- Potres 1880. godine odigrao je pozitivnu ulogu za razvoj Zagreba jer je potaknuo ulaganja u arhitekturu i pokrenuo gospodarstvo nakon sedam godina velike gospodarske krize, jedne u najvećih drugoj polovici 19 stoljeća - otkriva nam prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Stoga smatra da i potres koji nas je pogodio ove godine treba biti prilika da se revitalizira središte grada i to tako da se ne ruši mnogo zgrada nego da ih se građevinski ojača ugrađivanjem čeličnih armatura kako bi spremnije u budućnosti dočekale neki novi potrese.
U Zagrebu je, ističe Damjanović, nužno očuvati ambijent jer je on najvrijednije što grad ima i što privlači brojne turiste. Neke urbanističke cjeline poput Ilice, Gajeve, Preradovićeve ulice i Cvjetnoga trga trebale bi, prema njegovom mišljenju, nakon obnove izgledati isto kao nekada.
U Petrinjskoj bi se ulici, međutim, mogle na nekim mjestima graditi nove moderne zgrade koje bi se tamo bolje uklopile u postojeći ambijent kao što je i neboder na Trgu bana Jelačića, sagrađen 50-ih godina 20-ih stoljeća, ističe Damjanović, primjer dobre interpolacije iako mnogi i danas smatraju da je premoderan u usporedbi s okolnim zgradama.
Ostale reportaže iz ciklusa:'Život u doba pandemije' pogledajte OVDJE.