Ravnateljstvo policije u koordinaciji s Državnim odvjetništvom intenzivno radi na istragama “perača novca” o kojima izvještavamo posljednjih dana, potvrđeno nam je u Ravnateljstvu policije. U interesu istrage policija zasad ne želi dati nikakve konkretne informacije i hoće li uskoro uslijediti uhićenja osumnjičenih perača novca, od kojih su neki napustili Hrvatsku.
Neki od slučajeva o kojima smo pisali policija i tužiteljstvo već su obrađivali kao pojedinačne slučajeve, ali zasad nije bilo dokaza da se radi o organiziranoj skupini “perača novca”. Daljnji tijek kriminalističkog istraživanja odredit će se tijekom svakodnevnih sastanaka na kojima sudjeluju policajci, tužitelji i poreznici.
‘Posložen mozaik’
Kako je na čelu policijskog PNUSKOK-a odnedavno dr. sc. Ante Orlović, kriminalist kojem je uža specijalnost gospodarski kriminal, valja očekivati da bi na toj razini “mozaik” mogao biti vrlo brzo posložen, s obzirom na dosad prikupljene podatke. Može se očekivati da u kriminalističkom istraživanju policija preko nižih razina “perača novca” i vlasnika tvrtki preko kojih je izvlačen novac želi doći do organizatora, a to je netko na višoj razini. Sve ovo pomalo podsjeća i na razne oblike financijskog inženjeringa koji su bili aktualni devedesetih godina prošlog stoljeća i niz afera koje nisu rasvijetljene do današnjeg dana, a na tisuće građana ostalo je oštećeno za visoke iznose novca. Model poreznih prijevara kojima je izvučeno na stotine milijuna kuna na općenitoj razini Ante Orlović je opisao u knjizi “Gospodarska kriminalistika - Uvod u kriminalističko istraživanje gospodarskog kriminaliteta i korupcije” koja je upravo tiskana u Policijskoj akademiji.
Nedostaci sustava
A bivši ministar financija Boris Lalovac još je prije godinu dana u medijima rekao da je formirao poseban tim za velike porezne pronevjere, tzv. kružne prevare. Neke organizirane skupine, izjavljivao je tada Lalovac, “doslovno su uletjele u naš gospodarski sustav”. Upozorio je da izvlače novac iz hrvatskog državnog proračuna iskorištavajući nedostatke europskog poreznog sustava. Tvrtke iz Rumunjske, Bugarske i Italije, govorio je tadašnji ministar financija Lalovac, s osnivačkim kapitalom od 20 tisuća kuna tražile su milijunske iznose kroz povrat poreza. Jutarnji je list proteklih dana pisao o slučajevima koji su se učinili sumnjivima Uredu za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, a o kojima je Ured sastavio niz dokumenata 2013. i 2014. godine do kojih je ovih dana došao Jutarnji list. U tim dokumentima Ured za sprečavanje pranja novca navodi da se u konkretnim slučajevima sumnja na tzv. kružne prevare, pranje novca te slučajeve prikrivanja izvora novca preko niza fiktivnih tvrtki.
Najteži oblik prevara
A što su uopće kružne prevare? One su najteži i najznačajniji oblik poreznih prevara u Europskoj uniji. Porezna uprava na službenoj internet-stranici upozorava: “Organizatori PDV prevara, konkretno onih najopasnijih koje uključuju nestajućeg, ili nepostojećeg trgovca (ne prijavljuje ili ne plaća zaračunati i prijavljeni PDV), izravno kradu novac iz državnog proračuna i time umanjuju kvalitetu javnih usluga, PDV prijevare izravno utječu na konkurentnost poduzetnika na hrvatskom i zajedničkom EU tržištu”. Ovakve prevare funkcioniraju tako da tvrtka iz Europske unije prodaje robu društvu u Hrvatskoj. To je društvo oslobođeno plaćanja PDV-a. Drugo društvo koje je kupilo tu robu potom prodaje robu trećem društvu u Hrvatskoj i naplati iznos s PDV-om. Taj višak od PDV-a ta bi druga kompanija trebala dostaviti Poreznoj upravi, a prvo poduzeće koje je robu i prodalo dobiva PDV natrag. Društvo koje se obvezalo uplatiti porez nestaje i država je prevarena za iznos PDV-a. Nazivaju se kružnim prevarama jer mogu funkcionirati beskonačno - ukrug. Jer treće društvo iz prethodnog primjera ponovno bez PDV-a prodaje robu prvom poduzeću u drugoj državi EU i cijela igra može krenuti iz početka. Roba je gdje je i bila, a fiktivno poslovanje oštetilo je državu za iznos PDV-a. Za takvu prevaru dovoljne su tri tvrtke, ali često u takvim prevarama sudjeluje i deset kompanija kako bi prevaru bilo što teže otkriti. Država u konačnici nema što ni ovršiti jer to poduzeće postoji samo fiktivno. Posluje u unajmljenom prostoru, unajmljen je i namještaj, nema zaposlenih niti novca na računu. I dok država shvati da je riječ o prevari, poduzeće više ne postoji. Pritom je financijski oštećen državni proračun, a kružne prevare utječu i na povećanje deficita državnog proračuna i posljedično na povećanje javnog duga. Teško im je ući u trag jer tvrtke znaju uredno prijaviti porezne obveze, ali kada postane očito da ih neće i platiti, obično je prekasno. Čak i kada se kružnu prevaru otkrije, novac se rijetko vrati u proračun.
