UBOJITI MUTANTI

‘Superbakterija gonoreje divljački se razmnožava, postaje otporna na sve antibiotike i pobit će čitavo čovječanstvo!’

Ugledni švedski znanstvenik Magnus Unemo razotkrio je novi soj bakterije koja bi uskoro mogla ubiti čak 65 milijuna ljudi. Nove bakterije su otporne na sve lijekove, i brzo se šire

Kada je svojoj pacijentici, prostitutki iz Kyota dijagnosticirao gonoreju i prepisao tretman cefalosporinima, japanski je liječnik bio uvjeren da će uspješno izliječiti tu čestu spolnu bolest. Uzalud, bakterija Neisseria gonorrhoeae, uzročnik gonoreje, nije se predavala. Onda se pokazalo da je riječ o novom soju H041, superbakteriji gonereje koja je otporna na sve antibiotike. Slučajevi H041, zabilježeni i kod dvojice muškaraca u Norveškoj, zabrinuli su znanstvenike koji strahuju da bi se novi soj gonoreje, otporan na sve antibiotike, ubrzo mogao proširiti diljem svijeta.

- To je velika prijetnja jer još ne znamo gdje se sve H041 proširio. Novi soj mogao bi biti istinska superbakterija koja će označiti buduću eru neliječene gonoreje - upozorio je nedavno švedski znanstvenik Magnus Unemo, koji je zajedno s japanskim kolegama, izolirao novi soj gonorejske bakterije. Od četrdestih godina prošlog stoljeća, kada su antibiotici postali standardni tretman u liječenju gonoreje, bakterija Neisseria gonorrhoeae pokazivala je izvanrednu sposobnost u razvijanju otpornosti na antibiotike. Kao jedina linija obrane protiv gonoreje preostali su još jedino cefalsporini, no sada su i oni upitni. Kakav bi problem mogla ponovno postati ta spolna bolest, najbolje govori podatak da se godišnje diljem svijeta gonorejom zarazi oko 65 milijuna ljudi, od čega mahom mladi muškarci, što je oko jedan posto svjetskog stanovništva.

Niz ubojitih mutanata

No, superbakterija gonoreje samo je jedan u nizu ubojitih mutanata koji se nezaustavljivo šire diljem svijeta. Najpoznatija superbakterija svakako je MRSA (zlatni stafilokok), bakterija koja se normalno nalazi na koži i u nosu zdravih osoba. No, infekcija nastupa kad bakterija prodre u krvotok ili tkivo, što ponekad završava fatalnim ishodom. Ono što MRSA-u čini potencijalno smrtonosnom jest činjenica da je otporna na većinu antibiotika, uključujući meticilin. Najčešći putovi širenja MRSA-a su medicinski instrumenti ili otvorene rane pacijenata, a sve invazivniji dijagnostički i terapijski donose i veći rizik od zadobivanja bolničkih infekcija.

Studija objavljena u uglednom medicinskom časopisu Journal o the American Medical Association (JAMA) 2007. godine pokazala je da je MRSA odgovorna za smrt gotovo 19.000 Amerikanaca godišnje, što je u SAD-u stopa smrtnosti viša čak i od AIDS-a. U Europi, pak, MRSA godišnje usmrti 25.000 ljudi. U Hrvatskoj od bolničkih infekcija godišnje oboli oko 50.000 osoba, a njih oko jedan posto, nažalost, završi sa smrtnim ishodom, čime smo u europskom prosjeku. Najviše bolničkih infekcija pogađa urološke bolesnike (40 posto) i pacijente koji imaju operaciju na debelom crijevu (25 posto).

Otporni uzročnici bolesti

Kada je škotski znanstvenik Alexandar Fleming 1928. godine iz plijesni izolirao penicilin, za što je kasnije nagrađen Nobelovom nagradom za medicinu, bilo je to jedno od najvećih postignuća u medicini. Antibiotici su desetljećima bili čovjekovo moćno oružje u borbi s bakterijskim infekcijama. Iako su tijekom vremena bakterije razvijale otpornost na njih, dugo se smatralo da neće biti problem, jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike. No, danas znamo da to nije tako. Naime, istraživanja pokazuju kako je sve veći broj bakterija otporan na antibiotike. Istodobno, na tržištu je sve manje novih i učinkovitih antibiotika.

Magazin Discover navodi kako je u proteklih 50 godina gotovo svaka poznata vrsta bakterije koja uzrokuje bolesti kod ljudi stekla gene otporne na mnoge ili sve dotad učinkovite tretmane. Otpornost na antibiotike u javnosti širi se alarmantnom brzinom. Tako je jedno istraživanje zdrave dječice u američkim vrtićima pokazalo kako 97 posto njih u ustima ima bakterije čiji su geni otporni na četiri od šest testiranih antibiotika. Otporni mikrobi činili su 15 posto svih oralnih bakterija kod djece, iako nijedan od mališana prethodna tri mjeseca nije uzimao antibiotike. Uspoređujući to s uzorcima tkiva uzetih prije 60 godina, kada je počela era antibiotika, znanstvenici su zaključili kako su bakterije otporne na antibiotike tada bile prava rijetkost.

Čini se stoga da moderna medicina sada plaća cijenu za svoj golemi uspjeh. - Antibiotici bi mogli postati jedna od najmoćnijih evolucijskih snaga tijekom nekoliko milijardi godina razvoja života na Zemlji. Naime, antibiotici pospješuju rast svakog soja koji uspije izbjeći njihovo djelovanje tako što eliminiraju njihovu konkurenciju u bakterijskom svijetu - ustvrdio je Stuart Levy, mikrobiolog sa Sveučilišta Tufts i autor knjige “The Antibiotic Paradox: How the Misuse id Abtibiotics Destroys Their Curative Powers”.

No, Levy smatra da ubrzano širenje bakterijskih gena za otpornost na antibiotike, koji pokazuju kompleksnost što se stječe milijunima godina evolucije, nije samo rezultat sretne mutacije. - Umjesto da se razvijaju iznova u svakoj vrsti, geni se šire putem koji bismo mogli nazvati bakterijskim ekvivalentom promiskuitetu kod ljudi. Bakterije razmjenjuju gene, ne samo unutar svoga soja, nego i među vrlo različitim vrstama - rekao je Levy.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Izdvajamo