Zrinka Ručevića, stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo, računovodstvo i financije, sudovi su angažirali u nizu “velikih” predmeta, slučajevima Zdravka Mamića i Nadana Vidoševića, postupku protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u aferi Fimi-Media...
Ručević je prvi put imenovan sudskim vještakom za spomenuto područje još 1996. godine rješenjem tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Potom je još šest puta prošao isti postupak imenovanja, a posljednji je put, 31. siječnja prošle godine, rješenje o njegovu ponovnom imenovanju donio sadašnji predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić.
U cijelom tom razdoblju Ručević je bezbroj puta izradio financijsko-knjigovodstvena vještačenja koja su sudovima bila smjernica, a često i temelj za donošenje presuda u predmetima gospodarskog kriminala. Usporedo s time, Ručević je od 2005. godine i mentor Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja te je od tada obučavao i mentorirao 14 osoba koje su postale stalni sudski vještaci.
Uvjeti za vještaka
No, sada je dovedeno u pitanje ima li Zrinko Ručević propisane uvjete za stalnog sudskog vještaka u području financija, računovodstva i knjigovodstva. Ministarstvo pravosuđa, odnosno ministar Dražen Bošnjaković poništio je 16. travnja ove godine posljednje rješenje predsjednika Županijskog suda u Zagrebu o njegovu reimenovanju.
Pune 22 godine od njegova prvog imenovanja, ministar je došao do jednostavnog zaključka, a to je da Ručević nije završio odgovarajući fakultet, odnosno da nema dostatno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
Cijeli ovaj slučaj izazvao je brojne polemike u pravosudnim krugovima, pa čak i zgražanje pojedinih sudaca na zagrebačkim sudovima. Suci nisu željeli javno komentirati odluku ministra, napominjući da se ovaj problem mora riješiti u upravnom sporu koji je Ručević pokrenuo protiv Ministarstva. No jasno navode, a takav je stav zauzet i u konkretnim postupcima, da je Zrinko Ručević formalnopravno i dalje sudski vještak te da njegova vještačenja definitivno nisu nezakonita jer odluka Ministarstva nije pravomoćna do rješavanja upravnog spora.
Prema stavu sudaca, čak i ako bi Upravni sud odbio njegovu tužbu i potvrdio ministrovu odluku, to ne bi smjelo utjecati na prethodno provedena vještačenja.
Prije iznošenja argumenata ministra pravosuđa koji je poništio Ručevićevo posljednje imenovanje te njegovih protuargumenata u upravnoj tužbi, ne možemo zaobići neobičan slijed događanja, nazovimo ih niz slučajnosti koje su pratile ovaj slučaj.
Naime, cijelu priču s osporavanjem vještaka Ručevića pokrenuo je izvjesni Ivan Milas iz Tkona na otoku Pašmanu, koji je prije svega bio nezadovoljan Ručevićevim vještačenjem u kaznenom postupku koji se vodi protiv njega. Kada u tome nije uspio pred nadležnim sudom, koji je kao neosnovane odbacivao sve njegove prigovore, žalio se na odluku o Ručevićevu reimenovanju te tako došao do razine Ministarstva pravosuđa. Možda nije relevantno, ali vrijedi napomenuti da je Ivan Milas nekadašnji tajkun koji je 90-ih godina bio blizak najvišim HDZ-ovim krugovima u Osijeku i Slavoniji, gdje je vodio više u međuvremenu mahom propalih tvrtki.
Niz slučajnosti
Potom ministar pravosuđa potpisuje rješenje kojim se poništava, napomenimo još jednom, sedmo po redu rješenje predsjednika Županijskog suda u Zagrebu o imenovanju Ručevića stalnim sudskim vještakom. Prvi koji je “mahao” tim ministrovim rješenjem bio je Zdravko Mamić na konferenciji za medije uoči izricanja prvostupanjske presudu na Županijskom sudu u Osijeku.