Poduzetnici, oprez!
Takve prevare povezane s plaćanjem PDV-a ozbiljan su problem u svim zemljama članicama EU. Porezna uprava na službenim internet-stranicama upozorava poduzetnike da budu oprezni ako poslovanje tvrtke s kojom rade pokazuje bilo koju od sljedećih aktivnosti: “Novoosnovana ili nedavno aktivirana tvrtka, kontakt osobe slabo poznaju ponuđena dobra i specifično tržište, ponude u kojima se nudi laka i brza zarada ‘bez poslovnog rizika’, ponovljene ponude s istim ili nižim cijenama i malom, ali stalnom dobiti, upute za plaćanje trećim osobama ili na račune u poreznim oazama, ponuđeni zajam bez osiguranja plaćanja s nerealnim osiguranjem, kamatnim stopama i uvjetima, upute dobavljača za plaćanjem manje od pune cijene, a često i manje od zaračunatog PDV-a, osobe s prethodnom povijesti trgovine na veliko robom ‘visoke vrijednosti i malog volumena’, primjerice novoosnovane tvrtke koje su nedavno promijenile vlasnika, novi vlasnici koji nemaju prethodnog iskustva niti povijest poslovanja u vašoj djelatnosti, nove tvrtke kojima upravljaju osobe bez prethodnog znanja o dobrima - unajmljuju stručnjake iz vašeg sektora, registirirane adrese poslovanja u stambenim prostorima, kratkoročno unajmljenim poslovnim prostorima ili uredima”.
‘Korištenje logike’
Nadalje navode da “popis nije potpun jer poduzetničko poslovanje podrazumijeva pridržavanje specifičnih pravila te korištenje logike, zdravog razuma i opreza prema poslovnim prilikama koje izgledaju predobro da bi bile istinite”. Isto tako, upozoravaju, “uz organizatore i počinitelje takvih prevara odgovornost, pa i značajne financijske posljedice mogu snositi i poduzetnici koji svjesno ili nesvjesno posluju s takvim osobama. Ako ne poduzmete mjere razumne procjene rizika, uključujući i ‘upoznajte svog klijenta’ ili zanemarite upozoravajuće pokazatelje, riskirate uključenost i sudjelovanje u prevari. Ako ste znali ili morali znati povezanost transakcije u kojoj ste sudjelovali s prevarom, porezna uprava može odbiti vaš zahtjev za povratom više plaćenog PDV-a ili možete biti obvezni platiti tuđu obvezu PDV-a”.
Fingirali provalu u krim policiju?
Paralelno s istragom o “peračima novca”, traje i istraga o krađi oko dva kg zlata i 280.000 eura iz sjedišta kriminalističke policije PU zagrebačke u Heinzelovoj ulici 4. travnja ove godine. Kako doznaje Jutarnji list, istraga napreduje, ali sporo. Jedan od razloga je i to što je i samo “mjesto zločina” kontaminirano, a neki tragovi nepovratno uništeni. Naime, tog jutra prilikom dolaska na posao djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta primijetili su da se jedan prozor ne da zatvoriti pa su pozvali majstora koji održava prostorije da popravi bravu, što je on i učinio. Tek poslije je otkriveno da su iz kase Odjela organiziranog kriminaliteta nestali novac i zlato, pa se to povezalo s oštećenom bravom i kvakom na prozoru.
U međuvremenu, nakon isteka osmodnevnog roka suspenzije Željka Dolačkog, načelnika Odjela organiziranog kriminaliteta, Ravnateljstvo policije podnijelo je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinskom sudu MUP-a, koji o tome tek treba odlučiti. Dolačkom se ne stavlja na teret ništa vezano uz nestanak zlata i novca, već da nije popisao spise koje je držao u kasi. U međuvremenu, i on i djelatnici njegova odjela bili su testirani na “detektoru laži” i prošli su testiranje. Kako neslužbeno doznajemo, spekulira se i da su zlato i novac odneseni prije 4. travnja, a da je provala bila samo fingirana kako bi se zavaralo istragu. ( D. Miljuš)