Petnaestorica okrivljenika koje USKOK povezuje s pranjem novca peruanskog narkokartela Sanchez-Paredes od proljeća 2014. do proljeća 2015. kroz mrežu hrvatskih tvrtki, prema USKOK-ovim optužbama, oprali su nevjerojatnih 638,5 milijuna kuna. Radi se o najvećoj pojedinačnoj operaciji pranja novca u hrvatskoj povijesti. Među osumnjičenima su, kako je to Jutarnji prvi izvijestio, i Pejo Ivić (59) te njegov sin Antonio (25), osobe kojima je u veljači ove godine policija zaplijenila 280.000 eura u gotovini i dva kilograma zlata, koji su zatim postali plijen napoznatih pljačkaša koji su ih prošlog vikenda u nazapamćenoj pljački odnijeli iz prostorija kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici u Zagrebu.
Ivići nedostupni
Prema optužbama USKOK-a, Antonio Ivić bio je osoba koja je prevozila velike svote novca i pritom ga osiguravala tako da je sasvim izgledno da su novac i zlato zaplijenjeni kod njega potjecali iz te megaoperacije pranja novca. Njegov otac Pejo Ivić imao je pak puno veću ulogu u cijeloj operaciji te mu je na račun u inkriminiranom razdoblju sjelo ukupno 45 milijuna kuna. I Pejo i Antonio Ivić izbjegli su uhićenje i za sada nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Prema nekim najavama pak u tijeku su pregovori o njihovoj eventualnoj predaji, no takve informacije nismo uspjeli potvrditi. Mozak cijele mreže, prema tvrdnjama USKOK-a, bila su sin i otac Luka i Ante Gale, uhićeni u akciji, za koje je USKOK zatražio istražni zatvor.
Uplate iz Italije
No, po svemu sudeći, osumnjičena petnaestorica zapravo su samo manji kotači većeg mehanizma pranja novca za koji se bez pretjerivanja može pretpostaviti da je baratao iznosima koji se mjere u milijardama kuna. Ante i Luka Gale, prema USKOK-ovim saznanjima, uspostavili su ovaj krak operacije organiziravši ostale okrivljenike i njihove tvrtke u mrežu kojoj će uskoro početi sjedati goleme svote novca. Cijela se operacija zapravo odvijala u nekoliko koraka. Prvi ešalon hrvatskih tvrtki primao je novac od talijanskih tvrtki te ga dalje distribuirao na još niz hrvatskih podtvrtki, a sve pod krinkom kupnje zlata i u manjem dijelu pšenice. U igri su, prema sumnjama istražitelja, bile četiri talijanske tvrtke od kojih je jedna povezana s istragom američke DEA-e protiv peruanskog kartela Sanchez-Paredes. Riječ je o talijanskim tvrtkama Gianluca Ciancio s.r.l., JM Gold s.r.l., Cormas s.r.l. i spornome Italpreziosiju s.p.a. Te četiri tvrtke novac su uplaćivale hrvatskim tvrtkama Bonto plus, odnosno prije Habat trgovini, zatim Stip Servicesu i Sedatusu. S računa tih tvrtki novac se dalje raspršivao na druge hrvatske tvrtke, samo u manjim iznosima. Radilo se o tvrtkama koje su također bile u vlasništvu istih ili drugih okrivljenika, poput tvrtki Biserni sjaj, Ankh d.o.o., Pinus Negra d.o.o. i slično.
Beskućnici direktori
Novac je na kraju znao biti prefakturiran i u tvrtke beskućnika koje su okrivljenici nalazili da samo fiktivno figuriraju kao direktori, a zapravo nisu imali nikakve formalne ovlasti u tvrtkama. U tako postavljen sustav u protekle dvije godine ulilo se spomenutih 638,5 milijuna kuna, a umjesto za kupnju zlata okrivljenici su novac jednostavno podizali i predavali Anti i Luki Gali. No gdje je novac zaista završavao, istražitelji naravno mogu samo sumnjati jer je logično da talijanske tvrtke sasvim sigurno nisu grupici hrvatskih anonimusa poklonile 638 milijuna kuna.
