Kompozicija se zaustavila 30-ak metara od ponora

SPLIT - Sedam minuta iza podne - krš i lom, u kanjonu između Šantina i Duišina tora, poviše Rudina kod Kaštela nagibni je vlak ICN 521, na putu iz Zagreba u Split, izletio s tračnica, najvjerojatnije zato jer mu je otkazao kočnički sustav.


Kosor: Krivci za smrt putnika će odgovarati



Kerum: Jadan ti je onaj kome se desi zlo















U jednoj od najtežoj prometnoj nesreći u povijesti Hrvatskih željeznica od 91 putnika šest ih se nije uspjelo izvući iz gomile krvavog lima, šest je ljudi izgubilo život. Četiri su osobe teško ozlijeđene, a dvije životno ugrožene, dok je u KBC Split dovezeno ukupno 55 unesrećenih putnika od kojih je 33 zadržano na liječenju.



Kako smo neslužbeno doznali, u stravičnoj nesreći su život izgubili Domagoj Alvir (21) iz Zagreba, Emil Andrić Gaj (54) iz Španjolske, zatim Krešimir Tajbar, neutvrđenog godišta, i mlada Francuskinja hrvatskog porijekla Lorraine Bodet, dok za jednu osobu još nemaju nikakvih podataka, a majka jedne djevojke još nije obaviještena.



Od teško ozlijeđenih na neurokirurgiji su zadržani Paula Romani (26) iz Kaštela, Janko Ognjanovac (26) iz Zagreba, zatim na kirurgiji Ana Martinović (57), Francuskinja Lea Combier (20), Iva Šimić (51) iz Splita, Juraj Anzulović (26) iz Zagreba, Kristina Puškarić (31) iz Zagreba, Davor Puškarić (34) iz Zagreba, Suzana Potrebić (49) iz Zagreba, Katica Hossu (55) i Drago Hossu (63) iz Križevaca, strojovođa Joško Palinić (41), Mijo Smolčić (21) i Marija Koruga (21).








Na dječoj kirurgiji se nalazi 14-godišnji I. Š. iz Splita. Vlakom upravljao je Joško Palinić iz Splita, a prema neslužbenim informacijama ovo mu je druga željeznička nesreća, prvu je prije nekoliko godina imao kod Ličkog Osika.



Nesreća se dogodila na dugom pravcu koji završava usjekom u duljini od kojih stotinjak metara, iza čega slijedi nagli zavoj na kojem je kompozicija iskliznula. Sreća u ovoj katastrofi je ta što se vlak zaustavio svega tridesetak metara od provalije. Pitanje je bi li itko od putnika iz nagibnog vlaka uopće preživio da je kompozicija kliznula niz tu silnu padinu.



Nevjerojatno je da se svega sat vremena nakon iskakanja vlaka iz tračnica mogla dogoditi još veća tragedija. Naime, iz smjera Labina Dalmatinskog u pomoć nastradalima upućen je protupožarni vlak, takozvani robel.




Mesić: Krivci će morati odgovarati

Vijest o teškoj željezničkoj nesreći u Kaštel Starom predsjednika Republike Hrvatske Stipu Mesića zatekla je u Šibeniku.



- Izražavam sućut obiteljima stradalih, kao i Hrvatskim željeznicama. Zašto je došlo do tragedije i tko je za nju odgovoran mora se znati, izjavio je Mesić. On je, također, naglasio da odgovorni za tako tešku nesreću moraju snositi posljedice.







Pri samom prilazu mjestu nesreće i on je izgubio kontrolu nad kočnicama. Posada koja je vozilom upravljala iskočila je iz vlaka, a pobješnjela je tonska mrcina nastavila juriti, pred njom su u stranu skakali vatrogasci, policajci, novinari, ali i ozlijeđeni iz nesreće. I taj je vlak izletio s tračnica i, srećom, nitko nije ozlijeđen.



- Jutros prije nesreće robel je polijevao prugu tekućinom protiv zapaljenja pragova i ubijte me ako to nije razlog što jedan i drugi vlak nisu zakočili kad su trebali - rekao nam je jedan stariji mještanin Rudina. Kako doznajemo, uistinu su prskani pragovi smjesom protiv korova i trave koja se zove Tordon, no teško je vjerovati da bi takvo što uzrokovalo otkazivanje kočnica vlaka. Naime, ta se tekućina gotovo odmah suši u dodiru s tračnicama.


