Nakon vrlo složene operacije tumora mozga, A. Z. je u dobi od 58 godina ostala teški invalid. Vezana je uz krevet, ne može se kretati niti brinuti o sebi, odijevati i svlačiti, održavati osobnu higijenu, čak ni samostalno jesti.
Već deset godina smještena je u jednom privatnom domu za stare i nemoćne, a obitelj u potpunosti snosi troškove njezina boravka u domu.
Od države je primala doplatak za pomoć i njegu u visini od 500 kuna mjesečno i trošila ga upravo za to - za sufinanciranje tuđe pomoći i njege koja joj je nužna.
To je diskriminacija
Međutim, od prošlog mjeseca taj joj je doplatak ukinut s obrazloženjem da joj je “pomoć osigurana u ustanovi, pa joj takav doplatak ne treba jer se on dodjeljuje samo za pomoć u vlastitoj kući”!
Kako su nam potvrdili u Ministarstvu socijalne politike , takvo je tumačenje u skladu sa zakonom te je A. Z. tek jedna od stotina osoba kojima je doplatak ukinut - ne zbog toga što ne zadovoljavaju kriterije, nego zato što tuđu pomoć ne plaćaju u svojoj kući, nego u privatnoj ustanovi.
Zadovoljila sve kriterije
- Bili smo šokirani takvim objašnjenjem i uvjereni da je riječ o krivom tumačenju zakona. Bilo bi nam jasno i potpuno logično da doplatak za pomoć i njegu ne dobivaju osobe koje su smještene u dom o državnom trošku, jer im država na taj način već osigurava pomoć i njegu i bilo bi smiješno da je, i kroz doplatak, plaća dva puta. Ali u slučaju naše šogorice ovo je izvan pameti! Ona je zadovoljila sve kriterije i dobila doplatak za pomoć i njegu. Hoće li ona tim novcem platiti pomoć u vlastitoj kući ili će njime plaćati pomoć i njegu u domu, doista nije i ne može biti državna stvar. To bi bila notorna diskriminacija! Uostalom, da budemo jasni, ona sa 500 kuna ionako ne može platiti nikakvu pomoć, može tek participirati - objašnjava Zagrepčanin Mladen Crnički (55) iz Zagreb, šogor A. Z.
Smještaj u domu
Cijena doma u kojem je smještena iznosi 3200 kuna, a njezina mirovina 1900 kuna. Razliku do pune cijene namiruju doplatak i obitelj.
A. Z. doplatak prima već deset godina.
- I cijelo je vrijeme u domu. Tim konkretnim domom silno smo zadovoljni, ima odličnu njegu, nikada nije bilo problema. I cijena je u okvirima onoga što si možemo priuštiti. Kad smo u nadležnom Centru za socijalnu skrb zatražili objašnjenje zašto joj sada, nakon 10 godina, ukidaju taj doplatak, socijalna radnica je rekla da je to tako po zakonu.
A da nam je alternativa da tražimo smještaj u državnom domu. Iako smo ovim domom zadovoljni, rekli smo neka onda država smjesti našu šogoricu. Sve nam je to smiješno, ne razumijemo kako je moguće da je državi isplativije plaćati punu cijenu smještaja za neku osobu od plaćanja doplatka od 500 kuna. No, ionako nam je odgovoreno da trenutno u državnim domovima nema mjesta - kaže Crnički, koji je odmah proučio Zakon o socijalnoj skrbi koji propisuje isplatu doplatka za pomoć i njegu.
Što znači ‘osiguran’?
Doista, članak 72 Zakona propisuje da “pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti osoba kojoj je osiguran stalni ili tjedni smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi”.
Međutim, svi su korisnici s pravom smatrali da se pod rječiju “osiguran” smatra “osiguran od strane države”.
- Moja šogorica nema osiguran smještaj, ona si ga, uz pomoć obitelji, sama osigurava - ponavlja Crnički.
Zakonom iz 2011. godine bilo je propisano da osoba ne može “istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ako joj je priznato pravo na usluge stalnog ili tjednog smještaja”.
Preformuliran članak
Novim zakonom iz 2012. godine članak je preformuliran, tako da je doplatak ukinut ne samo onima kojima je “priznato pravo na smještaj”, pri čemu je jasno da mu pravo na smještaj priznaje i plaća država, nego svim osobama kojima je “osiguran smještaj”. Na bilo koji način, pa i kad ga osiguravaju same.
- Raspitivali smo se i doznali da je, nakon donošenja novog zakona, krenula revizija svih doplataka i da je onaj moje šogorice valjda sada došao na red. Riječ je o stotinama ljudi kojima se ukida i tih 500 kuna. Strahota, je li to populacija na kojoj se štedi - pita Crnički.
Statistike koje redovito objavljuje Ministarstvo socijalne politike i mladih pokazuju da je u posljednje dvije godine broj primatelja doplatka za pomoć i njegu pao za gotovo 4000 korisnika. Jedan dio njih sasvim je sigurno otpao upravo zbog ovakvog zakona.
Za žalbu malo nade
Crnički je poslao žalbu Ministarstvu, međutim ne treba se nadati pozitivnom rješenju.
Naime, iz Ministarstva socijalne politike odgovoreno nam je da je službenica Centra točno tumačila Zakon.
- Kako osoba koja se nalazi na smještaju ima osiguranu pomoć i njegu stručnih osoba (liječnika, medicinskog osoblja i njegovatelja) iz ustanove, prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi nema pravo na doplatak za pomoć i njegu - odgovorili su.