Bez obzira na apsolutnu točnost Kennedyjevih proročanskih tvrdnji, postoje određene iznimke te je tako povijest zabilježila ljude, tvrtke pa čak i države koje su čekale i nadale se da neka tehnološka inovacija ili napredak neće izazvati veliku promjenu u svim aspektima poslovnog i privatnog života. Međutim, čitava ljudska povijest je povijest tehnoloških inovacija koje su iz temelja mijenjale stare paradigme. Od kotača koji je olakšao prijevoz, preko motora s unutarnjim izgaranjem koji je zamijenio konjsku zapregu, do disruptivnih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Što su to disruptivne tehnologije? Pojam koji je prvi put spomenut 1995. na Harvardu, posljednjih godina posebno je aktualan. Disruptivnim tehnologijama smatraju se one koje mijenjaju uvriježene poslovne procese, pa i cijele industrije, uvodeći potpuno nov model poslovanja temeljen na tehnologiji. Najpoznatiji primjeri “disrupcije” trenutačno su Uber i Airbnb, a zajednička im je odlika da se potaknute promjene događaju brzo, točnije znatno brže nego što očekujemo.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
No, svaka industrijska revolucija, a procesi koji traju već dulje vrijeme smatraju se industrijskom revolucijom 4.0, ima slične značajke. Najvažnija je svakako da se poslovanje mora prilagoditi novim trendovima kako bi se izbjegao neželjeni scenarij.
Možda je najbolji od recentnijih primjera loše prilagodbe nekadašnji industrijski div Kodak. Bili su jedna od najjačih i najpoznatijih kompanija za fotografije, a 2012., kad je era digitalne fotografije i selfija već počela, proglasili su bankrot. Zašto je fotoaparat u mobitelu upropastio kompaniju koja je izmislila digitalni fotoaparat 1975. i pokrenula izradu prve web stranice za razmjenu fotografija? Bez obzira na izum digitalnog fotoaparata, menadžment Kodaka desetljećima nije prepoznao digitalnu fotografiju kao disruptivnu tehnologiju u njihovu slučaju. Razvojni tim Kodaka godinama je radio na toj tehnologiji, ali, nažalost, izumi dobiveni kroz taj proces nikada nisu iskorišteni za promjenu strategije kompanije. Vodeći ljudi kompanije jednostavno su smatrali da tehnološki napredak neće poljuljati ovog industrijskog diva.
S prijašnjim industrijskim revolucijama, obrazac je sličan. Postoje i hrvatski primjeri.
Mali Lošinj je u 19. stoljeću bio europska brodograđevna i brodarska sila: u lošinjskim je brodogradilištima radio 651 radnik, lošinjsko brodarstvo imalo je u to vrijeme gotovo 150 jedrenjaka sa 1400 kapetana i mornara. A onda su došli čelični jedrenjaci i parobrodi: lakši, otporniji na vatru i loše vrijeme. Lošinjska brodogradilišta nisu dovoljno brzo reagirala i posljedica je bila neizbježna: do kraja stoljeća gotovo sva flota lošinjskih jedrenjaka duge plovidbe je nestala. Jedino brodogradilište koje je preživjelo krizu bio je škver Marka Martinolića, koji se preorijentirao na gradnju željeznih jedrenjaka.
Koje to tehnologije danas, 2018., prijete disrupcijom tj. nasilnom promjenom postojećih paradigmi? Koji poslovni modeli postaju zastarjeli, a koje su industrije prepoznale priliku i sada već ostvaruju značajan rast?
Važno je shvatiti da se tehnologije i promjena ne treba bojati, nego je potrebno percipirati novonastali tehnološki napredak kao priliku za rast poslovanja te potencijalnu globalnu prisutnost kompanija koje o tome prije nisu mogle niti sanjati.