Preživio drugu željezničku nesreću u životu



Pješice sam stigao od vlaka, pomogla su mi dvojica mladića, a dvije mi je unuke odveo rođak na Hitnu – u suzama je rekao 70-godišnji Žarko Rogan iz Zagreba čekajući Hitnu.


U KBC-u Split je nešto iza podneva zavladalo opsadno stanje. Odmah nakon dojave o izlijetanju vlaka opozvani su svi liječnici s godišnjih odmora, pripremilo se 12 operacijskih sali. Pozvani su darivatelji krvi, a odaziv je bio izniman.



Ravnatelj Dujomir Marasović na mjesto nesreće uputio je najbolje timove Hitne medicinske pomoći, odmah su stigli pripadnici Gorske službe spašavanja te deseci vatrogasaca. Upućen je i helikopter, no uspio je izvući svega jednog ozlijeđenog s mjesta nesreće. Bilo je teško ne primijetiti suze u očima i kod policajaca i vatrogasaca dok su se vreće s tijelima šestero poginulih prebacivale u vozilo Lovrinca.



- Sve je bilo u redu dok se vlak odjednom nije počeo jako tresti. Poletio sam u zrak, dobro se ugruvao, ali sada se dobro osjećam, samo što ne znam gdje ćemo sada, gdje su nam stvari - rekao nam je u prolazu jedan mladi turist.



- Sve se dogodilo u nekoliko sekundi. Vlak je odjednom silno ubrzao i izletio. Osjetila sam udarac i veliku vrućinu - kazala nam je jedna putnica.



- Bilo je stravično. Krvi na sve strane. Kad smo došli sebi, počeli smo izvlačiti ozlijeđene - opisao je pak tragediju Koprivničanin. Svi su nam preživjeli putnici redom rekli kako ih je nekoliko trenutaka prije same nesreće kondukter obavijestio da su vlaku otkazale kočnice.








Splitska bolnica na Firulama sličila je na ratne dane. Pred kirurškim prijamom su se izmjenjivala vozila Hitne pomoći, gradom je odzvanjao zvuk sirena, a helikopteri su nadlijetali gotovo bez pauze puna dva sata. Predstojnik Klinike za kirurgiju dr. Vedran Radonić je oko 16.30 sati izvijestio da je zdržano na liječenju 18 Hrvata, 6 Francuza, 2 Australca, 3 Šveđanina i po jedan državljanin Slovenije i Pakistana. Ukupno je bilo 6 lomova kostiju, jedno krvarenje u prsištu kod mladog Kanađanina, dok je drugoj mladoj turistkinji zašivena jetra.



Zagrepčanin Franjo Matinović, koji je vlakom stigao na ljetovanje sa suprugom i planirali su uhvatiti trajekt za Vis, predosjetio je zbog “lude vožnje” da će se dogoditi zlo. 




Imao je sreću da se, kaže, “stisnuo poput ježa”, pa je tek lakše ozlijeđen, no njegova supruga je od šoka ustala i raširila ruke, pa su joj polomljene i ruke i noge te ključna kost dok je po njoj padala prtljaga.



- Vidio sam da vlak vozi divlje i vrlo čudno brzo. Otišao sam do konduktera, pa čak bio i malo grub upitavši ga “Hoćemo li zbog ovog idiota iskočiti iz tračnica?”. Kondukter je bio sav u čudu i rekao mi je da vjerojatno kočnice ne rade i molio me da ne širim paniku. Iskočili smo minutu ili dvije iza toga. Nakon iskakanja je bilo stravično, iza mene je na koferu ležala vrlo mlada djevojka i zapomagala, vikala je da svom mladiću vidi mozak - prepričao nam je Franjo Matinović. 



Strancima koji su se našli na nepoznatom terenu bez prtljage, novac, hrane, šokirani i lakše ozlijeđeni osiguran je smještaj u hotelu HŽ-a na splitskim Brdima.




Nestala Petra - nema je ni među ranjenima ni mrtvima

Na hitnom kirurškom, već izbezumljeni od straha i panike zbog nestanka rođakinje, za bilo kakvom informacijom jučer poslijepodne uzaludno su tragali Nenad i Maja Mašić.



