U slučaju jačeg potresa od ovog 22. ožujka Zagreb vjerojatno ne bi dobro prošao. Ako ćemo obnoviti centar tako da odoli takvom potresu, to će biti skupo, ali svaka kuna koja se uloži u protupotresno ojačanje ili izgradnju, vraća se deseterostruko kada se potres dogodi. Ne, ako se dogodi. Jer takav će se potres u Zagrebu dogoditi - govori seizmolog prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizičkog odjela zagrebačkog PMF-a.
Podsjeća kako nakon potresa 1880. u Zagrebu nije bilo niti jedne neoštećene kuće. Energija oslobođena u tom potresu bila je 20-ak puta veća nego u ovom nedavnom. Štete su zabilježene čak u Mađarskoj.
- To je potres u skladu s kojim moramo projektirati građevine, pogotovo važne monumentalne objekte za koje bismo željeli da ih naslijede i naši unuci. Stvar je, kao i u sve u životu, osobne odluke. Vi ćete odlučiti kakva će biti vaša zagrada. Ako želite da vaš unuk ili praunuk naslijedi sigurnu zgradu, onda ćete uložiti mnogo novca. Možete i riskirati. Zgrada može izdržati potres s malo štete, a može se i srušiti. Vlasnik odlučuje. Država bi trebala osigurati da se takve odluke donose razumno jer zgrada u kojoj živite neće pokopati samo vas nego i ljude koji su vam došli u goste ili prolaznike na ulici. Pa ako svake godine morate registrirati automobil i otići na tehnički pregled, bilo bi razumno da se i stambene zgrade redovito pregledavaju i planski popravljaju“, poručuje Herak.
Ostale reportaže iz ciklusa:'Život u doba pandemije' pogledajte OVDJE.