CASHLESS DRUŠTVO Vodeća ekspertica za monetarnu politiku: Evo kako izgleda budućnost bez papirnatog novca i – novčanika

Novac može biti bilo što opće prihvaćeno za plaćanje robe i usluga te podmirenje duga. Prvotno to je bio naturalni robni novac poput kamenčića, školjki, kože i krzna životinja, a ne tako davno u ratnim okolnostima i cigarete. Razvoj kripto valuta poput Bitcoina svojevrsni je pokušaj globalnog povratka robnom novcu u virtualnom obliku, a javio se usporedno s jačanjem pritisaka za nestankom gotovine iz optjecaja i s treće strane rastom broja pobornika ideja monetarnih reformi kojima bi se bankama oduzela mogućnost emisije novca.

Monetarne igre nisu bitno drugačije od onih zabilježenih u povijesti kada je novac mijenjao pojavne oblike, načine uspostave njegove opće prihvaćenosti i institucionalne okvire uz koje su se vezali njegova emisija i prihodi koje je ta aktivnost donosila. Naturalni robni novac, čija je vrijednost bila određena materijalnim sadržajem i/ili upotrebnom vrijednošću, zamijenile su kovanice izrađene od zlata, srebra i drugih kovina, a kovanje novca i s time povezani prihodi postali su privilegirano pravo vladara. Neorganizirani novčani sustavi prerasli su u regulirane sustave u kojima od tada do danas novac funkcionira između zakona koji definiraju što se može koristiti kao novac i spremnosti javnosti u prihvaćanju određenog instrumenta.

#SMARTSPENDING DNEVNIK NOVCA: KAKO PAMETNIJE TROŠITI

Donošenjem zakona temeljem kojih je punovrijedni zlatni i srebrni novac povučen iz optjecaja, ulogu zakonskog i definitivnog sredstva plaćanja preuzele su papirnate novčanice - simbolički novac bez unutarnje vrijednosti iza kojeg stoji povjerenje u središnju banku i državu kao institucije o kojima ovisi stabilnost realne vrijednosti novca i kojima pripada emisija dobit. Nakon niza desetljeća vladavine simboličkog novca, materijalna vrijednost i fizičko postojanje novca danas su nebitni, a tim više što iz praktičnih razloga brojna plaćanja obavljamo bezgotovinski, korištenjem kreditnih kartica i depozitnog novca na transakcijskim računima kod banaka. Ujedno razvoj novih tehnologija omogućio je ekspanziju nacionalno i globalno aktivnih fintech kompanija i nefinancijskih poduzeća koji su sve zastupljeniji pružatelji platnih i drugih bankovnih usluga, a zahvaljujući svojoj fleksibilnosti imaju najveći potencijal tržišnog rasta nestankom gotovine iz optjecaja.

Praktičnost, brzina transakcija, jednostavnost, nova tehnološka rješenja i povjerenje upravo su aduti kojima fintech i bezgotovinski sustavi plaćanja privlaće mlade korisnike – potrošače budućnosti kojima je zaslon mobitela dovoljan za društvenu, poslovnu i financijsku uključenost.

S druge strane, dio starije populacije je nespreman, nezainteresiran ili čak frustriran instrumentima bezgotovinskog plaćanja. Angažman države, medija i izdavatelja bezgotovinskih platnih instrumenata u povećanju financijske i informatičke pismenosti generacija u dobi 55+, kao i stalna ulaganja u održavanje i povećanje sigurnosti korištenja novih tehnologija i bezgotovinskih platnih instrumenata stoga su jedni od preduvjeta za definitivno ukidanje gotovine. Osim toga iz poslovnica banaka nas već danas tjeraju znatno veće naknade nego za obavljanje plaćanja putem elektroničkog bankarstva, a nije isključeno da će kroz deset godina biti uvedene i penalizirajuće naknade za podizanje i korištenje gotovine.

