Iako je zbog godišnjih odmora zamrla rasprava o Ljubljanskoj banci, posljednje informacije koje dobivamo iz Ljubljane su alarmantne. Prema pouzdanim izvorima, Slovenija je zbog toga pitanja spremna ići do kraja, a to znači zaustavljanje ulaska Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013. Svjestan sam da to zvuči poput scenarija katastrofe, no verbalne poruke koje nam u posljednje vrijeme stižu iz visokih političkih krugova u Sloveniji tjeraju na uzbunu i potrebu da se premijer Zoran Milanović osobno angažira u rješavanju toga pitanja - ozbiljnim je glasom u razgovoru za Jutarnji list rekao diplomat koji ulazi u uzak krug najbolje upućenih stručnjaka za slovensko-hrvatske odnose.
Nije prvi put
Prema njegovim riječima, trenutno zatišje rezultat je toga što su najvažniji političari u obje države na godišnjim odmorima. Međutim, u diplomatskim krugovima sve je više informacija koje potvrđuju da je vlada Janeza Janše pitanje Ljubljanske banke odlučila maksimalno iskoristiti kako bi pritisnula Hrvatsku. Iz perspektive hrvatskih diplomata, iza priče o Ljubljanskoj banci kriju se pravi motivi zbog kojih Slovenija pokušava odgoditi ulazak Hrvatske u EU, upravo kako je to radila punih godinu dana od 2008. do 2009.
Snaga utjecaja
Slovenija je jedina članica EU s prostora nekadašnje Jugoslavije i na neki način ima glavnu ulogu kada se radi o europskoj politici prema zapadnom Balkanu, a ulaskom Hrvatske u Uniju slovenski će utjecaj sigurno biti slabiji. Problem je i to što Slovenija nije usamljena i može računati na diskretnu podršku nekoliko država - Nizozemske, Velike Britanije i Švedske - a možda i još nekih, smatra taj diplomat. Glavni test za Hrvatsku bit će izvješće o monitoringu koje Europska komisija treba predstaviti u listopadu. Slovenija namjerava zaustaviti hrvatsku ratifikaciju s argumentom da Zagreb, na primjeru Ljubljanske banke, krši obveze iz četvrtog poglavlja, iako to poglavlje formalno nije pod nadzorom Europske komisije.
Ima dovoljno vremena
Uspije li slovenska vlada utjecati na sadržaj monitoringa, Hrvatska bi se mogla naći u iznimno nepovoljnoj situaciji. Ne treba se, dakle, a priori pouzdati u odluku prema kojoj će Hrvatska u srpnju iduće godine ući u Europsku Uniju jer, primjerice, Nizozemci smatraju da se radi o tehničkom datumu, a Njemačka je, umjesto da to napravi ove godine, ratifikaciju odgodila tek za svibanj 2013. U međunarodnoj politici sve su to znakovi kako je cijela stvar još daleko od kraja.
Slovenske prijetnje novom blokadom Hrvatske, premda još neslužbene, izazvale su uzbunu među dobro upućenim diplomatima u Zagrebu. Pozitivno je to što i dalje ima vremena za popravak, ali sugerira se kudikamo direktniji angažman premijera Zorana Milanovića, smatra sugovornik Jutarnjeg lista.
Premijer ide k Hollandeu i Merkel: Podržite Hrvatsku
Premijer Zoran Milanović trebao bi intenzivirati osobni odnos s Janezom Janšom i pokušati ga uvjeriti kako Hrvatska ni na koji način ne ugrožava slovenske interese.
Istovremeno, hrvatska Vlada mora poduzeti snažnu diplomatsku kampanju u traženju saveznika unutar EU, koji su spremni izvršiti pritisak na Sloveniju ako se odluči za blokadu. Naposljetku, Milanović bi mogao imenovati i specijalnog izaslanika koji bi bio zadužen isključivo za rješavanje spora sa Slovenijom i lobiranje među članicama Unije.
U svakom slučaju, Hrvatska i dalje može računati da će 1. srpnja 2013. postati članica Europske Unije, ali mora uzeti u obzir i mogućnost da Slovenija to pokuša onemogućiti. Tu prijetnju ne treba olako odbaciti jer Slovenija ima mogućnost odgoditi primanje Hrvatske, a ako se odluči na maksimalno zaoštravanje, sigurno će imati diskretnu podršku nekih država.
U tom smislu treba gledati i predstojeće susrete Zorana Milanovića s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i njemačkom premijerkom Angelom Merkel. Milanovićevi posjeti Parizu i Berlinu planirani su za jesen i osim što će se na njima razgovarati o jačanju gospodarskih odnosa, nesumnjivo će se iskoristiti i kako bi se od Hollandea i Merkel zatražilo da aktivno stanu uz Hrvatsku. Njemačka se, možda, nije pretjerano angažirala kada je trebalo razbiti prijašnju blokadu, no Angela Merkel prošle je godine osobno izborila da Europska komisija odredi Hrvatskoj mnogo blaži monitoring od onoga kakav je bio u preliminarnom prijedlogu.
Dobra stvar za Hrvatsku je i to što se može pozivati na datum 1. srpnja 2013., koji je odredila EK. Ako Slovenija kompromitira taj rok, neumitno će dovesti u pitanje i kredibilitet Europske komisije, baš kao što će se (opet) suprotstaviti politici SAD-a u regiji. To su elementi koji idu u prilog Hrvatskoj, ali izgleda da će idućih mjeseci biti potrebna intenzivna međunarodna aktivnost kako bi se spriječila nova slovenska blokada.