Među brojnim ekološkim krizama s kojima se čovječanstvo mora hitno suočiti; krizama koje uključuju iscrpljivanje biološke raznolikosti, nestašicu vode, zagađenje mora i zraka te iscrpljivanje tla; klimatske promjene su u prvom planu.
Glavni znanstveni konsenzus je nedvosmislen po pitanju da je od početka industrijske revolucije čovječanstvo negativno utjecalo na prirodne klimatske promjene na Zemlji, uglavnom sagorijevanjem fosilnih goriva i krčenjem šuma. Tijekom sagorijevanja ta goriva emitiraju stakleničke plinove poput ugljičnog dioksida koji povećavaju apsorpciju topline u atmosferi i uzrokuju zagrijavanje Zemlje. Rezultat ove antropogene klimatske promjene jest da se svijet od predindustrijske ere do sada globalno ugrijao za 1°C.
JESI ZA GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI? ISTRAŽI OVDJE
Štoviše, učinci ovog zagrijavanja od 1°C koje je inducirano ljudskim djelovanjem postaju sve više vidljivi u cijelom svijetu: led Arktičkog oceana zabilježio je najbrži pad u posljednjih 1.500 godina; globalna razina mora porasla je više od 20 cm od 1880. godine, a mnogi dijelovi svijeta posljednjih su godina doživjeli češće i ekstremnije vremenske promjene. Zbog toga je 2015. godine postignut Pariški sporazum kojim su se nacije iz cijelog svijeta složile da će računajući od predindustrijskog razdoblja pa do kraja ovog stoljeća djelovati na ograničenje globalnog zatopljenja za 2°C, uz nastojanje da se zatopljenje ograniči do 1,5°C. Nakon Pariza, stvari su se pokrenule, ali potrebno je učiniti mnogo više. Jer zaista, trenutačne procjene ukazuju na to da će do kraja stoljeća emisija stakleničkih plinova doseći zagrijavanje od katastrofalna 3°C, i to u najboljem slučaju.
Ovaj je tjedan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) izdao najnoviji izvještaj o znanstvenim pokazateljima o klimatskim promjenama i ozbiljnoj prijetnji za naš planet i civilizaciju uzrokovanoj antropogenim klimatskim promjenama. Ovo značajno izvješće koje su naručili Ujedinjeni narodi oslanja se na činjenice iz više od 6.000 znanstvenih studija o klimatskim promjenama i procjenjuje implikacije za naš planet ako se globalne prosječne temperature povećaju za 2°C ili pak za 1,5°C. Izvješće IPCC-a jasno iznosi kako je potrebna hitna intervencija i promjena bez presedana u svim sektorima i geografskim područjima, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena te kako moramo zadržati razinu zagrijavanja na ambicioznijoj razini od 1,5°C. Izvješće IPCC-a također jasno ukazuje na ogromnu razliku i očekivane posljedice između ove dvije razine zagrijavanja. Među brojnima, nedvojbeno će najveći utjecaj biti na prirodu. Gotovo je dvostruko veća vjerojatnost da će insekti, koji su od ključne važnosti za oprašivanje usjeva i biljaka, izgubiti polovicu svojih staništa uz zatopljenje od 2°C u usporedbi s 1,5°C. 99% koraljnih grebena bit će uništeno dosegne li se viša od ove dvije temperature, dok će uz zatopljenje od 1,5°C taj postotak, iako još uvijek vrlo visok, potencijalno pasti ispod 70%.
Akcijski plan za gospodarstvo budućnosti
Svatko tko želi biti dio gospodarstva budućnosti dolazi u Dubrovnik 22. listopada. Na najvećem skupu u zemlji o održivom poslovanju HUP I UN Global Compact okupljaju inovativne i odgovorne tvrtke, ministre gospodarstva, obrazovanja, rada, predstavnike UN-a i menadžere iz 30 zemalja da bi zajedno donijeli plan za razvoj održivog gospodarstva. "Hrvatska tvrtke trebaju se što prije pokrenuti. Građani očekuju od njih da posluju odgovorno, održivo, etično i da ulažu u inovacije u cilju stvaranja boljeg društva. U suprotnom – bit će kažnjene", poručuju lideri HUP-a, UN Global Compacta, ekonomisti i direktori dijela hrvatskih tvrtki uoči dosad najvećeg skupa u zemlji o održivom poslovanju.
Najnovija znanstvena otkrića ukazuju na to kako je još uvijek moguće postići vrijednost od 1,5°C, ali kako nam je preostalo samo 12 godina da spriječimo katastrofu. Nadalje, tehnologija koja uključuje široku lepezu energetski učinkovitih rješenja, kao i čistu tehnologiju, već nam je na raspolaganju. Uz potrebu za brzom implementacijom tih tehnologija u proizvodnji novih proizvoda i prilagodbi postojećih, također je presudna i promjena u načinu iskorištavanja zemljišta, osobito pošumljavanju. Važno je i usvajanje tehnologije obrade ugljikovodika i nastavak istraživanja i razvoja kako bi se smanjili troškovi čistih tehnoloških rješenja, trenda koji je već u tijeku. Nadalje, također postoji sve veći interes za potencijalno korištenje novih tehnologija geoinženjeringa i solarnog zračenja. Iako je nekoliko kompanija aktivno u ovom području, tehnologija je još u nastajanju i potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razumjeli i ublažili neželjeni negativni utjecaji. Nastavno na korištenje niskougljične tehnologije, globalno već postoje, ili su u planu, brojni tržišni mehanizmi poput poreza i shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova, kako bi se potaknuo prijelaz na niskougljično gospodarstvo i uračunale ugljične eksternalije.
Zaključak je kako prema putanji od 1,5°C, emisija stakleničkih plinova bi se do 2030. godine trebala drastično smanjiti za 45% ispod razine dosegnute 2010., te na nulu do 2050. godine. Potrebni su do sada neviđeni globalni koordinirani napori i hitna implementacija kako bi se smanjile negativne promjene prisutne u energetici, industriji, građevini, prijevozu i gradovima. Ne zaboravimo kako je od Pariškog sporazuma nekoliko glavnih gospodarskih sila, barem na političkoj razini, izgledno krenulo u suprotnom smjeru. Preostale otvorene prilike za izbjegavanje opasnih razina klimatskih promjena brzo se zatvaraju, ali najnovije studije naglašavaju značajne prednosti ako uspijemo iskoristiti te prilike – gdje je jedna nedavna studija procijenila ekonomsku korist od 26 trilijuna dolara do 2030. godine.
Detaljnije informacije o programu konferencije "Održivost - budućnost poslovanja" i prijavama potražite na www.hup.hr.
PROJEKT JE NAPRAVLJEN U PRODUKCIJI NATIVE AD STUDIJA HANZA MEDIJA, HUP-a I GLOBAL COMPACT MREŽE HRVATSKA, U SKLADU S NAJVIŠIM PROFESIONALNIM STANDARDIMA JUTARNJEG.