Tragična smrt dvojice mladih studenata Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu izazvala je tugu i nevjericu u krugu njihovih obitelji i kolega s fakulteta te u cijeloj hrvatskoj javnosti. Obojica mladića poginula su od strujnog udara na željezničkom kolosijeku između Kampusa na Borongaju i Branimirove ulice.
Nikola Michael Sušec (21), Amerikanac hrvatskih korijena koji je u Zagreb došao na studij kroatologije i filozofije i kulture, stradao je u srijedu navečer. Njegov godinu dana stariji kolega Jerko Kučić iz Komiže na otoku Visu, student druge godine povijesti i filozofije i kulture, na praktično istome mjestu poginuo je u petak ujutro. Za obojicu je, prema informacijama iz policije, bilo kobno penjanje na vagone i ulazak u krug visokog napona. Nikola Michael Sušec, rođen i odrastao u američkoj saveznoj državi Oregon, nestao je u srijedu navečer nakon odlaska s fakulteta na Borongaju.
Odlazak s fakulteta
Prema izvorima bliskim istrazi, mladić je prilikom napuštanja fakulteta oko 18.20 sati rekao kolegama da planira malo prošetati pa kasnije otići na večeru na Lašćinu. Međutim, tamo se nije pojavio, a nije došao ni na adresu stanovanja nedaleko od Zagreba. Stoga su članovi njegove obitelji, odnosno rođaci, vrlo brzo pokrenuli potragu za njim te su nestanak prijavili policiji.
Sljedećega jutra, u četvrtak oko 7.25 sati, policija je dobila dojavu građana o pronalasku tijela nepoznate muške osobe između vagona na teretnim kolosijecima željezničkog kolodvora u Branimirovoj ulici na Borongaju. Na mjestu pronalaska tijela obavljen je policijski očevid i ustanovljeno je da nema sumnje da je smrt nastupila kao posljedica nekog kaznenog djela. Istražitelji su vrlo brzo posumnjali da bi se moglo raditi o mladiću čiji je nestanak svježe prijavljen, a koji je posljednji put viđen kod obližnjeg fakulteta. No, ipak im je trebalo određeno vrijeme za njegovu identifikaciju, kao i za utvrđivanje točnog uzroka smrti obdukcijom tijela. Potvrdile su se sumnje da je poginuo od strujnog udara, a navodno su pronađene i ozljede koje upućuju da je vrlo vjerojatno nakon strujnog udara pao s visine, odnosno s vagona.
Policija je potom o tragičnom stradavanju mladog studenta izvijestila njegove bližnje koji su prijavili nestanak. No, čini se da ta informacija nije došla do njegovih kolega koji su sljedećega jutra, u petak, samoinicijativno krenuli u potragu za njim. I onda se dogodila još jedna tragedija. Jedan od trojice kolega koji su ga tražili po kolosijecima i vagonima na Borongaju, Jerko Kučić, poslije 8 sati ujutro i sam se popeo na jedan vagon te je i on smrtno stradao uslijed strujnog udara.
Opasan visoki napon
"...utvrđeno je kako je u društvu s još dvojicom mladića išao tražiti prijatelja koji je nestao dan prije. Prilikom navedenog, dolaskom do mjesta događaja, 22-godišnjak se popeo na vagon i smrtno stradao. Obavljenim očevidom utvrđeno je da je smrt nastupila kao posljedica strujnog udara visokog napona. Tijelo je prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku", izvijestila je među ostalim zagrebačka policija. Zasad nije poznato zašto su se mladići penjali po vagonima i riskirali živote. No, među studentima se moglo čuti da odlasci i povremena druženja na toj lokaciji nisu bili nikakva rijetkost.
Hrvatske željeznice u nizu svojih brošura, godišnjih izvješća i izdanih upozorenja stalno napominju da pruge i vagoni koji se nalaze ispod električnih vodova nisu mjesto "za igru" te da osoba ne mora dodirnuti žice da bi stradala jer promjer opasnosti obuhvaća čak dva metra od svih dijelova mreže pod naponom.
"Električni vodovi iznad vagona opasni su zbog vrlo visokog nazivnog napona od 25.000 volti te struje pri kratkim spojevima dosežu jakost od nekoliko tisuća ampera. Za usporedbu, jedan neispravan kućanski aparat kao što je obično sušilo za kosu može usmrtiti čovjeka, a radi na 220 V. Kod visokonaponskih vodova koji napajaju vlakove napon je veći 113 puta, a ako se u obzir uzmu konstrukcijske značajke željezničke visokonaponske napojne mreže, razina opasnosti u blizini željezničkih visokonaponskih postrojenja postaje tisuće puta veća nego u navedenome primjeru", navode iz HŽ-a, dodajući kako željeznički radnici koji rade na održavanju kontaktne mreže i signalno-sigurnosnih uređaja, ali i svi ostali koji su uključeni u proces organizacije prometa, prolaze zahtjevnu izobrazbu kako bi bez opasnosti za vlastiti život mogli obavljati svoj posao.
Crna statistika
Prof. Mladen Nikšić sa Zavoda za željeznički promet Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kazao nam je kako je izuzetno opasno penjanje na vagone i ignoriranje upozorenja i znakova zabrane posebno tamo gdje su iznad njih električni vodovi.
- Svi znamo da na tom konkretnom mjestu postoje tzv. divlji putevi i da ljudi tu prelaze preko pruge. Pri samom prelasku osoba preko kolosijeka nema opasnosti od strujnog udara. Čak ni prolazak, odnosno preskakanje između vagona ne bi smjelo dovesti do strujnog udara. Međutim, penjanje na vrh vagona opasno je po život - rekao je za Jutarnji list prof. Nikšić
Prema podacima HŽ-a, od 2015. do 2020. zabilježeno je 17 sličnih "izvanrednih događaja" od čega je u 15 slučajeva bila riječ o posljedici penjanja na vagone, a u preostala dva slučaja zbog penjanja na stup kontaktne mreže i zbog penjanja na lokomotivu. Šest osoba je poginulo, a 12 ih je teško ozlijeđeno. Jedna smrtno stradala osoba i osam teško ozlijeđenih osoba bili su maloljetni.