeni nužni liftovi.
- Više od četvrtine nesreća s teškim smrtnim posljedicama bile su s teškim teretnim vozilima. Tu je potreban jači nadzor. Te nesreće su zbog svojih okolnosti teške i donose velik broj stradalih. Glavni čimbenik kod tih nesreća vezan je za vozače i njihov umor - rekao je Darko Akrap, voditelj razvoja tržišta AKD, koji je održao prezentaciju o SOTAH-u, nacionalnoj elektroničkoj platformi za obradu tahografskih podataka.
Regulacija novih vozila
U panelu koji je uslijedio nakon uvodnih izlaganja Josip Mataija govorio je pak o kategorizaciji novih vozila:
- Želimo regulirati pojavu novih vozila, ne samo električnih romobila već i drugih naprava koje nisu svrstane niti u jednu kategoriju vozila. Imamo dvije nove kategorije, pomoćna pješačka sredstva u koja će spadati romobili na guranje, ali i novu kategoriju u koju ćemo svrstati segwaye, romobile i razne naprave. Sugeriramo da budu na biciklističkim stazama ili da se na nogostupu ograniče na brzinu kretanja pješaka, a općenito bismo im brzinu ograničili na 25 kilometara na sat.
U panelu su sudjelovali i Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog crvenog križa, doc. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti, doc. dr. sc. Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prof. dr. sc Petar Veić s riječkog Pravnog fakulteta i prim. dr. sc. Maja Grba Bujević, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu i potpredsjednica saborskog Odbora za zdravstvo. U panelu se među ostalim ukazalo i na potrebu edukacije vozača, efikasne naplate kazni, brige o zdravlju, ali i o važnosti helikopterske pomoći.
- Samo sustavnim i kontinuiranim radom svih nas te nadležnih institucija, udruga, civilnih društava i sl. u edukaciji i prevenciji mogu se zaštititi sudionici u prometu, a samim time i povećati sigurnost u cestovnom prometu - rekao je dipl. ing. Dino Posavec, stručni suradnik Jutarnjeg lista.
- Kod vozača od 25-65 godina nema gotovo nikakve edukacije nakon vozačkog ispita. Pripremili smo projekt Zlatna dob, promovirali smo ga u Tjednu mobilnosti 2019. Zbog pandemije nismo mogli nastaviti. Vjerujem da će se svima svidjeti kada se nastavi. Cilj je procjena sposobnosti i samoevaluacija. Godišnje, kada se stvore uvjeti, možemo educirati oko tisuću ljudi. Radimo na preporukama kako da ljudi osvijeste svoje individualne sposobnosti. Oko 14 posto vozača je iznad 65 godina, a više od petine ih je poginulih u prometnim nesrećama - kazao je Alispahić.
Svi panelisti istaknuli su i ulogu Jutarnjeg lista kao medija što priređivanjem ovakvih konferencija senzibilizira javnost o problematici sigurnosti prometa.
NOVO 13:30 - Konferencija je završila.
12:45 - Počela je panel rasprava u kojoj će sudjelovati Josip Mataija iz Ravnateljstva policije, izvršni predsjednik HCK Robert Markt, Ranko Stevanović iz HZJZ, Sinan Alispahić iz HAK-a. dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu, Petar Veić s Katedre za kazneno postupovno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, te Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti. Moderator je novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš.
Na početku panela Mataija je poručio:
- Pješaci su najrizičnija skupina u prometu, a stariji sudionici u prometu stradavaju i kao vozači i putnici. Policija mora posvetiti pažnju starijim sudionicima u prometu i pojačati preventivne aktivnosti. Surađujemo s udrugama umirovljenika, domovima zdravlja i domovima za starije. Sve češće imamo nesreće vozača motocikala starije dobi. Životni vijek se produljio, zajednička obveza nam je da posvetimo pozornost starijima.