Prvi put ministrovo rješenje korišteno je u konkretnom sudskom predmetu 3. srpnja ove godine, i to u postupku protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, onom u aferi Fimi-Media. Upravo onom predmetu u kojem je kao pravna osoba optužena i Hrvatska demokratska zajednica. A rješenje HDZ-ova ministra pravosuđa iz torbe je izvukao i temeljem njega pokušao osporiti zakonitost provedenog vještačenja upravo branitelj spomenute stranke, odvjetnik Davorin Budin. Ovaj zanimljiv niz slučajnosti na koncu je upotpunio i predstavnik optužene pravne osobe, HDZ-a, Vladimir Terešak. Naime, njegov kolega Budin između ostaloga je na raspravi napomenuo da je predsjednik Županijskog suda Ivan Turudić, prema prijedlogu Zrinka Ručevića, 7. svibnja donio rješenje kojim odgađa izvršenje ministrove odluke o poništenju. Dodao je kako je podnesena žalba na tu Turudićevu odluku, o kojoj bi opet trebao odlučiti ministar pravosuđa.
Na to se nadovezao odvjetnik Terešak, predstavnik HDZ-a, navodeći kako ima informacije da je Ministarstvo već riješilo i tu žalbu te je dodao da predsjednik suda nema ovlaštenja za odgađanje izvršenja ministrove odluke. I bio je u pravu. Upravo iz tog razloga Ministarstvo je poništilo i tu Turudićevu odluku o odgodi. I to baš tog dana.
Radno iskustvo
“Rješenjem Ministarstva pravosuđa od 3. srpnja 2018. poništeno je rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 7. svibnja 2018. kojim je odgođeno izvršenje rješenja Ministarstva pravosuđa od 16. travnja 2018., budući da Županijski sud u Zagrebu nije nadležan za odlučivanje o zahtjevu za odgodu rješenja”, naveli su iz Ministarstva pravosuđa odgovarajući na naš upit.
Treba napomenuti da je tu posljednju odluku Ministarstva, donesenu na dan rasprave u predmetu Fimi-Media, Županijski sud dobio danima kasnije.
Kad po strani ostavimo sve navedene slučajnosti, nesporno je da ministar pravosuđa, kako ističu iz Ministarstva, “u obavljanju ovih poslova može poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen. A zašto je poništio imenovanje vještaka Ručevića? Da bi netko mogao postati stalni sudski vještak, prema aktualnim propisima, mora imati završen studij iz “odgovarajućeg” područja te osam godina radnog iskustva u tom području. Zrinko Ručević je 1990. diplomirao na Priridoslovno-matematičkom fakultetu, a 2012. je završio poslijediplomiski studij Računovodstvo, revizije i financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je na Županijskom sudu proveden postupak ispitivanja uvjeta te se zaključilo da ih Ručević zadovoljava, Ministarstvo pravosuđa provelo je dodatno, vlastito ispitivanje. Uz postojeće podatke, pribavili su mišljenje PMF-a, iz kojeg proizlazi da sam završen studij ne znači i stjecanje znanja koja se mogu primijeniti na području računovodstva, financija i knjigovodstva. Na temelju takvog odgovora PMF-a Ministarstvo je zaključilo da Ručević, zapravo, nema završen odgovarajući studij, a s obzirom na to da je “odgovarajući” poslijediplomski studij završio prije šest godina, zauzet je stav da nema ni potrebnih osam godina radnog iskustva.
U Ministarstvu pravosuđa nisu željeli komentirati kako je moguće da se nakon više od 20 godina dođe do zaključka da dugogodišnji sudski vještak zapravo za to nema propisane uvjete. Pitali smo Ministarstvo i jesu li možda poduzeli određene korake kako bi se razjasnilo na koji je način Zrinko Ručević stekao status stalnog sudskog vještaka. Ako nema uvjete, onda mu je netko, očito, pogodovao. Ni na to pitanje odgovor nismo dobili.