RAT PROTIV DROGE

UBOJSTAVA SVE VIŠE, ZAPLJENA DROGE SVE MANJE Vlada najavila borbu, ali brojke ukazuju na neučinkovitu policiju

Jakov Prkić / CROPIX, Vojko Bašić / CROPIX

 

Kao odgovor na trostruko ubojstvo u Splitu, koje je ilegalno kupljenim kalašnjikovom počinio 25-godišnji Filip Zavadlav, obračunavajući se tako nakon niza prijetnji i iznuda s pripadnicima narkomiljea, premijer Andrej Plenković ponudio je izmjene zakona.

- Ojačat ćemo aktivnosti iz područja pravne sigurnosti. Mijenjat ćemo zakone ako treba, postrožiti borbu protiv onih koji raspačavaju drogu, koji se bave organiziranim kriminalom, koji mlade navode sa zdravog puta na delinkventna i devijantna ponašanja - poručio je premjer na svečanosti obilježavanja 30. obljetnice osnutka HDZ-a u Splitu.

Upitno je, međutim, je li problem u zakonima ili je u onima kojih ih trebaju provoditi. MUP-ov pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja za prvih devet mjeseci prošle godine govori o rastu općeg kriminala za 7,1 posto. Ubojstava je u prvih devet mjeseci bilo 45 posto više (29 u odnosu na 20 godinu ranije), pokušaja ubojstava 25,7 posto više (93 u odnosu na 74), a kriminaliteta zlouporabe droga bilo je 31 posto više.

Gospodarski kriminal

Budući da su to nepotpuni podaci, koji usto ne obuhvaćaju cijelu godinu, valja ih uzeti s rezervom, pa smo radi stvaranja potpunije slike o kretanju kriminala koristili podatke iz izvješća za 2018. godinu. To je godina koja u svim izvješćima pokazuje trend pada kaznenih djela koja su rezultat rada tijela kaznenog progona (tu spadaju droge, organizirani kriminal općenito i korupcija), odnosno egzistiraju u sivoj zoni i njihov porast znači bolji i efikasniji rad policije, a pad obrnuto. Nakon nekog vremena ovakav trend u pravilu rezultira porastom nasilja.

Policijsko izvješće za 2018. godinu već je u uvodu sadržavalo informaciju da je ukupni kriminalitet u padu za 5 posto, kao i za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti. Kriminalitet droga bio je u padu za 12,2 posto (2274 djela u odnosu na 2589 iz 2017. godine), a gospodarski za 39,2 posto (bilo je 4292 djela prema 7057 iz godine ranije). Samo je organizirani kriminal bilježio porast od 32,8 posto (što je dijelom posljedica izmjene zakona).

Tijekom 2018. godine bitno je pala i količina droge koju je policija uspjela zaplijeniti. Količina zaplijenjenog heroina pala je za 79,2 posto (zaplijenjeno je bilo 5,58 kilograma, a godinu ranije 26,89 kilograma), kokaina se zaplijenilo 77,3 posto manje (109,63 kilograma prema 483,85), metadona za 50,7 posto manje, amfetamina za 10,5 posto manje, LSD-a za 62 posto manje, ecstasyja otprilike isto, dok su statistike zabilježile veće zapljene jedino kod lakših droga - marihuane 66,4 posto više, a hašiša za čak 485 posto više (50,3 kilograma u odnosu na 8,6 u 2017. godini).

U godišnjem izvješću Državnog odvjetništva za 2018. godinu, tužitelji su zabilježili pad djela vezanih uz zloupotrebu droga - ukupno 1172 djela. 2017. bilo ih je 1291, a 2016. godine 1550.

- Kao i ranijih godina, ovaj trend pada broja podnesenih prijava općinska i županijska državna odvjetništva u svojim izvješćima objašnjavaju smanjenjem istraživačke policijske djelatnosti u 2018. godini, i to ponajviše zbog izostanka značajnih rezultata, odnosno provedenih posebnih dokaznih radnji koje su ranijih godina dovodile do otkrivanja ovih kaznenih djela i počinitelja - pojašnjava se u godišnjem izvješću DORH-a.