Nakon njega govorio je Markt:
- Ovaj panel iznimno je važan. Broj ljudi koji pogibaju od posljedica prometnih nesreća je vrlo visok. HCK sa svim svojim društvima aktivno sudjeluje u edukaciji, godišnje 45.000 osoba pohađa tečaj prve pomoći. Gotovo 60 posto tih edukacija se odnosi na mlade vozače, to je u 95 posto slučajevi jedini tečaj koji smo svi pohodili i naučili osnove prve pomoći, što je vještina koja omogućuje da se ozlijeđenoj osobi spasi život, olakša stanje ili čim više ublaže posljedice prije dolaska profesionalne pomoći. Kutije za prvu pomoć su sastavljene od medicinskih proizvoda, neki imaju rok trajanja, ako je veći dio vozila stariji od deset godina, onda većina ima i zastarjele kutije za prvu pomoć. Tu je prostor za napredak.
Ševrović je dodao:
- Želio bih naglasiti da društva koja imaju razvijeniji javni prijevoz imaju sigurniji cestovni promet. Treba organizirati život starijih dobnih skupina da se ne moraju služiti vlastitim vozilima. Problem je što nema odgovarajuće infrastrukture. Samo velikim ulaganjem možemo ići naprijed. Naša populacija stari. Nadalje, 61 posto svih teških nesreća se događa u gradovima, samo četiri posto na autocestama. Treba se bazirati na gradovima. A kako da osoba starija od 65 dođe u trgovački centar? To je izražen problem.
Dr. Stevanović govorio je o obveznim liječničkim pregledima:
- Starost nije bolest, ne postoji trenutak kada se slomi grana, nekad se savija pet do deset godina. Hiperregulacija je kontraproduktivna. Potrebna je jedna pozitivna deregulacija. Vremena se mijenjaju brže nego smo svjesni. U ovoj problematici najvažnije je suodgovornost. Napraviti jedan generalni pregled nema smisla. Praćenje svih sudionika u prometu je nekakav način. Ako netko s 30-40 godina ponavlja prekršaje jer je bolestan, a netko sa 70 nema nijednog prekršaja, to je drugačija priča. Doktori obiteljske medicine su važni, primjećuju promjene na svojim pacijentima. Kroz edukaciju možete više napraviti. Bitno je raditi zdravstvene preglede, ali bezbroj puta smo objašnjavali da bi osobe iznad 50 godina trebale provjeriti svoje stanje, ne zbog upravljanja vozilima toliko, nego radi sebe.
Dr. Sinan Alispahić iz HAK-a je također govorio o edukaciji starijih vozača:
- Edukacija starijih vozača je važna. HAK je s MUP-om ovu problematiku već prepoznao, rekao je Alispahić te istaknuo je da HAK ima programe edukacije za svaku starosnu dob.
- No, kod vozača od 25-65 godina nema gotovo nikakve edukacije nakon vozačkog ispita. Pripremili smo projekt zlatna dob, promovirali smo ga u Tjednu mobilnosti 2019. Zbog pandemije nismo mogli nastaviti. Vjerujem da će se svima svidjeti kada se nastavi. Cilj je procjena sposobnosti i samoevaluacija. Godišnje, kada se stvore uvjeti, možemo educirati oko tisuću ljudi. Radimo na preporukama kako da ljudi osvijeste svoje individualne osobnosti. Oko 14 posto vozača je iznad 65 godina, a više od petine ih je poginulih u prometnim nesrećama. Postoji prostor da ovaj izazov bude jedna od ključnih tema sigurnosti cestovnog prometa. Ova konferencija je prilika da tom pitanju posvetimo pozornost. Društvo mora povesti veću brigu kako tim osobama omogućiti da izvršavaju svoje potrebe i obveze.
Profesor Veić je pak pričao o aspektu kažnjavanja prekršaja u prometu:
- Napredak postoji, ali imamo niz izazova koje dovoljno ne analiziramo. Imamo skraćeno utvrđivanje prekršaja. Vjerovali smo da ćemo s time nešto napraviti, ali dvije trećine kazni se ne naplati. Ako osoba uloži prigovor, ide pred suca, najčešće dolazi do ublažavanje kazne. Policija koja izriče kaznu je u razini minimuma. Sad se postavlja pitanje je li potrebno kritizirati sankcije ili treba nešto drugo vidjeti, naprimjer zašto se sankcije ne iznose u prosječnim vrijednostima. Kod najtežih situacija, recidivisti, alkohol, to je nedopustivo.
