- Tko može pojmiti strahotu koja se dogodila na Pagu, a da se ne pita je li riječ o lošem čovjeku ili psihičkom bolesniku. Zasad se premalo zna o slučaju. Ne znamo, primjerice, ni što je izjavio počinitelj, pa je o njemu teško dati bilo kakvu procjenu iako bi se po onome što objavljuju mediji moglo vjerovati da se radi o problematičnoj osobi, a ne o psihičkom bolesniku. Naime, kaže se da je prediktor budućeg ponašanja prijašnje, ali ni to ne mora biti pravilo - kaže doc. dr. Špiro Janović, psihijatrijski vještak i pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja te psihotraumatologiju KBC-a Zagreb.
Dodaje da ovo stravično djelo nije takve prirode da bi se radilo o psihičkoj bolesti. Primjerice, on je nakon tog tragičnog čina izašao na ulicu, sjeo u automobil i otišao na policiju.
- To, u principu, nije akt ludila. Istina, teoretski bi to možda mogla biti psihička bolest, ali stvarno je vrlo mala vjerojatnost za to. Nije riječ ni o kaznenom djelu učinjenom na mah jer nije bacio samo jedno dijete, nego se vraćao četiri puta sve dok i posljednje nije bacio na dvorište. Naprosto, pokazao je veliku upornost u izvršenju djela - objašnjava doc. dr. Janović.
Racionalnost
Dodaje da se još ne zna, a važno je znati, je li možda bio pod utjecajem droga ili alkohola što će pokazati analiza krvi. No, čak i da je “nešto uzeo”, teško se time može objasniti sistematičnost izvršenja ove grozote. Janović objašnjava kako se kod mladića koji je nedavno u Trogiru napao autobus pod utjecajem droge moglo vidjeti vrlo nesvrhovito ponašanje. On to nije činio smisleno. Nije bilo logike u ponašanju, za razliku od oca koji je bacao svoju djecu.
- Njegov izlazak iz kuće, sjedanje u auto i odlazak na policiju upućuje na to da je riječ o racionalnom ponašanju - kaže doc. dr. Janović. Veliko je pitanje je li se moglo raditi o iznenadnoj pojavi psihičke bolesti jer se razne psihoze pojavljuju u dobi od 18 do 25 godina.
- Izuzetno je rijetko da će se kod nekog u pedesetima prvi put pojaviti psihijatrijska bolest. Puno češće radi se o patološkoj ljubomori, alkoholu... U tom slučaju motiv je kažnjavanje nekoga zbog nečeg. Što je bilo u ovom slučaju tek će se znati nakon temeljite istrage - zaključuje doc. dr. Janović.
Stvarnost
I forenzička psihijatrica dr. Nadica Buzina iz Zavoda za forenzičku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapče kaže kako ne može komentirati aktualni slučaj jer prije stava struke treba provesti temeljito psihijatrijsko vještačenje. Kad se radi o počiniteljima kaznenih djela, napominje, nema identičnih slučajeva, odnosno svaki se mora posebno vještačiti sa svim različitostima da se dođe do konačnog zaključka o razlozima počinjenja nekog kaznenog djela.
“Nijedna se, primjerice, dijagnoza ne može izjednačiti s određenom ocjenom ubrojivosti jer se uvijek procjenjuje konkretna osoba u konkretnoj situaciji.
Suprotno percepciji javnosti da najteža kaznena djela čine psihijatrijski pacijenti, stvarnost je drukčija. Radili smo jedno istraživanje u Zavodu za forenzičku psihijatriju o počiniteljima teških ubojstava, pokušajima teških ubojstava te teških tjelesnih ozljeda. Pokazalo se da je među počiniteljima takvih teških kaznenih djela samo 10 posto pravih psihijatrijskih bolesnika - kaže dr. Buzina. Dodaje da je postupak vještačenja takav da se mora proučiti sudski spis i medicinska dokumentacija, razgovara se s ispitanikom, obavljaju se pretrage i psihologijska obrada.
- Na kraju imamo konzilij na kojem se prezentira slučaj prije donošenja konačne ocjene, koja mora biti maksimalno objektivna ne bismo li dobili odgovor na pitanje je li počinitelj bio ubrojiv - objašnjava dr. Buzina postupak koji će proći i nasilnik s Paga.