Stojim nad otvorenim srcem u operacijskoj sali klinike u Clevelandu. Čudesno je iz takve blizine gledati u srce kako kuca, miče se, pulsira... - i onda stane. U sali tajac, tiha misa dok u sljedećih sat vremena kardiokirurg dr. Tomislav Mihaljević izvodi pokrete koji će produljiti vijek ovog srca i spasiti jedan život. Dr. Mihaljević jedan je od najboljih svjetskih kardijalnih kirurga, ali ono što ga čini najboljim nisu samo ovakve konvencionalne operacije na “otvorenom” srcu, već isti takvi zahvati obavljeni uz pomoć - robota!
Robocop (robopolicajac) je možda bio samo loša hollywoodska izmišljotina, ali Robodoc (robodoktor) postoji, rođen je u Hrvatskoj i radi u Clevelandu...
Dvije operacije, isti zahvat, ali potpuno drukčija slika u operacijskoj sali.
Na prvoj, dr. Mihaljević i njegov tim stoje nad srcem pacijenta do kojeg su došli kroz prsni koš, rezom od oko 25 centimetara.
Na drugoj, nad pacijentom se nadvijaju “ruke” robota koje, kroz rez od samo 2-3 centimetra, prodiru do srca i kojima dr. Mihaljević upravlja sjedeći za konzolom u kutu operacijske sale.
Upravljanje na daljinu
- Ako želiš, možeš pogledati kako to izgleda gledano kroz konzolu - kaže mi u jednom trenutku dr. Mihaljević i objašnjava zašto je slika tako nevjerojatno realna: - Postoje dva optička kanala koji daju trodimenzionalnu sliku. Vidi se i dubina, bez koje ne bih mogao biti tako precizan.
Njegove noge dodiruju pedale, a njegove ruke drže nešto što izgleda kao spoj joysticka i upravljačke rukavice. Svaki pokret prstiju pokreće jedan od alata koji se nalaze u srcu: minijaturna kliješta, škarice, sklapel... Sve se odvija savršeno usklađeno. Na divljenje prisutnih u sali, dr. Mihaljević spašava još jedno ljudsko srce bešćujnim pokretima robota.
Teoretski, dr. Mihaljević bi mogao sjediti za upravljačkom konzolom u Clevelandu, a robotske ruke i pacijent čije srce operira mogli bi se nalaziti na Sjevernom polu, i operacija bi mogla biti uspješno izvedena! Zasad je to samo teoretska mogućnost, jer nitko ovu tehnologiju ne koristi “na daljinu”. I bez toga, prednosti robotske operacije srca su vrlo velike.
- Godišnje obavim oko 400 operacija na srcu, od toga oko 250 robotskih. Najveća razlika u odnosu na konvencionalnu je to što se robotska operacija može obaviti kroz vrlo mali rez. Pacijenti se mnogo brže oporavljaju i mnogo brže se vraćaju poslu i normalnom životu - kaže 45-godišnji dr. Mihaljević.
Jednom je dr. Mihaljević operirao odvjetnika s Floride koji zastupa žrtve prevare Bernarda Madoffa. Operiran je u ponedjeljak, otpušten iz bolnice u četvrtak, a kad ga je dr. Mihaljević nazvao sljedećeg ponedjeljka dobio ga je u uredu. Samo tjedan dana nakon operacije, njegovo je srce bilo spremno za puni, stresni ritam zastupanja žrtava najvećeg prevaranta s Wall Streeta. Pacijent iz Chicaga kojeg je dr. Mihaljević ljetos operirao dva tjedna nakon ležanja pod robotom ponovo je bio u operacijskoj sali - ovaj put da bi američkom predsjedniku Baracku Obami svjedočio o uspješnosti zahvata koji je prošao.
‘All star’ tim u Klinici
Predsjednik Obama u srpnju je posjetio Kliniku Cleveland i upravo je Tomislav Mihaljević bio doktor s čijim se radom želio upoznati. Obama je sjeo za upravljačku konzolu i dr. Mihaljević objašnjavao mu je kako da upravlja robotom.
Zbog inovativnosti, posvećenosti pacijentu i kontroliranja troškova, predsjednik Obama smatra Kliniku Cleveland uzorom u zdravstvenoj reformi koju pokušava provesti u Americi. Ta je privatna klinika jedna je od najboljih bolnica u svijetu, a njezin kardiovaskularni institut uvjerljivo je već 15 godina zaredom proglašavan najboljim u Americi.
- Svaki čovjek kojeg ovdje susretnete na hodniku vrhunski je svjetski stručnjak u svom području - govori dr. Mihaljević dok hodamo klinikom.
- Ovdje na mom odjelu zaista imamo “all star” tim. To je bio glavni razlog zašto sam došao raditi na Cleveland Clinic, taj osjećaj da radim u najboljem timu na svijetu.
Dnevno i po tri operacije
Dr. Mihaljević školovao se u Hrvatskoj, otišao je na specijalizaciju kod prof. dr. Marka Turine u Zürich, a zatim u Boston, gdje se sedam godina usavršavao na Harvard Medical School i radio u bolnici Brigham and Women’s Hospital. Delos M. Cosgrove, kardijalni kirurg koji je od 2004. predsjednik uprave Klinike Cleveland, pet godina pokušavao je dovesti dr. Mihaljevića u svoju bolnicu. Upornost se 2004. isplatila.