Nedopustivo je da ne postoji bolji način izricanja kazne. Mi kroz prekršajno zakonodavstvo imamo mogućnost tri mjeseca zatvora, ne moramo ići na kazneno. Dosta smo napravili, ali još postoji mogućnost da se netko zbog obijesne vožnje goni, a da ne čekamo pola godine da se nekog goni i da ga i dalje gledamo na cesti. Imao sam nedavno slučaj gdje je osoba kažnjena 23 puta zbog neposjedovanja vozačke dozvole. Pa to je nedopustivo! Mi moramo imati način i režim kontrole, da on ne može 20 puta ići bez vozačke s kamionom na cestu. Isto je s osobama sklonim alkoholu.
Maja Grba Bujević je pak pričala o reakcijama Hitne službe:
- Zadatak HMP je važan, brza reakcija kako bi se izbjegla posljedica smrti ili oštećenja organizma. Osobe starije životne dobi niti mlađe se tu ne dijele, nego je bitan stupanj hitnosti. Ono što kasnije čini razliku jest da starije osobe koje dožive traumu često imaju komorbiditete. Organizam je već ranije oštećen, od šećerne bolesti, visokog tlaka... Kad se dogodi nesreća, pa čovjeku stradaju sustavi, kad se tomu pridoda sve što čovjek u sebi ima imamo ozbiljan problem, to onda povezuje hitnu sa zbrinjavanjem osoba. Starije osobe često imaju krhkije kosti, a traume uzrokuju promjene na čitavom organizmu. Pozdravljam sve moguće preventivne, edukacijske aktivnosti koje bi doprinijele da su naše starije osobe sigurnije dok voze ili su u prometu.
Josip Mataija pričao je pak o kategorizaciji novih vozila:
- Želimo regulirati pojavu novih vozila, ne samo električni romobili već i druge naprave koje nisu svrstane ni u jednu kategoriju vozila. Imamo dvije nove kategorije, pomoćna pješačka sredstva gdje će biti romobili na guranje, ali i novu kategoriju gdje ćemo svrstati segwaye, romobile i razne naprave. Sugeriramo da budu na biciklističkim stazama ili da se na nogostupu ograniče na brzinu kretanja pješaka, a općenito bi im brzinu ograničili na 25 kilometara na sat. To su za sad naše ideje o izmjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama, spremni smo na sve sugestije i dobre ideje kroz javno savjetovanje. Drugačije ćemo regulirati i preglede vozača. Kada liječnik utvrdi da vozač nije trenutno sposoban, neće morati obavještavati policiju kod lakših bolesti, već će biti dovoljno upozorenje te neće morati na izvanredni pregled. Pokušavamo bolje riješiti sve zakonske odredbe, da svima budu jasnije.
12:00 - Više od četvrtine nesreća s teškim smrtnim posljedicama bile su s teškim teretnim vozilima. Tu je potreban jači nadzor. Te nesreće su zbog svojih okolnosti teške i donose velik broj stradalih. Glavni čimbenik kod tih nesreća vezan je za vozače i njihov umor. Sudari uzrokovani umorom najčešći su na dugim putovanjima monotonim cestama. Česta je dugotrajna budnost vozača, a radna vremena teško je terminski posložiti. Mjere za povećanje sigurnosti su sigurna cestovna infrastruktura, sigurna vozila te poštivanje pravila vožnje, kao i efikasan nadzor i profesionalno osposobljavanje, rekao je Darko Akrap, voditelj razvoja tržišta AKD.
11:44 - Idući je govorio Goran Pejić, pomoćnik uprave Centra za Vozila Hrvatske:
- Sigurnost u prometu je dominantna tema diljem svijeta. Utjecaj starosti vozila je također bitan, a često je povezan sa starosti vozača. Više od pet ljudi izgubi život na europskim cestama svaki dan u nesrećama povezanim s tehničkim nedostacima na vozilu. Tehnički nedostaci na vozilu imaju veliki utjecaj na sigurnost cestovnog prometa, a 8 posto svih motociklističkih nesreća je uzrokovano tehničkom neispravnošću.