Donosimo pregled najvažnijih novih tehnologija koje stvaraju nove poslovne mogućnosti. Čitajte pažljivo: izbjegnite sudbinu Kodaka i lošinjskih brodogradilišta.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Umjetna inteligencija (AI): Svaka peta kompanija u poslovne procese uključuje umjetnu inteligenciju
Napredak u umjetnoj inteligenciji (AI) ubrzano dovodi čovječanstvo u svijet koji je dosad bio rezerviran samo za znanstvenu fantastiku. Kako ova tehnologija napreduje, novi proizvodi i usluge svakodnevno ulaze u naš život, a s njima dolazi i do promjena u radu i poslovnom okruženju. Kod svih promjena prirodni su otpor i strah, a možda najveći strah vezan uz disruptivne tehnologije jest strah od povećanja nezaposlenosti. Definitivno stoji da će se poslovi mijenjati kako AI bude postajala sposobnija za preuzimanje određenih zadatak, no to ne znači da će oni nestati, nego da će umjetna inteligencija preuzeti određene zadatke i tako olakšati radnicima posao. Usto će se stvarati i nova radna mjesta, kakva dotad nisu postojala.
Koristi ove tehnologije zaista su velike, a evo i nekoliko primjera u pogledu zdravstvene njege: uvođenjem umjetne inteligencije koja asistira liječnicima smanjuju se čekanja na preglede specijalista, čime ne samo da se povećava kvaliteta u njezi pacijenta nego se i smanjuje stopa smrtnosti. Kako AI uči, liječnicima nudi brojne slične ili povezane primjere te smanjuje mogućnost ljudske pogreške kada su oni preopterećeni. Testiranja kirurških robota pokazuju da oni postaju sve precizniji u obavljanju zadaća poput šivanja komada kože na bobu grožđa.
Sve gore navedeno sjajni su primjeri toga kako tehnologija može i mora utjecati na kvalitetu života te se njezinim ispravnim i smislenim korištenjem približavamo većem blagostanju. Najbolji je pokazatelj ozbiljnosti ovih izuma procjena da će tržište za razvoj aplikacija baziranih na strojnom učenju u medicini do 2020. dosegnuti 40 milijardi dolara.
Prošlogodišnja globalna anketa MIT Sloan Management Review, provedena među više od tri tisuće izvršnih direktora, menadžera i analitičara u 112 zemalja i 21 industriji, pokazala je da većina vodećih ljudi kompanija ne očekuje skori pad broja zaposlenika zbog umjetne inteligencije. Upravo suprotno - više od 75 posto izvršnih direktora očekuje od umjetne inteligencije neku novu konkurentsku prednost. Dosad je približno 20 posto kompanija uključilo neki oblik umjetne inteligencije u svoje poslovne procese, a 40 posto kompanija ima strategiju za njezino uvođenje.
No, razvoj umjetne inteligencije nije rezerviran i ne događa se samo u kompanijama poput Googlea ili Microsofta nego i u Hrvatskoj. Tako je, na primjer, jedna od najvećih hrvatskih tehnoloških kompanija razvila sustav koji prati i analizira izraze lica ljudi pred izlogom trgovine kako bi procijenio jesu li ljudi zadovoljni izloženim i je li ih izlog zainteresirao za kupnju.
U segmentu prodaje predviđa se da će 60 posto prodajnih timova povećati korištenje analitičkih alata i umjetne inteligencije kako bi lakše prepoznali potrebe i želje kupaca. Amazonova AI pomoć pri kupovini, nazvana XPS, već prilikom testiranja ostvaruje zavidne rezultate. U samo tjedan dana XPS je uslužio 55.000 kupaca, od kojih je 75 posto reklo da će ga ponovno upotrijebiti.
Drugi je primjer, trgovina bez blagajnica, koju je upravo uveo Amazon. Senzori i kamere prate kako se kupci ponašaju i što stavljaju u košarice te im se pri izlasku iznos odmah naplaćuje. Umjetna inteligencija prisutna je i prikladna za sve grane industrije. Računovodstveni servisi pomoću umjetne inteligencije već mogu optimizirati prihode i troškove te minimalizirati porezne rashode ili predvidjeti hoće li budući financijski planovi završiti u plusu. Naravno, i digitalni marketing nezamisliv je bez umjetne inteligencije koja poboljšava targetiranje publike i učinkovitost marketinških kampanja.
Možemo zaključiti da je posve ostvarivo u vlastitoj kompaniji omogućiti da chatbotovi i umjetna inteligencija analiziraju želje vaših kupaca, kako bi vaši zaposlenici svoje vrijeme mogli posvetiti razvoju poslovnih strategija, čime bi se rast kompanije ubrzao, a upravljanje financijama drastično olakšalo.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Robotika: U 2018. među nama će biti 35 milijuna robota za osobnu upotrebu
Prvo na što pomislimo na spomen umjetne inteligencije i pametnih strojeva su roboti. Kako čipovi postaju sve manji i brži, tako se i mogućnosti robotike i strojnog učenja povećavaju, a razvojem oblaka omogućeno je učenje ne samo iz vlastitih iskustava i okruženja, nego i iz iskustava svih umreženih robota. ARK Invest predviđa da će se do 2025. ulaganja u forme automatizacije povećati sa 11 milijardi na 185 milijardi dolara, a čelnik tvornice Robotiq, Sam Bouchard, vjeruje kako smo trenutno samo zagrebli površinu mogućnosti robotike. Njegova predviđanja su rast vrijednosti tog tržišta do 2020. na 153 milijarde, od čega će 70 milijardi biti dio za analitiku i umjetnu inteligenciju, a sve povezane tehnologije narast će do 33 trilijuna dolara. Oni koji se na vrijeme uključe imat će ključne kompetitivne prednosti za rast i razvoj, a oni koji budu kasnili u prihvaćanju novih tehnologija uočit će da sve više zaostaju za konkurencijom. IFR, Međunarodna organizacija robotike, predviđa da će se ove godine na svjetskom tržištu naći oko 35 milijuna robota za osobnu upotrebu.
Hrvatski startup Gideon Brothers nedavno je na vodećem sajmu inovacija CES u Las Vegasu predstavio svojeg čovjekolikog robota. Gideon Brothers sudjelovao je u razvoju programske podrške za robotsku ruku (što predstavlja jedan od najkompleksnijih zadataka), simulacijskih alata za ispitivanje performansi robota, vizualizacijskih alata za upravljanje mobilnošću robota, kao i u razvoju sustava za integraciju komponenti i testiranje robotskih performansi. Robot je nazvan Rosie, a funkcija mu je pomoć u raznim kućanskim poslovima, od usisavanja do donošenja stvari. Zahvaljujući udruzi IRIM - Croatian Makers, u Hrvatskoj je osnovana Robotička liga, u koju je uključeno više od 500 ustanova i 10.000 djece. Čak 85 posto škola dobrovoljno se javilo za program, a edukacije su održane za oko 2000 učitelja diljem Hrvatske (od kojih 40 posto nikad nije programiralo, a oko 30 posto činilo je to samo povremeno), čime je ostvaren doseg do 80.000 djece.
Internet stvari: IoT donosi industrijsku revoluciju 4.0.
Internet stvari - bezbroj senzora u fizičkim objektima koji međusobno skupljaju, obrađuju i razmjenjuju informacije putem interneta - temelj je pametnih gradova, pametnih domova, ureda i automobila te nove industrijske revolucije 4.0 pokretane kapacitetima 5G mreže. IoT pomaže rješavanju infrastrukturnih problema u gradovima poput potrošnje električne energije, prijevoza, vodovoda, odvoza smeća i zbrinjavanja otpadnih voda. Korisnicima štedi novac i vrijeme te olakšava svakodnevicu, a poslovnom sektoru omogućuje smanjenje troškova i povećanje produktivnosti te otvara nove proizvodne mogućnosti. Posebno zanimljiva primjena IoT-a je u segmentima države; vladama donosi bolju povezanost državne uprave, veću produktivnost i stvara pretpostavku za poboljšanje života građana.
Europska komisija procjenjuje da će primjena tehnologija interneta stvari do 2035. rezltirati uštedama od 157 milijardi dolara, a gotovo sve konzultantske i analitičke tvrtke suglasne su u procjeni eksponencijalnog rasta broja umreženih uređaja i prateće IoT industrije.
Internet stvari omogućuje unapređenje proizvodnih procesa u tvornicama i proizvodnim linijama. Senzori koji dostavljaju podatke na pametne telefone mogu smanjiti potrebna razdoblja održavanja i primijetiti probleme prije nego što nastane kvar. Prema izvješću konzultantske kuće Accenture, IoT rješenja mogu smanjiti troškove popravaka za 12 posto, održavanje za 30 posto i smanjiti vrijeme servisa za 70 posto. Uz to mogu i utjecati na smanjenje jedne od većih stavki u tvornici: potrošnju električne energije putem pametnih rješenja za upravljanje potrošnjom. Harley-Davidson ugradio je u svoju tvornicu IoT rješenje koje je otkrilo neefikasnosti i uska grla njihove proizvodne linije. Rezultat promjene procesa bio je 25 posto veća proizvodnja.
Primjena ove tehnologije jako je široka, pa tako brojne kompanije rade na testiranju pametnih samovozećih vozila, i to ne samo osobnih nego i kamiona i brodova.
Gartnerova analiza predviđa da će do 2020. po svjetskim cestama voziti 250 milijuna vozila umreženih na IoT, a mnoga od njih bit će samovozeća. Internet stvari bitan je i za proizvodnju hrane. Nove serije poljoprivredne opreme John Deere ne samo da oru, siju i žanju nego i neprestano samostalno skupljaju čitavu lepezu podataka o vjetru, količini padalina, temperaturi, vlazi tla, zračenju Sunca i slično. Pametne prskalice izbacuju točno određenu količinu vode samo na dijelovima gdje je nedostaje, a mogu otkriti i curenje u cijevima te sadrže čak i senzore za detektiranje nametnika.
U sektoru energetike smart grid pilot programi već se uspješno provode u mnogim zemljama, a SAD očekuje da će do 2030. implementirati nova rješenja u cjelokupnu američku mrežu. Današnji sustavi samo odašilju podatke o proizvodnji i potrošnji, ali novi mjerači, termostati i vodomjeri upareni s IoT tehnologijom moći će neprestano usklađivati proizvodnju s potrošnjom. To je posebno važno za razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana i solarnih elektrana jer one stvaraju velik pritisak na mrežu svojom neujednačenom proizvodnjom.
Kao i svaka od navedenih tehnologija IoT se koristi za zdravstvo i njegu. Komunikacija između uređaja u budućnosti drastično će olakšati samostalan život osobama s invaliditetom te im povećati kvalitetu života.
Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR): Kako ih koriste u arhitekturi, gradnji, medicini i marketingu?
Iako pojmovi proširene (AR) i virtualne (VR) stvarnosti djeluju kao nešto preuzeto iz filmova znantvene fantastike, vrlo su stvarni i aktualni. Proširena stvarnost nam omogućuje prijenos 3D holografskog sadržaja u naš stvarni svijet te time unošenje životnog iskustva koje ograničava naša percepcija. Ako vam i dalje nije potpuno jasno o čemu je riječ, sjetite se prošlog ljeta i ljudi koji su posvuda mobitelima hvatali Pokemone kao najpoznatijeg primjera proširene stvarnosti. Razlika između virtualne stvarnosti (VR) i proširene stvarnosti (AR) je u tome što VR predstavlja ulazak u potpuno drugi svijet ili okruženje, a proširena stvarnost (AR) nadopunjuje naše okruženje.
Venture reality fond koji prati investicije u tom sektoru izvijestio je kako već 450 kompanija razvija infrastrukturu, alate i platforme za VR/AR sustave, a procijenjeno je da će taj broj uskoro narasti na 3000. Samo u 2017. u razvoj je uloženo više od 2,3 milijarde dolara.
AR nema svoju primjenu samo u igrama nego i u svakodnevnom životu. Primjerice, ako ne možete pronaći put do svog terminala i izlaza u zračnoj luci, proširena stvarnost pokazat će vam liniju koju trebate slijediti kako biste došli na odredište. Ako ste vlasnik građevinske tvrtke, vjerojatno često morate predočiti svojim klijentima kako će zgrada i stanovi koje gradite izgledati jer oni ne razumiju tlocrte koje im pokazujete i to vam je problem. S AR-om možete od nerazumljivih 2D prikaza na gradilištu prošetati svoje klijente u imaginarnom 3D prikazu zgrade i stana u stvarnom okolišu u kojem će se nalaziti, čime se neodlučni klijenti brže i sigurnije mogu odlučiti na kupnju. Ne možete si jasno dočarati sofu ili ormar iz prostranog salona namještaja u svojem malom stanu? To se također može riješiti pomoću AR-a, s kojim možete svaki komad namještaja vidjeti u prirodnoj veličini te kako bi se uklopio u vaš dom. Bez odlaska u salon, iz njegove AR ponude namještaja odaberete što vam se sviđa i promatrate kako se virtualni namještaj uklapa u vaš dnevni boravak. Zvuči zabavno, zar ne?