Bit će zanimljivo vidjeti i kako će se razvijati krakovi istrage u Italiji i SAD-u. Naime, u Južnom okrugu države New York već dvije godine traju istražne radnje protiv rudarske tvrtke u vlasništvu obitelji Sanchez-Paredes zbog sumnji da peru novac od kokaina, a jedan od blokiranih računa pripadao je upravo talijanskom Italpreziosiju koji je pak uplaćivao novac i hrvatskim tvrtkama.
Cijelu je operaciju otkrila, podsjetimo, Porezna uprava još prije nekoliko godina, nakon što su porezni nadzori pokazali da nekoliko sasvim nepoznatih hrvatskih tvrtki prometuje zlatom u iznosima od par stotina milijuna kuna, premda te tvrtke za to nisu imale nikakvu infrastrukturu.
Naime, utvrđeno je kako tek osnovane tvrtke nemaju niti skladišta niti zaštitarsku službu, dakle, osnovne uvjete koje bi morale zadovoljavati kod takve potencijalno rizične trgovine.
Imena uhićenih
Osim Ante i Luke Gale, u akciji su još osumnjičeni i spomenuti Pejo i Antonio Ivić, zatim Dragan Bošnjak, Pavle Pavlović, Damir Premužić, Josip Jelavić, Tomislav Šikić, Toni Sliško, Zoran Stojić, Aleksandra Štibrić, Ciprian Petar Lugojan, Goran Tukša i Vinko Šutalo. Većina njih bili su vlasnici spomenutih tvrtki, dok se Antoniju Iviću i Ciprianu Petru Lugojanu na teret stavlja da su bili vozači i zaštitari kod prebacivanja pošiljki novca. Svi dostupni osumnjičenici, dakle njih 13, ispitani su prijepodne u USKOK-u, a većina ih poriče krivnju. USKOK je, pak, odlučio zatražiti istražni zatvor samo za njih 13, među kojima su i nedostupni Pejo i Antonio Ivić, a za kojima bi trebala biti raspisana tjeralica.
Dakle, dvije osobe bit će puštene da se brane sa slobode. Jesu li oni istražiteljima odlučili otkriti neke kompromitirajuće detalje, nije poznato.
Za 13 osumnjičenih određen istražni zatvor
Organizatori skupine koja je prema Uskokovim sumnjama fiktivnom prodajom zlata oprala više od 630 milijuna kuna su otac i sin Ante i Luka Gale kojima je uz još 11 osumnjičenika u tom slučaju u petak navečer na zagrebačkom Županijskom sudu određen jednomjesečni istražni zatvor.
Među 13 okrivljenika kojima je određen istražni zatvor su i odbjegli Antonijo i Pejo Ivić za čija je imena javnost doznala ovog tjedna nakon krađe dva kilograma zlata i 280 tisuća eura iz sjedišta zagrebačke krim policije.
Većina okrivljenika će tijekom istrage iza rešetaka biti zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja nedjela, dok je za Iviće istražni zatvor određen i zbog bijega.
Zamjenik ravnateljice Uskoka Saša Manojlović izjavio je novinarima da je sudac istrage u potpunosti prihvatio prijedlog Uskoka i u odnosu na 13 okrivljenika odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela, dok je protiv dvojice određen i zbog bijega.
Glavnom osumnjičeniku odbijena jamčevina, obrana najavila žalbe
Branitelj Ante Gale Mate Matić rekao je da će se žaliti na odluku suda koji je odbio njihov prijedlog da se pritvor zamjeni jamstvom. U početku su nudili nekretninu, ali im je Uskok, kaže Matić, "brzom akcijom" popodne blokirao tu imovinu, a potom su nudili sto tisuća kuna što je sud odbio.
Odvjetnik osumnjičenog Dinka Šutala Boris Vinčić rekao je da nisu nudili nikakvo jamstvo jer njegov branjenik nema novaca ni imovine. (Hina)