Automobili stariji već i više od šest godina su opasniji, starost vozila ima izravan utjecaj. Oko 26 posto automobila koje je CVH vještačilo u nesrećama imalo je neku neispravnost. Naše istraživanje na 200 vozila sa smrtnim posljedicama je pokazalo da 42 posto automobila ima tehnički nedostatak. Od toga 29 je imalo grubi nedostatak, poput nedostataka na kočionim sustavima. To je izravno moglo uzrokovati prometnu nesreću.
Spomenuo je i da je prosječnja prijeđena kilometraža vozila u Hrvatskoj 180.000 kilometara.
11:27 - Prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak ukazao je na važnost prometne infrastrukture. Isoričao je da je kao liječnik u mladosti svjedočio brojnim slučajevima teških nesreća u Lužanima, u kojima su sudjelovala djeca i starije osobe, a njihov broj drastično se smanjio izgradnjom autoceste.
Istaknuo je i problem Avenije Dubrovnik, gdje unatoč brojnim pothodnicima stariji prelaze cestu mimo obilježenih prijelaza, a pogotovo je teško osobama invaliditetom jer nisu riješeni nužni liftovi.
Rekao je i kako je važan zadatak liječnika prometna edukacija pješaka.
11:10 - Sljedeća govori Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva:
- Udio starijih u stanovništvu se povećava. Većina ljudi osjeća se mlađima od svoje kronološke dobi i zdraviji su. Vožnja pak ispunjava potrebu starijih osoba za kretanjem i neovisnošću. No, tijekom starenja pada oštrina vida, slabija je tolerancija na bljesak, a kod 15 posto osoba starijih od 65 godina javlja se i katarakta. A vid je važna, temeljna sposobnost za vožnju.
Druga je sluh, a tijekom starenja dolazi i do gubitka ili oštećenja sluha. Ljudi u toj dobi slabije čuju zvukove visoke frekvencije, što je izraženije kod muškaraca. No, opadaju i njihove psihomotoričke sposobnosti, poput koordiniranosti pokreta. Najvažnija je kognitivna komponenta vožnje, percepcija, odlučivanje, a s porastom godina života one mogu biti manje nego u mladosti.
10:57 - Josip Mataija, voditelj Službe sigurnosti cestovnog prometa u MUP-u, predstavlja stanje sigurnosti prometa u 2020.
- Zabilježeno je smanjenje broja prometnih nesreća za 23 posto, 237 osoba je poginulo, a 2.302 osobe teško su ozlijeđene. Najveći broj smrtno stradalih bilježi se, što je očekivano, u ljetnim mjesecima, a najmanje u ožujku. Povećan je broj smrtnog stradavanja vozača teretnih automobila i putnika na motociklima. No, primjećuje se trend smanjenja pogibija pješaka. Najviše osoba poginulo je pri slijetanju s ceste, a najčešći uzrok, u gotovo pedeset posto slučajeva, je neprilagođena brzina.
Vozači mlađe populacije lani su manje sudjelovali u prometnim nesrećama, no bilo je više slučajeva teških ozljeda i smrti. Troje djece poginulo je u prometu, što je za 60 posto manje nego godinu prije. Ipak, mnogo je djece ozlijeđeno u nesrećama - kazao je Mataija.
10:38 - Sudionicima se obratio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
- Želio bih iskazati zadovoljstvo zbog vaše inicijative, Jutarnji list po vokaciji prati društvena zbivanja i precizno detektiraju nastajuće čimbenike na sigurnost cestovnog prometa. Ovakvim pristupom, uključivanjem svih subjekata, prepoznajem potencijalnih problema, u prvi plan uvode ono što mi u MUP-u naglašavamo godinama, a to je da je sigurnost prometa vrlo kompleksno pitanje koje se ne postiže samo represivnim policijskim akcijama ,već je potrebno sudjelovanje šire društvene zajednice.