Neučinkoviti

Statistika Državnog odvjetništva govori o porastu djela organiziranog kriminaliteta tijekom 2018. godine, kada je USKOK-u prijavljeno 373 osoba, što je 27 posto od svih USKOK-u prijavljenih osoba, odnosno o porastu prijavljenih za organizirani kriminal od 51,6 posto. Tužitelji u izvješću tvrde da je ovaj porast posljedica njihova rada, ali priznaju da je u znatnoj mjeri on produkt izmjene Kaznenog zakona, koji je stupio na snagu 20. listopada te godine, a po kojem je kazna za nedozvoljenu trgovinu povećana na 3 godine, pa se i ovo djelo može prijavljivati i goniti u sklopu zločinačkog udruženja.

O učinkovitosti tijela kaznenog progona protiv kriminala ponešto govore i podaci o oduzimanju imovinske koristi (što je posebno bitno kod organiziranog kriminala, kao i gospodarskog). Tijekom 2018. godine bilo je 682 oduzimanja koristi u iznosu od 46,9 milijuna kuna. Godinu ranije imovina je bila oduzeta u 675 slučajeva - 7 manje, ali je bila puno vrjednija - 60,6 milijuna kuna. Tijekom 2016. godine imovina se oduzela 715 puta, a bila je vrijedna 58,5 milijuna kuna.

Statistika za 2018. godinu svjedoči o padu i onih kaznenih djela za koja su se gonili policajci. Ovi podaci mogu značiti da je policija postala poštenija, ali mogu značiti i to da se manje radi na otkrivanju i sankcioniranju nezakonitosti u redovima MUP-a.

Tijekom 2018. nad zaposlenicima MUP-a provedena su 72 kriminalistička istraživanja (12 manje nego godinu ranije) što je rezultiralo podnošenjem kaznenih prijava protiv 70 policajaca i 5 državnih službenika (to je za 14 manje nego 2017. godine). Prijavljeni su bili za 261 kazneno djelo, a najviše je bilo zlouporabe položaja i ovlasti (109 djela) te krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava (64).

Splitska policija u 5 godina nije prijavila niti jednu organiziranu narkogrupu

Policijska uprava splitsko-dalmatinska posljednjih se dana silno trudi pokazati da stanje sigurnosti u Splitu po ničemu ne odstupa od stanja u drugim hrvatskim gradovima te da se uspješno bore protiv dilera droge. Tako je, između ostalih, zamjenik načelnika PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević za Slobodnu Dalmaciju izjavio da se “ova PU vrlo ozbiljno bavi problematikom kriminaliteta droga” te da je to “jedan od najuspješnijih segmenata rada ove uprave”.

Ponudio je i konkretne brojke. “Godišnje kazneno prijavimo oko 180 osoba zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, što znači da svaki drugi dan uhitimo jednog dilera”, naveo je Srdarević ukazujući na to da se problem možda krije u daljnjem procesuiranju i preblagom kažnjavanju prijavljenih dilera, što bi onda bio problem pravosuđa, a ne policije.

Brojke koje splitska policija nudi uistinu su točne. Statistika pokazuje da PU splitsko-dalmatinska ima solidan broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela zlouporabe droga, kao i da brojke o zapljenama te same zaplijenjene količine nisu ispodprosječne u odnosu na ostatak Hrvatske.

Međutim, iste te statistike u sebi kriju jedan vrlo zanimljiv podatak koji baš i nije za pohvalu rada splitske policije. Naime, među spomenutih oko 180 osoba koje godišnje prijave za zlouporabu droga nema niti jedne organizirane skupine. Za prošlu godinu još uvijek ne postoje potpuni podaci, ali primjerice u 2019. u Hrvatskoj je ukupno prijavljeno deset organiziranih skupina dilera droge, odnosno tzv. zločinačkih udruženja koja se bave trgovinom drogom. Pritom je prijavljeno 40-ak osoba kao pripadnika tih udruženja.

Niti jednu od tih prijava nije podnijela splitska policija. Prema dostupnim podacima, splitska policija u proteklih pet godina nije razotkrila ni kazneno prijavila niti jednu organiziranu narkogrupu. Dakle, sve podnesene prijave odnose se na pojedinačne dilere, pa tako, statistički gledano, ispada da na splitskom području uopće nema organiziranih bandi dilera.

Slučajevima prijavljenih za trgovinu drogom u Splitu se bave isključivo redovna državna odvjetništva i sudovi, a ne USKOK i uskočki odjeli Županijskih sudova. Ne treba posebno ni napominjati da prijave i optužbe za organiziranu trgovinu narkoticima vuku za sobom veće zapriječene kazne zatvora.

Kako doznajemo, splitska policija je posljednju prijavu za trgovinu drogom u sastavu zločinačke grupe podnijela još prije otprilike sedam godina. (Ž. Petrušić)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo