MASOVNA KUPOVINA

Euforično dočekujemo svaki novi šoping-centar: Jesu li Hrvati ovisni o šopingu?

‘Potpuno je normalno da obožavamo kupovati. Posebno kada dolazi jeftina, a kvalitetna roba, kao što je ona iz Ikee i H&M-a. Tako je u svakoj zemlji na svijetu!’

ZAGREB - Utorak, večer, Cvjetni trg. “4200!, 3800! 2900! 3500!...”, te su brojke odjekivale s blagajne H&M-a u Zagrebu na svečanom otvorenju u Cvjetnom.

Nisu to bile brojke gostiju, već iznosi računa koje je većina od preko tisuću uzvanika te noći potrošila u prvom hrvatskom dućanu ovog švedskog lanca. Ni nekoliko dana poslije situacija nije bila ništa lošija za oduševljene Šveđane koji su samo gledali kako njihova roba nestaje s polica. Prvog dana službenog otvaranja u četvrtak više od 300 kupaca svakih sat vremena ušlo je u H&M, kao i u petak kada se prije samog otvaranja dućana stvorio red do Ilice.

‘Zar još jedan?’

No, i ostale su trgovine profitirale od navale kupaca koji na otvorenje svakog novog šoping-centra kod nas reagiraju gotovo identično - gradovi postaju praktički paralizirani, trgovački centri jedva izdržavaju rijeke ljudi koje se slijevaju po novootvorenim dućanima, a parking ispred njih je nemoguće naći. Iako mnogi najave o otvaranju nekog novog šoping-centra komentiraju riječima “zar još jedan?!”, statistike pokazuju da smo po broju kvadrata trgovina po glavi stanovnika ispod prosjeka Europske Unije, pa i nekih zemalja u regiji. Zanimljivo je također da se nijedan šoping-centar u međuvremenu nije zatvorio.

- Ne može se govoriti ima li u Hrvatskoj premalo ili previše šoping-centara. To je nešto što treba pitati investitore, ali dokle god oni financiraju i otvaraju nove centre, znači da potreba za njima još postoji. Ali, što je još važnije za vlasnike, oni donose novac. To znači da ih još nema dovoljno.

Znat ćemo da ih je previše onog trenutka kada se počnu masovno zatvarati, ako do toga uopće dođe - ističe Ivan Burić, sociolog i autor knjige “Nacija zaduženih”, u kojoj se bavi konzumerizmom koji postaje sve značajniji dio našeg životnog stila.

Sjećanje na Trst i Graz

Zašto nas onda uvijek iznenadi ogroman interes kupaca za novim dućanima? Svjedočili smo tome ovih dana kada se otvorio Cvjetni, ali i Portanova u Osijeku kroz koju je u prva četiri dana prošlo 150.000 ljudi. Budući da smo otvaranjem velikih centara posljednjih desetak godina dobili manje-više sve robne marke zbog kojih smo nekad potezali do Trsta ili Graza, očekivalo se da će Hrvati smanjiti doživljaj kad se otvori još neki centar. Ali, doživljaj je i dalje tu.

- Nije to specifičnost hrvatskog društva, to se događa svugdje. No, kod nas je to još uvijek puno vidljivije nego u drugim zemljama. Koliko god to čudno zvučalo, superveliki šoping-centri kod nas su još uvijek novost jer mi iskustva s tako velikim centrima imamo tek desetak godina što nije puno. Međutim, nije samo to povod tom takozvanom potrošačkom ludilu koji je karakteristika za šoping-centre.

Da bi privukli kupce i zadržali ih, trgovački centri posežu za spektakularizacijom, pa se tako na otvaranjima održavaju koncerti, performansi, dijele se pokloni, popusti i sve ono što privlači kupce. Ljudi na otvaranjima centara očekuju zabavu i spektakl, neku vrstu modernog vašara i žele biti dio toga.

Taj spektakl u šoping-centrima traje stalno, ali se baš prije otvaranja dodatno ‘pumpa’ i zato se događaju te masovne kupovine. Osim toga, ljudi kao da se boje da će nešto propustiti ili da će nestati - nastavlja Burić.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 16:11