Kao i u drugim primjerima, ove tehnologije snažno doprinose kvaliteti života i njezi, pa je tako korištenje umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti u medicini dramatično promijenilo i unaprijedilo ne samo načine liječenja nego edukaciju i suradnju medicine s kompanijama. Razvoj virtualne stvarnosti omogućio je detaljne medicinske prikaze i analize unutarnjih organa čovjeka. Umjesto pregleda 2D fotografija, kirurzi sada mogu detaljno proučiti 3D prikaz pacijenta iznutra i prije nego što naprave prvi rez, čime se omogućuje jasna vizualizacija i vježba u virtualnoj stvarnosti prije same složene operacije na pacijentu.
Hollywood je već naveliko prigrlio VR i AR, ulaganja u taj dio zabavne industrije porasla su 79 posto u odnosu na prethodnu godinu, a izdvajanja za igre porasla su 40 posto. Vlasnici kafića moći će pomoću VR-a gostima, primjerice, puštati 3D i 360 filmove ili omogućiti VR igre. Sada, dok je ta tehnologija još relativno nova, a ljudi vrlo zainteresirani, to bi mogao biti dobar način privlačenja gostiju. Naravno, marketinškoj industriji pojava tehnologije virtualne stvarnosti nije promaknula zbog mogućnosti poput VR oglašavanja, 360 promotivnih videa i boljeg prikaza proizvoda. Muzeji i knjižnice također vide koristi od VR-a koji omogućuje ljudima vrtualne turneje po muzeju ili arheološkom lokalitetu, sportaši mogu vježbati i proučavati stazu u virtualnom svijetu itd. Sve to i razne druge mogućnosti otvorit će potrebu za brojnim radnim mjestima, posebno u razvoju aplikacija i virtualnih svjetova.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
5G: U razvoj pete generacije mreže EU ulaže 3,5 milijardi eura za javno-privatna partnerstva
Otprilike svakih deset godina nešto se veliko dogodi u mobilnoj tehnologiji, što uvelike promijeni način poslovanja i razvoj ostalih tehnologija. Prve mobilne mreže došle su 80-ih, slijedio je GSM 90-ih, 3G na prijelazu stoljeća, a LTE ili 4G oko 2010. Svaka od tih generacija imala je svoje prednosti i nedostatke: GSM je popravio sigurnost, 3G nedostatak podatkovnog prometa kod GSM-a, a 4G ubrzao je prijenos podataka. Sada se pojavljuje peta generacija, a tehnološki razvoj koji će ona donijeti sa sobom praktički je nezamisliv. Ukratko: podatkovni promet do sada je bilo nešto što su koristili uređaji koje kontroliraju ljudi, a nad budućom brzinom i propusnošću veze većinu kontrole mogli bi preuzeti autonomni strojevi i internet stvari.
Zbog važnosti za razvoj i kompetitivnost gospodarstva EU, Europska komisija odlučila je financijski poduprijeti istraživanje i razvoj 5G mreže sa 700 milijuna eura, čime će javno-privatno partnerstvo imati ukupan fond od 3,5 milijardi eura do 2025. godine. 5G mreža trebala bi biti otprilike triput brža od trenutnog standarda, tako da će usporedo s rastom IoT-a i mogućnosti pametnih telefona, nove brzine i kapaciteti dodatno potaknuti nesmetan rast i razvoj umrežene budućnosti. To će donijeti veću produktivnost, veće brzine preuzimanja sadržaja i širu mogućnost korištenja sve kompleksnijih aplikacija te učiniti postojeću opremu zastarjelom.
Blockchain: Kako su ga aplicirale države i banke
Blockchain se prvi put pojavljuje 2009. godine, kao tehnologija na kojoj počiva bitcoin. Ova tehnologija omogućila je da se digitalna informacija distribuira umjesto da se kopira, čime je stvorena osnova za, kako se sve češće komunicira, novu verziju interneta. Iako je nastala za potrebe digitalne valute, u međuvremenu je njezin ogroman potencijal postao važna tema mnogih industrija, posebno u financijskom sektoru. Blockchain se može koristiti za sve transakcije u kojima su nužni praćenje i vidljivost, a bez potrebe za posrednikom. Svim uključenima prikazuje trenutno stanje informacija, omogućuje instantno slanje promjena u realnom vremenu i dijeljenje informacija na siguran način. Bilo kakav lanac nabave jedan je od očitih primjera.
