U ovogodišnjem tjednu proslave Martinja policija je uhvatila gotovo dvije tisuće pijanih vozača, a rekorder među njima bio je Varaždinac s izmjerenih 4,4 promila alkohola u krvi. Iako je ta koncentracija za prosječnu osobu opasna za život, to je jako daleko od neslavnog hrvatskog rekorda iz 2003. godine, kada je 25-godišnjaku iz Makarske, prilikom intervencije zbog obiteljskog nasilja, utvrđeno čak 7,44 promila, piše Slobodna Dalmacija .
Makaranin se takvom koncentracijom približio svjetskom rekordu koji drži jedan Poljak, s izmjerenih osam promila. Poljski policajci su, ne vjerujući svojim očima, tri puta ponavljali alkotestiranje. Rezultat, koliko god bio nevjerojatan, međutim, potvrđen je.
Drugo mjesto na domaćoj, neslavnoj ljestvici drži Križevčanin kojemu je 2002. godine, tijekom redovite kontrole prometa, utvrđeno 5,68 promila alkohola u krvi.
Treće mjesto zauzela je jedna starija gospođa koja je 2002. godine dovezena u KBC Rebro, gdje joj je izmjerena koncentracija od 5,5 promila, a samo nešto manje alkohola u krvi, 5,32 promila, imao je 50-godišnjak kojeg je zagrebačka policija zaustavila tijekom redovite prometne kontrole u travnju 2004. godine.
U rujnu iste godine samoborski prometni policajci ulovili su pijanog 42-godišnjeg traktorista, s 5,27 promila alkohola, koji je, neregistriranim traktorom, izazvao lakšu prometnu nesreću.
To je, dakle, dosadašnjih top pet najpijanih hrvatskih vozača, a svi oni bi, prema izmjerenim koncentracijama alkohola u krvi, trebali biti mrtvi. Naime, za prosječnu osobu, kako objašnjava prof. dr. Izet Hozo, pročelnik katedre Klinička propedeutika splitskog Medicinskog fakulteta, koncentracija od četiri promila i više znači komu i moguću smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskog krvnog tlaka ili gušenja tijekom povraćanja zbog nepostojanja refleksa kojim bi se tekućina iskašljala iz pluća.
Kako se onda tumači da neki mogu podnijeti vrlo visoke koncentracije alkohola, koje bi, dakle, kod normalne osobe izazvale komu i smrt?
- Ovi neslavni takozvani rekorderi u količini popijenog alkohola su, uvjetno rečeno, utrenirane osobe, koje duže vrijeme konzumiraju alkohol čime podižu prag osjetljivosti svoga organizma na njega. Konačno, sve to dovodi do sloma oksidativnih sposobnosti jetre u metabolizmu alkohola, tako da se u kasnim fazama kroničani alkoholičar vrlo brzo opije i nakon malih količina alkohola jer oboli od jetrene ciroze.
Dakako, na metabolizam alkohola utječe i prehrana, spol, dob, kao i opseg masnog tkiva i niz drugih čimbenika. Poznato je također da kod žena i mladih osoba štetni učinci nastaju i kod znatno niže količine konzumiranog alkohola, a konzumacija kod trudnica dovodi do oštećenja fetusa - ističe prof. dr. Hozo.
Alkohol je, objašnjava, po definiciji otrov, a prema jednom istraživanju američkih autora, zdrava jetra, dodaje prof. dr. Hozo, može preraditi 0,1 grama alkohola na sat po kilogramu tjelesne težine.
- To praktično znači da bi zdrav organizam mogao dnevno preraditi otprilike 170 grama čistog alkohola, međutim u praksi nije tako jer štetni učinci alkohola nastupaju nakon konzumacije znatno manjih količina alkohola - zaključuje prof. dr. Hozo.
Top pet pijanaca za volanom
Čak 7,44 promila izmjereno je 25-godišnjaku iz Makarske 2003. godine. Policija je intervenirala zbog dojave o obiteljskom nasilju.
U 2002., tada 42-godišnji Križevčanin vozio je automobil sa smrtonosnom koncentracijom alkohola od 5,68 promila.
Starija gospođa dovezena je 2002. godine u KBC Rebro, gdje joj je izmjerena koncentracija od 5,5 promila.
Prometna policija u Zagrebu 2004. godine 50-godišnjaku je utvrdila da je imao čak 5,32 promila alkohola u krvi.
Samoborski prometni policajci ulovili su u rujnu 2004. godine pijanog 42-godišnjeg traktorista. Imao je 5,27 promila alkohola i izazvao je lakšu prometnu nesreću. Vozio je bez položenog vozačkog ispita za traktor, a ni vozilo nije bilo registrirano.
Od euforije do kome i smrti
Dr. Hozo o utjecaju alkohola na normalan organizam:
- 0,2 do 0,3 promila - nema gubitka koordinacije, osoba osjeća laganu euforiju i gubitak sramežljivosti
- 0,4 do 0,6 promila - osoba se osjeća veselo, opušteno, smanjuju se prepreke u ponašanju, pojava osjećaja topline i euforije. Javljaju se manje smetnje u razboritosti i sjećanju, te smanjenje opreza
- 0,7 do 0,9 promila - lagane smetnje u ravnoteži, govoru, vidu, vremenu reakcije i sluhu. Smanjena mogućnost procjene i samokontrole. Pripita osoba vjeruje kako funkcionira bolje nego što je to stvarno slučaj
- 1 do 1,25 promila - značajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitak pravilne procjene. Mogu se javiti poteškoće u govoru te smetnje u ravnoteži, vidu, vremenu reakcije i sluhu, euforija
- 1,3 do 1,5 promila - velike smetnje u motoričkim funkcijama i manjak fizičke kontrole. Zamućeni vid i značajan gubitak ravnoteže. Smanjuje se stanje euforije i nastupa emocionalno stanje tjeskobe, depresije i nemira
- 1,6 do 1,9 promila - prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, može se javiti mučnina
- 2 promila - osjećaji zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranosti. Osoba može trebati pomoć kako bi se ustala ili hodala. Ako dođe do ozljede, moguće je da osoba to ne osjeti. Može doći do smetnji s refleksom povraćanja, pa čak i gušenja. Moguća su razdoblja kojih se osoba ne sjeća
- 2,5 promila - ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizičkim i osjetilnim funkcijama. Povećan rizik od gušenja prilikom povraćanja i ozljeda prilikom pada ili druge vrste nesreće
- 3 promila - stanje stupora. Osoba ne shvaća gdje se nalazi. Može doći do nagle nesvjestice
- 3,5 promila - moguća pojava kome. Ovo stanje jednako je razini kirurške anestezije
- 4 promila i više - koma i moguća smrt