TRAGEDIJA U PODRAVINI

TKO ĆE ODGOVARATI ZA SMRT 8-GODIŠNJAKA U BAZENU U KOPRIVNICI 'U Hrvatskoj nitko ne kontrolira sigurnost na bazenima!'

    AUTOR:
    • Dijana Puhalo,
    • Kate Gudelj

  • OBJAVLJENO:
  • 18.04.2018. u 21:00

Podravski.hr

 

Obdukcijom tijela dječaka koji je u nedjelju pronađen mrtav u koprivničkim Gradskim bazenima Cerine, utvrđeno je da je 8-godišnjak najvjerojatnije umro od posljedica utapanja.

Izvori bliski istrazi jučer su za portal Podravski.hr potvrdili kako na tijelu dječaka nema vidljivih vanjskih ozljeda, odnosno da 8-godišnjak nije preminuo od udarca o rub bazena ili nezgodnog pada.

No, prema uobičajenoj proceduri, uzorci tkiva poslani su i na Zavod za sudsku medicinu u Zagreb.

- Dječak je preminuo od utapanja - službeno je jučer za Podravski hr. potvrdio i Dražen Laljek, glasnogovornik koprivničke policije, ističući da policija i dalje provodi kriminalističko istraživanje na tom tragičnom slučaju. Izuzima se dokumentacija, zapisi videonadzora, a i ispituju se svi sudionici događaja koji je potresao cijelu Hrvatsku.

Procjena rizika

Podravski.hr tvrdi da se mogu očekivati kaznene prijave protiv odgovornih na bazenima, a pod posebnom paskom istražitelja su spasilačka služba i odgovorni na Gradskim bazenima.

Podsjetimo, dječak, koji navodno nije bio plivač, bio je na proslavi dječjeg rođendana zajedno s još sedam vršnjaka. Prema pisanju portala Podravski.hr, na njih su pazile dvije animatorice i voditeljica proslave rođendana, a tamo je bio i dežurni spasilac. Dijete se utopilo u takozvanoj umjetnoj, brzoj rijeci, uskom dijelu bazena koji podsjeća na riječno korito u kojemu voda malo jače struji. Riječ je o rekreacijskom bazenu u kojem se mogu kupati i neplivači jer je voda u cijelom bazenu dubine najviše do 130 centimetara. Očevici su za Podravski.hr ispričali kako su djeca krenula u brzu rijeku i nitko nije primijetio da je dječak potonuo.

Uočio ga je jedan plivač na dnu “brze rijeke” i izvukao van. Prvo ga je pokušao reanimirati dežurni spasilac, a potom i dežurni liječnik Hitne medicinske pomoći, no dječaku više nije bilo spasa.

Prema pisanju portala Podravski.hr, spasilac je u trenutku tragedije bio na drugom kraju, uz veliki plivački bazen, pa nije vidio što se s djecom točno događa. Kad su ga pozvali, bilo je već kasno.

- U Koprivnici je rekreacijski bazen s efektima rijeke procijenjen kao rizičan. Ako je na bazenu samo jedan spasilac, kada se umjetna rijeka uključi on mora nadzirati taj dio jer je on u tom trenutku opasniji od plivačkog dijela - kaže Silvana Radovanović, voditeljica službe za spašavanje Crvenog križa.

Podravski.hr piše da je taj spasilac bio trener plivanja u Plivačkom klubu Cerine, a angažirao ga je obrt NASA-KPS koji je dobio taj posao.

Evidencija plivača

Uz odgovornost spasioca, dovodi se u pitanje i odgovornost organizatora rođendana - Gradskih bazena Cerine. Prema Podravskom.hr, još se treba utvrditi kako je voditelj bazena ustrojio evidenciju plivača i neplivača te tko je bio odgovoran za djecu tijekom proslave.

- Roditelji su prije proslave trebali potpisati izjave o statusu njihova djeteta, zna li se ono održavati na vodi, plutati ili plivati jer to su sasvim različiti pojmovi - ističe Radovanović.

Za djecu su na proslavi bile zadužene i dvije animatorice, inače studentice, te voditeljica proslava rođendana.

- Animatorice vjerojatno nisu bile ni pedagozi niti profesori tjelesne i zdravstvene kulture da bi mogle procijeniti znaju li djeca plivati. Zato je uz njih trebao biti ili dodatno plaćeni spasilac, koji će gledati na djecu cijelo vrijeme, ili trener plivanja - objašnjava Radovanović.

Iako se navodilo kako dječak nije mahao rukama pa da ga je spasilac trebao vidjeti, Radovanović ističe da ne postoji primjer klasičnog utapanja. - Čovjek se može zagrcnuti vodom i početi tonuti, a da ga nitko ne primijeti. Još ako se kod djeteta javi strah zbog nastale situacije, to može završiti kobno - poručuje.

Nitko ne kontrolira sigurnost na bazenu

U Hrvatskoj ne postoji pravilnik koji uređuje minimalne sigurnosne mjere na uređenim kupalištima. Dok primjerice Slovenija ima ne samo pravilnik nego čak i zakon koji uređuje sigurnosne mjere, Hrvatska je svoj pravilnik odbacila samo tjedan dana nakon što je donesen 2005. godine. I to zbog pritiska građana.

- Pravilnik je obuhvaćao bazene, ali i otvorene vode kao što su jezera i rijeke. Došlo je do pritiska javnosti zbog nevažnih stvari kao što su zabrana konzumacija hrane i pića na prostoru kupališta te korištenja kupaćih gaćica - razočarano kaže Silvana Radovanović iz Hrvatskog crvenog križa.

Hrvatski bazeni tako ni 13 godina nakon još uvijek nemaju pravilnik o sigurnosti, pa ni određenu službu nadzora ili inspekcije, kao što je na moru za to zadužena Lučka kapetanija.

- Hrvatski crveni križ je ukazivao na taj problem, slao dopise nadležnom ministarstvu, ali od toga ništa.

Oni od 1996. godine provode tečajeve za osposobljavanje spasilaca, a godišnje ih licencu dobije njih 300-tinjak. Prema njihovim saznanjima, na svim bazenima rade licencirani spasioci, ali je problem njihov broj. Prema riječima Silvane Radovanović, na bazenima najčešće radi samo jedan spasilac u smjeni, što naravno nije dovoljno za potpunu sigurnost svih građana.

 


Promo

Izdvajamo