- Neki možda imaju dojam da su kardijalni kirurzi zvijezde među doktorima, ljudi s kratkim radnim vremenom i Porscheom u garaži... Ali, to je krivi dojam. Ja svaki dan imam dvije ili tri operacije, ustajem u 4.30 sati, na poslu sam prije 6, između operacija pišem akademske radove, viđam nove pacijente, obilazim one koji su trenutno u bolnici... - opisuje dr. Tomislav Mihaljević svoj posao koji obično završava oko 18.30 sati.
Kardijalna kirurgija prolazi kroz nevjerojatan razvoj, što nije ni čudno s obzirom na to da su bolesti srca i krvih žila najčešći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu.
- Moderni kardijalni kirurg na dobroj klinici kao što je ova ne samo da mora znati vrhunski operirati, već mora i producirati akademske radove, mora pisati ili pratiti novo znanje - kaže dr. Mihaljević.
Ako pitate dr. Stevena Nissena, šefa Instituta za srce i vaskularne bolesti na Klinici Cleveland, u opis posla modernog doktora ulazi liječenje, akademski rad, plus križarski rat protiv “zlih” farmaceutskih kompanija.
Odnos s pacijentima
Dr. Nissen svoj rad podjednako posvećuje uspješnom liječenju pacijenata kao i razotkrivanju onih čije metode liječenja nisu uspješne.
Njegova istraživanja pridonijela su povlačenju štetnih lijekova s tržišta. Prije dvije godine magazin Time uvrstio ga je među 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Što onda jedan tako ugledan liječnik misli o radu dr. Tomislava Mihaljevića?
- On nije samo izvrstan u operacijskoj sali, ima i izvrstan odnos sa svakim od svojih pacijenata, a to je ono što čini velikog doktora. Ako pacijenti nije zadovoljan, mi nismo dobro napravili svoj posao - kaže dr. Nissen.
Osmijeh na licu 87-godišnje Miriam Almeleh sve govori. Čim dr. Mihaljević uđe u njezinu sobu (“Gdje je moja najdraža pacijentica”, čuje se njegov pozdrav s vrata), ona ga hvata za ruku i od tog trenutka njihov razgovor je posve prijateljski. S dr. Mihaljevićem posjećujem još jednog pacijenta kojeg je operirao i, dok slušam njihov ugodan razgovor, razmišljam o svom boravku u bolnici nakon operacije uha na zagrebačkoj Šalati. Kirurg koji me operirao vjerojatno u čitavoj karijeri nije posvetio toliko vremena i pažnje svojim pacijentima koliko dr. Mihaljević, ili bilo koji drugi kirurg na Klinici Cleveland, posveti u jednom danu.
Informatizirana bolnica
Clevelandski liječnici u kontaktu su s pacijentima i nakon što oni odu iz bolnice. Klinika Cleveland svjetski je lider u korištenju interneta u zdravstvu. Sva medicinska dokumentacija je digitalna, a pacijenti mogu preko interneta vaditi recepte ili ugovarati termin za pregled. S Microsoftom i Googleom klinika je razvila projekte koji potpuno mijenjaju mjesto i način na koji pacijenti primaju liječničku srkb: umjesto u ordinaciji jednom mjesečno, tu skrb dobivaju u stanu ili uredu svakodnevno.
Putem interneta bilo koji pacijent u bilo kojem dijelu svijeta može zatražiti i drugo mišljenje o svojoj bolesti od doktora iz Clevelanda. Pacijent napiše svoju dijagnozu, kompjutorski sistem odredi mu koje sve testove i dokumente mora prikupiti i kad pacijent to prikupi i pošalje, doktor u klinici u Clevelandu napiše svoje mišljenje i vrati sve natrag pacijentu. Ta usluga košta oko 600 dolara. Bolnica ne otkriva koliko košta operacija srca jer to ovisi od slučaja do slučaja, ali u prosjeku je 50-ak tisuća dolara. Istraživanje koje je proveo British American Journal pokazalo je da je račun za liječenje pacijenata s kroničnim bolestima u 13 najboljih američkih bolnica 2004. godine bio najjeftniji u Clevelandu - 35.455 dolara, dvostruko jeftiniji nego u najskupljem, UCLA Medical Centeru, gdje je isto liječenje stajalo 72.793 dolara.
Gostovala i Oprah Winfrey
Kapital je važan, ali za Kliniku Cleveland jedan drugi kapital možda je i najvažniji. Ljudski kapital - vrijednost koju daje svaki pojedinac u “all star” doktorskom timu. Da bi poticala razmjenu ideja, bolnica povremeno organizira gostovanje uglednih govornika današnjice, koji ne moraju nužno imati veze sa zdravstvom (tu su govorili, primjerice, i Oprah Winfrey i Frank Gehry). Ovoga tjedna govorio je Mike Milken, financijaš i filantropist, poznat po svojoj teoriji po kojoj je ljudski kapital jedan od najvažnijih za prosperitet.
- Ljudski kapital je vrijednost oko koje će se zemlje boriti u 21. stoljeću. Danas, najveći dio ljudskog kapitala u Americi nalazi se ovdje, u Klinici Cleveland - rekao je Milken.
S takvom politikom postaje jasno kako je jedan od najvrednijih Hrvata današnjice, dr. Tomislav Mihaljević, završio baš u Clevelandu. Roboti mogu biti od velike pomoći, ali pravi ljudi su najveća vrijednost. Onaj tko prepozna tu vrijednost, privući će je k sebi. Tko ne prepozna, ostat će bez nje.