Dok su se u prvoj od istraga koje je DORH pokrenuo zbog sumnji da se u RH u posljednjih nekoliko godina kroz fiktivni otkup zlata opralo najmanje pola milijarde kuna na meti istražitelja uglavnom našle osobe čija su imena potpuno nepoznata javnosti, u drugoj istrazi, koju je nedavno pokrenulo Županijsko državno tužiteljstvo u Varaždinu, pod kodnim imenom Gold Rush, našlo se i nekoliko vrlo zvučnih imena.
Riječ je o osobama koje su prije svega poznate slovenskoj javnosti kao kontroverzni, ali i vrlo uspješni poslovni ljudi, no poznati su i Hrvatskoj po nizu građevinskih projekata koje su vodili širom zemlje. Naime, među osumnjičenicima za konkretan slučaj pranja oko 92 milijuna kuna, za koje tužitelji tvrde da su u RH došle kroz talijanske tvrtke za otkup plemenitih metala dok ih Ured za sprečavanje pranja novca povezuje s peruanskim narkokartelom Sanchez-Peredes, našli su se slovenski biznismeni Matej Košič (44) i Andrej Lah (41).
Matej Košić (44) bio je drugi čovjek u Vegradu
Košič je slovenskoj, ali i hrvatskoj javnosti poznat kao zamjenik Hilde Tovšak, direktorice Vegrada, velikoga slovenskoga građevinskoga konzorcija koji je prije nekoliko godina bio na udaru slovenskoga pravosuđa zbog sumnji na niz malverzacija, a u to je vrijeme bio vrlo aktivan i u Hrvatskoj.
Velika afera
Zbog afere Vegrad, koju je slovensko specijalno tužiteljstvo 2008. otvorilo u akciji Čista lopata, na optuženičkoj klupi Okružnog suda u Ljubljani našla se i Tovšak protiv koje je u međuvremenu već doneseno nekoliko presuda, a u jednom od postupaka, zbog optužbi da su ilegalno obnovili kuću Simone Dimič, bivše šefice kabineta Boruta Pahora, obuhvaćen je i Košič.
Prema najavama, presuda Mateju Košiču trebala bi biti objavljena u studenome ove godine. U Hrvatskoj je, pak, Vegrad sudjelovao u projektima gradnje luksuznog resorta Kempinski u Savudriji, a nakon što je Vegrad hrvatskim podizvođačima 2010. ostao dužan, upravo je Matej Košič bio osoba koja je u ime Uprave Vegrada pregovarala s hrvatskim građevinarima koji su organizirali prosvjed tražeći da im se podmire dugovanja.
Također, Košič je bio angažiran i u poslovima svojega poznanika Zorana Šolaje oko gradnje hotela na Pagu, koji su gradile Šolajine tvrtke Paladinka i Radix, a kao predstavnik investitora bio je prisutan i na sjednici gradskoga vijeća Paga 2014. godine kada su investitori iznosili prigovore na određene izmjene GUP-a.
Šolaju je pak zbog utaje poslova upravo na poslovima u Pagu prošle godine optužilo šibensko Općinsko tužiteljstvo.
Osim projekata na obali, Vegrad i Košič bili su angažirani i u Zagrebu te su osmislili i projekt poznatoga poslovno-stambenoga centra Kvaternik plaza. Međutim, zbog navodnih poteškoća pri realizaciji, projekt na kraju je preuzeo i dovršio njihov poslovni partner Miro Vrlja, odnosno njegova tvrtka Tutus. Osim Košiča, pod istragom u akciji Gold Rush našao se i bivši član uprave slovenske filijale Hypo Alpe Adria, Andrej Lah.
Lah, koji je jedno vrijeme bio i počasni predsjednik poznatoga košarkaškoga kluba Union Olimpija, 2006. je imenovan u Nadzorni odbor slovenskoga Hypo Leasinga, da bi ubrzo napredovao do člana uprave.
Za razliku od Košiča, protiv njega se u Sloveniji ne vode nikakvi kazneni postupci, no od izbijanja afere Hypo 2011. banka je s njim prekinula suradnju.
Sporni PDV
Štoviše, protiv Laha i drugih bivših čelnika banke, prema pisanju medija, banka je podnijela tužbe tražeći odštetu za loše poslovanje. Kako su se biznismeni poput Košiča i Laha našli u hrvatskoj istrazi zbog pranja novca koji se poavezuje s peruanskim kartelom? Naime, Košič i Lah bili su direktori tvrtki koje su od 2012. do 2014. spornim talijanskim tvrtkama ispostavljali račune za otkup lomljenoga zlata koje su navodno kupovali od niza manjih, potpuno anonimnih, hrvatskih tvrtki.
No, osim što su tako zaradili milijunske iznose, tvrtke Gold box i Lumina metal, kojima su uz druge osobe na čelu bili Lah odnosno Košič, zatražili su i povrat PDV-a. Porezna uprava je tada ne sumnjajući ništa Gold boxu platila povrat od 15,8 milijuna kuna, dok je Lumina metalu, odnosno Košiču odbijen povrat od 74.000 kuna jer je Porezna uprava počela sumnjati u pranje novca.
Porezna istraga koja je potom uslijedila još je više učvrstila sumnje da se radi o fiktivnoj prodaji zlata, a putem međunarodne pravne pomoći stigli su podaci i iz SAD-a iz kojih proizlazi da je novac u talijanske tvrtke stizao iz Perua te ga se povezuje s trgovinom kokaina. Nakon porezne istrage, nedavno je pokrenuta i državnoodvjetnička, a premda su u RH službeno osumnjičeni, Košič i Lah nisu uhićeni jer se nalaze u Sloveniji. Hrvatski okrivljenici su pak u pritvoru.