#SMARTSPENDING PLANER POTROŠNJE: KAKO EFIKASNIJE UPRAVLJATI KUĆNIM BUDŽETOM

Nestanak anonimnosti za obične građane jedno je od najčešće spominjanih nedostataka bezgotovinskog društva, pri čemu regulativa usmjerena na sprječavanje poreznih utaja te pranja novca i financiranja terorizma već danas ograničava anonimnost korištenja gotovine i platnih instrumenata koji su njena elektronička zamjena. Ukidanje gotovine omogućit će još potpuniji pristup informacijama o našim navikama, osobnim problemima i bolestima te poslovnim i osobnim odnosima. Primjenu i razvoj digitalnih tehnologija u financijama stoga prate i regulatorne promjene usmjerene na zaštitu osobnih podataka i sprječavanje zloraba njihova korištenja, gdje i o samom pojedincu ovisi da li će povjerljive informacije završiti u krivim rukama.

Nestankom gotovog novca smanjit će se razmjer sive ekonomije u poduzetničkoj aktivnosti, što može biti korist s aspekta javnih rashoda u interesu društva, ali i prilika za određena smanjenja poreznih stopa. S druge strane, nestat će potreba za velikim dijelom zaposlenih u poslovnicama banaka, na poslovima održavanja bankomata i u zaštitarskim službama. Održavanje zaposlenosti stoga će uvelike ovisiti o razvoju drugih kreativnih poslova, spremnosti pojedinca na prekvalifikaciju i cjeloživotno učenje, kao i prilagođavanju obrazovnih programa promjenama koje donose digitalne tehnologije i zamjena ljudskog rada strojevima.

Društvo bez gotovine izvjesna je realnost budućeg vremena, a kao i u drugim monetarnim inovacijama predvodnik promjena koje tome vode je Švedska. No, u tome nije usamljena jer se slični trendovi bilježe u Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Nizozemskoj i Danskoj. Niži troškovi funkcioniranja bezgotovinskog platnog sustava smanjuju ukupne troškove na razini nacionalnog gospodarstva, što opravdava regulativu koja omogućuje restoranima, trgovinama i drugim prodajnim mjestima neprihvaćanje gotovine, kao i pravo banaka da ograniče pristup i korištenje gotovine putem bankomata i poslovnica.

#SMARTSPENDING PLANER ŠTEDNJE: KAKO EFIKASNIJE ŠTEDJETI

Uz relativno niske transakcijske troškove i rasprostranjenu upotrebu kreditnih i drugih kartica, u Švedskoj gotovinske transakcije čine tek 15% plaćanja (za razliku od udjela 40% prije osam godina), dok se elektroničkim bankarstvom koristi čak 85% populacije između 16 i 74 godina. Prelazak u bezgotovinsko društvo tako s jedne strane podržavaju smanjena potražnja za gotovinom, a s druge strane nastojanja prodajnih mjesta i banaka da smanje manipulativne troškove i rizike krivotvorenja i pljačka koji se vežu uz gotovinske transakcije.

Međutim, navedeno ne znači da svi Šveđani podržavaju potpuni nestanak gotovine iz optjecaja, a tim više što u Švedskoj (kao i u drugim zemljama) gotovina i dalje predstavlja legal tender, dok su depozitni novac i kreditne kartice novčani surogati. Na potpuno ukidanje gotovine do daljnjega nije spremna ni središnja banka Švedske zbog rizika socijalne i financijske isključenosti stanovništva starije dobi i u ruralnim krajevima, mogućih nepovoljnih djelovanja na pad potrošnje ili privremenih pojava financijskih nestabilnosti. Pitanja koja se dodatno postavljaju su što ako Internet stane te koliko se povećavaju rizici hakerskih napada, kartičnih prijevara te krađe identiteta i imovine.

VIDEO: #SMARTSPENDING FREAKONOMIJA U 150 SEKUNDI

Možda svijet još uvijek nije spreman odreći se gotovog novca, no izvjesno je da će se određena monetarna promjena relativno skoro dogoditi (možda 2030. kako najavljuje Norveška) i da će ulogu legal tendera preuzeti bezgotovinski novac - bilo onaj emitiran od strane privatnog sektora ili kripto valute emitirane od strane središnjih banaka.

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medija i Mastercarda, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.