Sigurnost prometa je od nacionalnog interesa. Postoji objektivna potreba da o tome govorimo ujedinjeno i prema aktualnim trendovima. Europa stari, kao i Hrvatska, to je neporecivo. Sudjelovanje starijih osoba u prometu je stoga važna tema. Bilježi se pad poginulih u prometu u svim dobnim skupinama osim u onim starijima. Štoviše, u Hrvatskoj stariji ljudi u prometu najviše stradavaju kao pješaci - čine 55 posto svih poginulih pješaka, što je alarmantan podatak. To ih čini najugroženijim sudionicima u prometu te su važna ciljna skupina naših aktivnosti.
- Epidemija je iznjedrila jedan neobičan fenomen, manje je prometa, a povećao se broj kršenja najveće dopuštene brzine. Znamo da je to glavni uzrok prometnih nesreća, kazao je Božinović.
10:30 - Sudionicima konferencije obratio se i ministar zdravstva Vili Beroš, koji nije mogao biti na konferenciji već se javio putem videolinka.
- Poziv Jutarnjeg lista ugodno me iznenadio jer prevencija ovakvih nesreća zahtijeva multidisciplinarni pristup. Trend porasta starog stanovništva utječe na brojne segmente, pa tako i sigurnost cestovnog prometa. Upravo su starije skupine najrizičnije. U visokoj starosnoj dobi čak je 17 posto hospitalizacija uzrokovanih prometnim nesrećama. Stope smrtnosti u Hrvatskoj više su od drugih europskih zemalja - naglasio je Beroš pa nastavio:
- Izrađen je plan da to smanjimo do 2030. godine, usklađen s europskim smjernicama. Ključna je brza i učinkovita medicinska skrb. Do 2030. godine cilj nam je realizacija dolaska tima hitne pomoći u 10 minuta za urbane sredine. Među mjere koje ćemo uvesti se ubraja i osiguravanje brze dojave, brzog prijevoza, hitnog zbrinjavanja i edukacija liječnika te edukacija laika u pružanju hitne medicinske pomoći. Treba sustavno raditi na edukaciji i opremanju žurnih službi. Cilj je i uspostava hitne helikopterske medicinske službe, te klasifikacija teških i lakih ozljeda - poručio je Beroš.
10:15 - Sljedeći govori Antonio Avenoso, izvršni direktor European Transport Safety Councila (ETSC).
- Žao mi je što nisam danas s vama u Hrvatskoj, iz epidemioloških razloga. ETSC je organizacija bazirana u Bruxellesu. Imamo 57 organizacija u članstvu, te više od 200 stručnjaka koji rade s nama. radimo na monitoringu sigurnosti cestovnog prometa i analizi europskih prometnih politika, kao i sigurnosti infrastrukture i tehnologije. Naš projekt uključuje 32 zemlje, uključuje sve članice EU. Imamo stručnjake iz svake od tih zemalja, tako i iz Hrvatske - rekao je dodavši kako je tema izuzetno važna jer je 2019. na europskim cestama poginulo 22.660 građana. To jest pad u odnosu na prijašnje godine, rekao je, no brojka je i dalje vrlo visoka.
Avenoso ističe kako nije zadovoljan napretkom EU po pitanju smanjenja broja poginulih osoba u prometu. Naime, cilj je bio pad broja poginulih na cestama od 50 posto, a došlo se do svega 24 posto. Ističe da je i 120.000 ljudi ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Broj starijih koji su poginuli na cestama pao je za 15 posto u razdoblju od 2007. do 2016. No, od 2013., više od četvrtine žrtava na europskim cestama bile su starije osobe.
10:03 - Počela je treća konferencija "Sigurnost cestovnog prometa". Uvodni govor drži Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
- Ovo je treća konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista koja se bavi sigurnošću prometa na cestama. Ove smo godine partnerstvo proširili i na Ministarstvo zdravstva. Ponosni smo da je konferencija iz 2019. godine proglašena najboljom u Hrvatskoj iz područja sigurnosti. Cilj nam je povećati sigurnost cestovnog prometa s posebnim osvrtom na one starije životne dobi. Ova konferencija je jedinstvena jer će obuhvatiti sigurnost, medicinu i strojarstvo. Tema je odabrana jer je više od petine stanovnika imalo 65 ili više godina. Predviđa se da će se ta brojka povećati. Ne smije se zanemariti činjenica da je u RH sve više starijeg stanovništva i ta je tema od iznimne važnosti. Uloga nas medija je tu neizmjerno važna, dopiremo do velikog broja ljudi te možemo nuditi rješenja za sve sudionike u prometu - poručio je Ogurlić na početku.