Blockchain ne mora biti javan poput bitcoina jer može funkcionirati i unutar privatne mreže. Primjerice, Estonija koristi blockchain tehnologiju kako bi kriptirala i zaštitila medicinske kartone svojih građana putem decentraliziranog sigurnosnog sustava koji zamjenjuje standarnde šifre. Microsoft u suradnji s bankama radi na razvoju blockchain sustava za upravljanje bankovnim jamstvima, Barclays razvija blockchain koji će učiniti bankovne transakcije sigurnijima te poboljšati usklađenost poslovanja i suzbiti prijevare, a Samsung razvija tehnologiju za povećanje javne sigurnosti i transporta. Zaklada Bitgive razvija uslugu temeljenu na blockchainu koja će osigurati transparentnost dobrotvornih donacija i jasnijih poveznica između donacija i projektnih rezultata, što pokazuje da je ova tehnologija svestrano primjenjiva u svim oblicima društvenih organizacija.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Dronovi: Tržište raste na 23 milijarde dolara
Danas već gotovo svi fotografi koriste dronove prilikom snimanja zračnih fotografija vjenčanja, utakmica ili bilo kojih drugih događanja. Samo u razdoblju od 2015. do 2016. njihova se prodaja utrostručila na 200 milijuna dolara, već u 2017. iznosila je 6 milijardi, a do 2022. očekuje se da će to tržište narasti na 23 milijarde dolara. Kompanije kakva je francuski Engie započele su s korištenjem dronova u inspekcijske svrhe vjetroelektrana i mrežne infrastrukture te putem dobivenih slika analiziraju postoje li kakva oštećenja i potrebe za popravcima. Jednako tako, dronovi se mogu koristiti za nadzor plinovoda, čime bi se uštedjelo na količini i gradnji potrebnih kontrolnih baznih stanica. Dronovi opremeljni kamerama za detekciju pokreta ili curenja plina mogli bi biti poslani u inspekcije duž trasa plinovoda i provjeravati kvarove i curenja. Geodetskim uredima dronovi također mogu olakšati poslovanje prilikom raznih izmjera.
Nedavno je dron iskorišten u Australiji za spašavanje dvoje tinejdžera od utapanja. Cijeli proces pronalaska i ispuštanja plutače u njihovu blizinu trajao je samo 70 sekundi, a za prosječan dolazak spasilaca potrebno je oko šest minuta. Svrha tog drona opremljenog umjetnom inteligencijom bila je, zapravo, patroliranje obalom i uzbunjivanje na blizinu morskih pasa.
Nove tehnologije u kombinaciji s dronovima mogle bi se koristiti i u proizvodnji hrane. Prema procjenama UN-a, svjetska populacija do 2030. dosegnut će 8,5 milijardi, a do 2050. godine 9,7 milijardi ljudi. Jedno od rješenja u proizvodnji hrane mogla bi biti automatizacija. U poljoprivredi se već koriste ove letjelice, opremljene višestrukim kamerama i senzorima, kako bi se mogla kontrolirati zemlja, vlaga, hranjive tvari, bolesti i slično. Dosadašnje satelitsko snimanje ovisilo je o intervalima prolaska satelita, oblacima, magli i sličnim problemima, a snimanje dronovima skraćuje taj proces, što je posebno važno u slučaju širenja neke bolesti. Uz to, dronovi nisu samo leteće kamere nego se koriste i za navodnjavanje i zaprašivanje poljoprivrednih površina te berbu naranči.
Evolucija.png)
Konferencija HUP-a Digitalna (R)evolucija održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom. HUP ICT – organizator konferencije Digitalna (R)evolucija — je udruga koja intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije u cilju stvaranja globalno relevantne i najsnažnije informatičke industrije u regiji. HUP ICT je neizostavan dionik u kreiranju boljih uvjeta poslovanja kvalitetnijim reguliranjem ICT tržišta zakonima i fiskalnom politikom, posebno putem suradnje s tijelima državne uprave.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija i HUP-ICT, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
