U ovo kratko vrijeme, koliko smo bili na vlasti, uspjeli smo zaposliti ljude na različite načine. Od veljače do srpnja zaposlili smo gotovo 100.000 ljudi, a broj nezaposlenih je na najnižoj razini u posljednjih deset godina, na 217.000.
Izjavila je to ministrica rada u tehničkoj Vladi Nada Šikić gostujući u Dnevniku Nove TV. Na pitanje novinara je li se to smanjenje broja nezaposlenih prelilo na zaposlenost ili je posljedica iseljavanja stanovništva, ministrica je ponovila da je “zaposleno 100.000 ljudi”, a da službenih podataka o iseljavanju još nema.
Prosječnom gledatelju impresivno zvuči da je u samo nekoliko mjeseci - od veljače do srpnja - zaposleno gotovo 100.000 ljudi. No to je doista tako: u mandatu ministrice Šikić toliko je ljudi zaposleno samo preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stvarno zaposlenih sigurno je i više. Ipak, ministrica je mudro prešutjela da je to uobičajen broj zaposlenih preko Zavoda u to vrijeme, a da ih je prošle godine - kad je na vlasti bila Kukuriku koalicija - u tom periodu zaposleno oko 4000 više.
Ništa osobito
U mandatu ministrice Šikić, zapravo, nije se dogodilo ništa osobito.
- U prvoj polovici ove godine na tržištu rada nastavljen je trend laganog oporavka, pri čemu broj nezaposlenih pada bitno brže nego što raste broj zaposlenih. Razloge tome treba tražiti u iseljavanju i drugim oblicima rada - kaže dr. Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada s Ekonomskog instituta. Podaci HZZ-a pokazuju da je u četiri mjeseca - od 1. ožujka do 30. lipnja ove godine - ukupno preko Zavoda zaposleno 94.868 ljudi te ih je još 7695 obuhvaćeno nekom mjerom poput stručnog osposobljavanja ili javnih radova. U istom razdoblju lani zaposleno je 98.802 ljudi te ih je 8495 uključeno u neku mjeru.
Obuhvaćeno je upravo razdoblje najžešćeg zapošljavanja sa Zavoda; riječ je o mjesecima u kojima se zapošljavaju sezonci.
Polugodišnji podaci HZZ-a pokazuju da se posljednje tri godine u prvih šest mjeseci zaposli oko 120.000 ljudi, ne računajući one obuhvaćene mjerama aktivne politike zapošljavanja.Smanjenje ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih trend je od 2014. naovamo. Posljednjeg dana lipnja ove godine bilo ih je 219.491, oko 41.500 manje nego u lipnju prošle godine. Međutim, sasvim je sigurno da se to smanjenje nije u potpunosti prelilo u zapošljavanje.
Useljavanje
Koliko je točno zaposlenih u Hrvatskoj i dalje je nemoguće odgovoriti iako su uloženi ozbiljni napori da se ujednače statistike Državnog zavoda za statistiku i Mirovinskog osiguranja. No koja se god brojka uzme, povećanje broja zaposlenih nije ni blizu brojci smanjenja nezaposlenih: podaci HZMO-a govore o povećanju broja zaposlenih (točnije onih koji plaćaju mirovinsko) za 26.500 u odnosu na lanjski lipanj, a podaci DZS-a govore o smanjenju broja zaposlenih za oko 15.000. Uzmemo li da su samo podaci HZMO-a točni te da je sada 26.500 zaposlenih više nego krajem lipnja prošle godine, a da na burzi istovremeno ima 41.500 nezaposlenih manje, jasno je da je barem tih 15.000 negdje “nestalo”. U posljednje dvije godine prosjek broja nezaposlenih na burzi u prvoj polovici godine bilježi pad od gotovo 85.000 ljudi. Pad počinje sa 2014.: u drugoj polovici 2013. Hrvatska je ušla u EU, a statistički uredi europskih zemalja - osobito njemačkog - pokazuju višestruki rast broja useljenih osoba. Prema podacima za 2015., iz Hrvatske se u Njemačku samo te godine odselilo više od 50.000 osoba s hrvatskom putovnicom. I Anketa o radnoj snazi - koju EU smatra jedinom važećom i usporedivom s podacima ostalih država - pokazuje bitne promjene.
drukčija definicija Anketa drukčije definira zaposlenost i nezaposlenost: zaposlena je svaka osoba koja je u tjednu provođenja Ankete odradila barem jedan sat (legalno ili na crno), a nezaposlena je svaka osoba koja traži posao (bez obzira na to je li prijavljena na burzu ili ne). Prema Anketi, broj osoba koje bilo što rade i za to su plaćene u posljednjih godinu dana narastao je za 11.000, a broj nezaposlenih pao za - 58.000.