Mučno i dugotrajno suđenje poduzetniku Tomi Horvatinčiću za smrt talijanskih supružnika Francesca Salpietra (63) i Marinelde Nelly Patella Salpietro (61) pod budnim je okom javnosti, a posljednji detalj koji je isplivao na površinu u sudnici šibenskog suda izazvao je negativne reakcije i osudu javnosti.
Osim samog Horvatinčićeva svjedočenja kojim je vjerojatno nastojao umanjiti krivnju patetičnim iskazom na sudu, javnost sada bruji o saznanju da optuženi za tešku pomorsku nesreću u kojoj su poginuli talijanski supružnici od njihovih nasljednika potražuje vrtoglavih 240.000 eura, na koliko je očito procijenjena šteta na gliseru.
Jedini nasljednici su njihova djeca Federico i Gaia Salpietro i šokantno visok odštetni zahtjev upućen je njima. Slučaj se vodi na splitskom Trgovačkom sudu, a obitelj Salpietro strahuje od ishoda s obzirom na to da sumnjaju u objektivnost hrvatskog pravosuđa.
Pitanje nadležnosti
- U svojem svjedočenju Tomo Horvatinčić je rekao da je čak pet puta pokušao pronaći zajedničko rješenje. Pa to je laž! Jedna lijepa i velika laž! Nikad nikakvu novčanu ponudu za naknadu štete nije dao. I da, istina je da smo u Padovi podnijeli odštetni zahtjev protiv Horvatinčića. O detaljima vam ne mogu govoriti, kao ni o idućim potezima - osvrnuo se na cijeli slučaj nakon suđenja Luigi Pasini, odvjetnik obitelji Salpietro. Neslužbeno doznajemo da Salpietrovi od Horvatinčića putem talijanskog pravosuđa pokušavaju dobiti 8,5 milijuna eura te da je sudski postupak prebačen u Rim, no tamo im je dano do znanja da su za sve to ipak nadležni hrvatski sudovi.
Iz krugova obitelji Salpietro ne prestaju komentirati, kako kažu, nelogičnosti koje je izrekao Horvatinčić u svojem svjedočenju, a koje je izazvalo lavinu komentara.
- Čekali smo dugo da Horvatinčić iznese obranu. Znali smo da će igrati na kartu bolesti. Ipak je on sad čovjek koji se jedva izvukao, a malo tko gleda na njegovu prošlost te da je već uništio svojom vožnjom i druge živote. No kako može reći da nije znao što potpisuje prilikom slanja odštetnog zahtjeva koji je podnijela njegova tvrtka protiv Salpietrovih na Trgovački sud? U isto vrijeme govori kako stalno misli na obitelj i da mu nikako ne izlaze iz glave, a onda kaže da je ovlaš potpisao dokumente na kojima se spominje prezime Salpietro - ogorčeno se pita osoba bliska oštećenoj talijanskoj obitelji.
Boji se zatvora
Iz Horvatinčićevih krugova pak kažu: “Tomo se itekako boji zatvora”.
- Star je i bolestan. Slučaj i suđenje dodatno su mu narušili zdravlje. Nevoljko u društvu priča o tragediji, o detaljima, o svemu što ga tišti. No u isto vrijeme zbog njegovih bolesti nikada suđenja nisu bila odgađana. I njemu je žao što postupak ovoliko traje. U samom početku Salpietrovima je nudio novac kao malu kompenzaciju za smrt roditelja. Horvatinčićeva polica osiguranja ugovorena je na milijun eura pa je toliko i ponudio djeci Salpietrovih. Nalazio se s njima i u Rijeci i u Padovi. Rekli su da će razmisliti i odustali su od te ponude. Šteta što se nisu informirali da se prema hrvatskim zakonima za smrt osobe može dobiti najviše oko 300.000 kuna. Kad njihov odštetni zahtjev stigne u Hrvatsku, teško da će moći dobiti onoliko koliko traže u Italiji - kaže osoba iz Horvatinčićeva kruga upućena u problematiku.
Odvjetnički timovi obiju strana ne žele komentirati slučaj te kažu da je “dovoljno štete naneseno svima već u startu kad se nesreća sa smrtnom posljedicom pretvorila u trakavicu prepunu ishitrenih detalja kojima je mjesto samo u sudnici”.
Podsjetimo, nakon kobne nesreće 16. kolovoza 2011. godine, kada se u punoj brzini od 26 čvorova moćnim gliserom zabio u talijansku jedrilicu Santa Pazienza te usmrtio supružnike Salpietro, Horvatinčić istražiteljima nije spominjao da mu je pozlilo, već im je rekao da je do havarije došlo zbog kvara na upravljačkom mehanizmu.
Promjena smjera
O njegovim zdravstvenim tegobama i privremenom gubitku svijesti u odsudnom trenutku doznalo se tek poslije, kada je njegova brodska suputnica Anica Dilber Đerđa u sudnici rekla da je patio od glavobolja i nesvjestica te da mu je neposredno prije sudara pozlilo. Moguću krivnju ujedno je svalila i na automatski pilot rekavši da je i prije sam znao mijenjati smjer.
TRI VJEŠTAČENJA
Prvo vještačenje, 5. prosinca 2012.
Ivo Makjanić i Mijo Radunović, sudski vještaci za promet:
Talijani su imali pravo prednosti prolaska jer je njihova jedrilica bila Horvatinčiću s desne strane, a to sve upućuje na činjenicu da je poduzetnik imao vremena skrenuti udesno, poštujući pravilo prednosti prolaska, te se od nje odmaknuti čak 60 metara. Horvatinčić to nije učinio, a njegov je gliser zadržao i brzinu i smjer čak i nakon sudara s talijanskom jedrilicom. Talijani su nekoliko sekundi prije nego što je Horvatinčić svojim gliserom udario u njihovu jedrilicu primijetili opasnost. To se vidi po tome što su napravili manevar udesno pokušavajući izbjeći gliser. Osam sekundi prije sudara Horvatinčićev gliser bio je 132,7 metara udaljen od talijanske jedrilice. Gliser je tada plovio brzinom od 13,8 metara u sekundi, a jedrilica se kretala brzinom od 2,16 metara u sekundi. Da je u tom trenutku Horvatinčić skrenuo udesno, možda bi mogao izbjeći nesreću ili makar njezine teške posljedice. Vozač glisera mogao je smanjiti brzinu ili ugasiti gliser te ublažiti posljedice nesreće.
Drugo vještačenje, 24. veljače 2015.
Ratko Marinović, stalni sudski vještak za promet:
Simulacija Pomorskog fakulteta u Rijeci daje jasan prikaz križanja kurseva brodova. U tome je vidljivo da bi se oba broda, da su zadržala kurs i brzinu, mimoišla pri krmi. Da nije bilo tog skretanja, ne bi došlo ni do sudara. Plovila bi prošla na udaljenosti od šest metara, što jest svakako kritična i opasna udaljenost i situacija kao takva je granična.
Nadvještačenje, 19. listopada 2015.
Ante Zaninović, vještak Brodarskog instituta:
Oba plovila, i gliser kojim je upravljao Horvatinčić, i jedrilica talijanskog bračnog para, imala su dovoljno vremena za reakciju i praktički su jednako odgovorni za nesreću. Do sudara je došlo jer je talijanska jedrilica prekasno skrenula udesno i presjekla pravac plovidbe Horvantičićevu gliseru. U protivnom, ne bi došlo do sudara već bi se plovila mimoišla bočno s desne strane na razdaljini od šest metara.