Prema Eurostatu, u 2019. više od petine stanovnika EU-27 imalo je 65 ili više godina. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU-27 u razdoblju od 2019. do 2100. povećati za dva i pol puta, s 5,8% na 14,6%. Ne smije se zanemariti činjenica da je u Republici Hrvatskoj sve više starijeg stanovništva i upravo je tema koja je posvećena problematici stradavanja u cestovnom prometu veoma važna.
Treća konferencija "Sigurnost cestovnog prometa" Jutarnjeg lista, koju uživo možete pratiti u utorak od 10 sati na portalu jutarnji.hr, ovoga puta hibridna zbog epidemioloških mjera, bavit će se prevencijom nesreća sudionika starije životne dobi.
Konferencija će prvi put sa znanstvenog i stručnog stajališta ponuditi analize u kojima će se obuhvatiti čovjek kao glavni čimbenik, a zatim i vozilo i nove tehnologije kao faktor sigurnosti prometa na cestama. I dok su prethodne dvije konferencije organizirane u partnerstvu s Ministarstvom unutarnjih poslova, ove godine kao partner uključilo se i Ministarstvo zdravstva, a na konferenciji će sudjelovati i izvršni direktor ETSC-a, Europskog vijeća za sigurnost prometa u Bruxellesu, koji će održati i uvodnu prezentaciju.
Uvodne govore održat će Vili Beroš, ministar zdravstva, i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Cilj konferencije je prije svega povećati sigurnost cestovnog prometa. Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa, održat će prezentaciju o stanju sigurnosti u prometu u 2020. godini s posebnim osvrtom na sudionike starije životne dobi.
Prema policijskim podacima u 2020. godini, u kojoj je u prometu poginulo 237 osoba, što je petina manje, odnosno 60 osoba manje nego 2019. godine, poginulo je 55 sudionika starijih od 65 godina. Od tog broja 23 su činili pješaci, 22 vozači, a 10 putnici. I u apsolutnim brojevima i u udjelima vidljivo je da je poginulo podjednako vozača i pješaka. Kad je riječ o teškim ozljedama, najviše su stradali vozači, njih 195 je zadobilo teške tjelesne ozljede, slijede pješaci s 138, pa putnici s 50 teških ozljeda. I u udjelima u svim teškim tjelesnim ozljedama poredak je isti. Lakše ozlijeđenih najviše je ponovno bilo vozača, 419, slijede putnici, 159, pa pješaci, njih 120.
Prije panel-diskusije u kojoj će osim Josipa Mataije sudjelovati i Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog crvenog križa, doc. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti, doc. dr. sc. Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a, prof. dr. sc. Petar Veić s Katedre za kazneno procesno pravo riječkog Pravnog fakulteta i prim. dr. sc. Maja Grba Bujević, bit će održano nekoliko uvodnih prezentacija i izlaganja. Doznat ćemo koliko je za sigurnost prometa bitna psihofiziološka sposobnost vozača starije životne dobi, o čemu će govoriti mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva. O ulozi obiteljskih liječnika u prevenciji sigurnosti prometa na cestama govorit će prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak s Medicinskog fakulteta, o važnosti tehničke ispravnosti vozila dr. sc. Goran Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske. Darko Akrap, voditelj razvoja tržišta AKD-a, predstavit će SOTAH - nacionalnu elektroničku platformu za obradu tahografskih podataka. Na panelu ćemo otvoriti niz pitanja bitnih za sigurnost cestovnog prometa, od toga što policija planira napraviti u ovoj godini kako bi se smanjilo stradavanje u prometu, koliko je prometna infrastruktura prilagođena sudionicima u prometu starije životne dobi, treba li mijenjati postojeći sustav liječničkih pregleda, do toga trebamo li još više pooštravati kazne za prometne prekršaje i kaznena djela u prometu.