USPJEH NA MAX PLANCK-u

HRVATICA NA LISTI NAJLJEPŠIH ZNANSTVENICA Iva Tolić N. ‘Ja sam dokaz da znanstvenici nisu dosadni'

Lijepa Zagrepčanka vodi istraživačku grupu na slavnom institutu Max Planck. Istražuje besmrtni kvasac, traži lijek za starost i planira povratak u domovinu

Mnogi misle da bi se pravi znanstvenici trebali fokusirati samo na svoj rad i pritom se ne baviti vlastitim izgledom i odijevanjem. No, ja se ne slažem s tim: volim lijepu odjeću, a moj omiljeni dizajner je Custo iz Barcelone. Kad nosim njegove šarene haljine jakih boja, osjećam se radosnom - veselo mi kaže dr. Iva Tolić-Nørrelykke, voditeljica skupine na Max Planck Institutu za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu koju je organizacija Future-ish proglasila jednom od znanstvenica s najviše stila u svijetu.

Treći izbor

Ovo je treći put da Future-ish, organizacija koja se bavi popularizacijom znanosti, ali i ruši tabue o znanstvenicima kao krutim osobama koje ne zanima ništa izvan njihovih laboratorija, objavljuje Stylish Scientist List. Ove godine znanstvenik s najviše stila jest dr. Brian Cox, poznati britanski fizičar, glazbenik i popularizator znanosti, dok je znanstvenica s najviše stila američka fizičarka i financijska analitičarka Debbie Berebitchez.

Naša Iva Tolić-Nørrelykke svrstana je na 13. mjesto iznad legendarne indijske znanstvenice i aktivistice Vandane Shive.

- Saznala sam za to u četvrtak kad su me e-mailom iz organizacije Future-ish obavijestili da sam na listi, ali mi nisu rekli tko me je nominirao. U Future-ish ističu kako je izbor znanstvenika s najviše stila pogodan za promidžbu znanosti među školarcima i studentima. Iako ta lista ne predstavlja ništa posebno u životu, mene je to obradovalo - rekla mi je Iva Tolić-Nørrelykke. Sviđa joj se to što Future-ish znanstvenike promovira kao zanimljive osobe sa stilom i hobijima.

- Obožavam izlaske i druženja, a moj hobi je i čitanje romana. Posebno pratim naše pisce mlađe generacije. Također, hobiji su mi i putovanja. No, sport ne volim - smije se Iva Tolić-Nørrelykke koja je ovih dana u Zagrebu.

- U Zagrebu žive moji roditelji i mnogi prijatelji. Kad god dođem u Zagreb, puno izlazim jer je ovdje jako veselo i zabavno izlaziti. Tako sam prošle noći s prijateljicama bila u Pepermintu - dodala je Iva Tolić-Nørrelykke.

Rođena je prije 39 godina u Zagrebu, gdje je završila Matematičko-informatički obrazovni centar (MIOC), a s ponosom se prisjeća kako je dva puta osvojila prvo mjesto na republičkom natjecanju iz matematike. Ipak, diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a tijekom poslijediplomskoga studija iz biomatematike radila je kao znanstvena novakinja na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Dio doktorskoga rada na temu stanične mehanike napravila je na Sveučilištu Harvard u Bostonu, a doktorat je obranila u Zagrebu 2002. godine. Uslijedila su dva poslijedoktorska usavršavanja: na Niels Bohr Institutu u Kopenhagenu te na Sveučilištu u Firenci.

Od 2005. godine Iva Tolić-Nørrelykke radi kao voditeljica istraživačke grupe na Max Planck Institutu u Dresdenu. Njezina grupa trenutno broji deset članova koji dolaze iz šest različitih država. Pod vodstvom naše znanstvenice dosad je završeno šest doktorskih radova, tri magistarska i četiri diplomska rada.

Tajna besmrtnosti

Vodi šest projekta koje financira Njemačka zaklada za znanost, a dosad je objavila 48 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom.

Iva Tolić-Norrelykke posljednjih je godina postigla velike uspjehe u svojim istraživanjima starenja, a njezina je grupa identificirala i prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva.

- Za taj se organizam može reći da je besmrtan jer ne podliježe starenju i ne umire zbog razloga povezanih sa starošću. Razlog njegove besmrtnosti krije se u načinu diobe stanica. Pri diobi većine drugih kvasaca stanica majka stvara mladu stanicu kćer, a sama nastavlja živjeti i dijeliti se. Nasuprot tomu, kod našega se kvasca stanica majka dijeli u dvije jednake stanice kćeri. To znači da nakon diobe stara stanica majka prestaje postojati, a ostaju samo stanice kćeri, koje su mlade jer su tek rođene - objašnjava mi. O famoznom kvascu-besmrtniku, koji istražuje još od 2001. godine, objavila je nekoliko zapaženih radova. Posljednji u nizu izašao je u rujnu ove godine u uglednom časopisu Current Biology.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 03:32