- Osamnaestogodišnja Petra krenula je nagibnim vlakom iz Zagreba za Split, no u Split došla nije - pričaju Nenad i Maja. Nema je ni među ozlijeđenima ni među poginulima, naprosto je nigdje ne mogu pronaći - pričaju nam u šoku i nevjerici.



Petra je posljednju SMS poruku sa sadržajem 'Sad smo u Perkoviću!' poslala u 11 i 30, pokazuju nam zaslon mobitela, od tada više nisu uspjeli ostvariti nikakav kontakt s njom, niti im je itko do sada dao bilo kakvu informaciju koja bi razotkrila sudbinu nestale djevojke.  ( M. Rajčić/EPEHA)






Turistička zajednica je izašla u susret obiteljima stradalih



Pred KBC-a Split skupili su se i Ružica Mikačić, predsjednica Turističke zajednice, Vedran Matošić, direktor TZ-a, kao i Branko Grbić, državni tajnik u Ministarstvu turizma, koji su okupljenima kazali kako je za obitelji unesrećenih rezerviran smještaj, na raspolaganju su im i turistički vodiči kojima je zadatak strancima pomoći na njihovu jeziku. Grgić je ujedno najavio kako će Ministarstvo financirati sve koji iz inozemstva dolaze posjetiti svoje ozlijeđene najmilije. Na raspolaganju obiteljima ozlijeđenih je 10 dvokrevetnih soba koje je osigurao Turist-biro, 10 je osigurao hotel Le Meridien Lav, 5 Dom željezničara, dok je hotel Dalmina sve svoje kapacitete dao na raspolaganje. (M. Rajčić / EPEHA)  


















View Larger Map


Najteže željezničke nesreće u Hrvatskoj



30. kolovoza 1974.


Zbog prevelike brzine i premorenosti strojovođe, na samom ulazu u zagrebački Glavni kolodvor iskočio je međunarodni putnički vlak, 167 putnika poginulo je u nesreći koja i danas bilježi kao najveća. Vlak se na ulazu u kolodvor kretao brzinom od 104 kilometra na sat, dvostruko više nego što je bilo dopušteno.

14. studenog 2000.

Kod mjesta Plaški iskliznula su 32 vagona teretnog vlaka koji je prometovao iz Splita za Ogulin. Materijalna šteta procjenjena je na 2,5 milijuna eura. Kao uzrok nesreće, nadvodila se prevelika brzina, a očevici su svjedočili kako su smrskani vagoni izgledali poput “kockica”

21. kolovoza 2005.

Kod stajališta Zlobin u Gorskom Kotaru izletjelo 12 teretnih vagona. Samo pukom srećo nisu stradali strojovođe koji su se nalazili u lokomotivi koja je se otkačila i tako bila spašena. Kompozcija navodno nije regirala na pokušaje kočenja, a promet prugom bio je u prekidu nekoliko dana.

5. veljače 2007.

Na Zagrebačkom glavnom kolodvoru iskliznuo je diesel motorni vlak broj 2300 koji se kretao na relaciji Virovitica-Zagreb. U trenu nesreće, u vlaku se nalazilo 160 putnika, a samo je jedna putnica lakše ozljeđena. Prema policijskom izvješću, skretnica je bila pomaknuta prije nego je cijeli vlak preko nje prošao.

13. prosinca 2008.

Nagibni vlak sa 30 putnika udario je u odron kamenja kod mjesta Janjča. Vlak se zaustavio samo nekoliko metara od provalije duboke dvadesetak metara. Jedna je osovina vlaka iskočila nakon udara u kamen, da su oskočile obje, posljedice su mogle biti gore.

30. ožujka 2009.

Željeznički most na Savi kod Žitnjaka popustio je pod teretom vlaka. Nakon što je dio kompozicije već prešao preko njega, popustio je jedan od betonskih nosača mosta. Srećom, strojovođa je na vrijeme primijetio nepravilnosti na pruzi i počeo kočiti, vlak je uspuo zaustaviti tek na sredini mosta.   Marinko Brkić-Tot



Andrea Kuzmić, Milena Budimir, Jakov Žarko/EPEHA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 08:59